Kako sam rekla u prvom postu, pisanje mi nikako nije jača strana, nadoknađujem ju zato onim u čemu sam dobra.
Jedna prijateljica mi je davno dala odličan savjet za pisanje zadaćnica u srednjoj školi čiji tekst, meni, nikako nije prelazio više od pola stranice.
Ako je primjerice riječ bila o moru, ja bi ga opisala kao:
Plavo,
Valovito,
Bogato životom po kojem plove plovila
I ljudi se kupaju u njemu.
Tako nekako je glasio moj sastav iz zadaćnice. Malo manje i malo više, navukla bi do te polovice stranice teksta. A taj dobar savjet koji sam dobila od frendice, koja ja inače apsolutni talent za pisanje, je bio:
ako je riječ o moru, nemoj samo pisati o njemu, piši o vremenu i oblacima, o starom stablu koje se nagnulo prema moru kao da ga želi dotaknuti, o galebima u letu, pa se vrati na more koje je ranom zorom kao ulje glatko i tako dalje i tako bliže…
I eto mene, tom metodom raspisala se, pa čak i preko pune stranice do dvije.
Taj savjet, za mene netalentiranu za pisanje, je zlata značilo. Vau…..koje otkriće.
A otkriće koje možemo također naći u moru, a odlično je za kožu su morske alge. Pravo otkriće, koje je u moru oduvijek, ne samo vezano za kozmetiku nego i za prehranu, pa i za bioplastiku koja se može napraviti od njih.
Zaista moćni organizmi iz mora. Sadrže klorofil, zbog čega velika većina algi ima zelenu boju. Alge mogu biti i smeđe, modre, crvene, jer klorofil prekriju drugi pigmenti.
Također imaju važnu ulogu u kružnom procesu ugljika, pomažu ukloniti višak ugljičnog dioksida iz okoliša, a ujedno su najveći proizvođači kisika na Zemlji.
Alge koje danas imaju široku primjenu kod ljudi su najčešće makroalge.
Kako sam gore spomenula, one su zaista organizmi koji se mogu iskoristiti doslovno svugdje: one su pokazateljice stanja okoliša, pročišćivaći voda, predmet različitih istraživanja ( testovi toksičnosti, genetički inženjering, populacijska ekologija ), koristite se kao hrana, visokovrijedno biognojivo, a naveliko se koriste i u mnogim industrijama ( prehrambenoj, farmaceutskoj, kemijskoj, kozmetičkoj, tekstilnoj... ), te mogu poslužiti kao alternativni izvor biogoriva.
Za takve potrebe mogu biti sakupljene u divljini, no danas se već naveliko kultiviraju, tj. uzgajaju.
Određene vrste algi se koriste u određene svrhe.
U prehrani se najčešće koriste crvene alge roda Parphyra – poznatija kao Nori. Alge u prehrani su pravi izvor hranjivih sastojaka. Bogate su vitaminima A, C, E i niacinom ( vitamin B3 ). Crvene i zelene alge sadrže više vitamina B12, B1, pantontenske i folne kiseline, a smeđe sadrže veću količinu joda.
Ukupno sadrže oko 50% složenih šećera, 7% bjelančevina, 30% minerala i vitamina, oko 20% vode i 5% masti tj omega masnih kiselina.
Svi smo čuli za Spirolinu ili barem većina. To je alga izuzetno bogata sastojcima. Sadrži puno lako apsorbirajućeg željeza, te gama linolenske kiseline. Bogat je izvor fitonutrienata i antioksidansa, to znači da obnavlja i jača organizam
Alge u kozmetičkoj industriji se često koriste zbog visokog sadržaja proteina, minerala, vitamina i masnih kiselina.
Već se tisućama godina koriste za njegu kose i kože, a također se mogu naći u proizvodima za njegu zubi. Često se koriste i za njegu čitavog tijela. Mogu se stavljati u bilo koji proizvod: šampone, kreme, maske za lice..
Ekstrakti algi u kozmetičkim proizvodima dobivaju sve veći značaj u kozmetici za prevenciju starenja kože i poremećaja pigmentacije. Bogat izvor omega 3 i omega 6 masnih kiselina pomažu u smanjenju stvaranja bora.
Primjerice, alginat ili karagenan mogu poboljšati svojstvo zadržavanja vlažnosti kože, jer reguliraju proizvodnju sebuma, a također imaju antimikrobna svojstva. Stoga su dobre u prevenciji suhoće kože, djeluju kao omekšivači kože, umiruju kožu, imaju antioksidacijska svojstva,.
Također pomažu u proizvodnji kolagena, elastina, potiču obnovu stanica, te pomažu u borbi protiv ekcema i akni.
Prema dosadašnjim istraživanjima i praksi, alge su važan dio kozmetičke industrije, a njihov udio u proizvodima i primjena će se zasigurno povećavati. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja koja će konkretno dokazati i potvrditi njihovu djelotvornost.
Koje alge su dobre u kozmetici, kako djeluju i mnogo toga još zanimljivog možete pročitati na linkovima koji se nalaze ispod teksta.
Kod nas u Hrvatskoj postoji znanstveni centar izvrsnosti za bioprospecting mora BioproCro.
To je jedinstveni trans-disciplinarni centar za biotehnološko istraživanje Jadranskog mora. Ono okuplja međunarodno priznate istraživačke grupe stručnjaka sa Instituta Ruđer Boškovića, Sveučilišta u Splitu, Zagrebu i Osijeku iz različitih područja (biotehnologije, kemije, farmakologije, mikrobiologije, procesnog inženjerstva, ekologije) koji će doprinijeti inovativnim istraživanjima bioaktivnih spojeva i materijala hrvatskog Jadrana, uključujući i alge.
Ako želte i o tome malo više pročitati, tu je link http://bioprocro.zci.hr/
Istražujte i budite znatiželjni.
file:///G:/downloads/nemec_petra_bioos_2016_zavrs_sveuc.pdf
file:///G:/downloads/kristic_tea_bioos_2017_zavrs_sveuc%20(3).pdf
file:///G:/downloads/koletic_nikola_pmf_2011_zavrs_sveuc.pdf
https://www.youtube.com/watch?v=7BMtchgejK0
Post je objavljen 05.10.2020. u 10:56 sati.