ponedjeljak, 17.08.2009.

ljetovanje II dio

Image and video hosting by TinyPic
Ovo nam je bio pogled sa terase...

I tamo i natrag smo išli starom cestom . Nismo od onih koji oo cilja moraju doći najbržim putem, sat vremena dulje ne znači nam previše. A i kad bih npr prošla kroz Otavice, rodno mjesto Ivana Meštrovića da nismo sada prošli, jer smo od Knina išli prema Klisu do Splita, ne preko Sinja kao što je uobičajeno. Cesta odlična i prazna. Nema stresa zbog luđaka koji moraju jurcati. Nama je važno da stignemo na trajekt cca 2 sata prije isplovljavanja, pa ostavimo auto u redu, prošetamo Splitom, odemo na ručak , pa na sladoled u Bobisa. Ovaj put smo ga morali jesti hodajući jer je dečko stalno morao đirati po rivi da mu slučajno koji brod ne bi promakao . nut
I u Luci smo gotovo svaku večer morali u doček trajekta, pa gledati kao auti ulaze i izlaze, nama malo dosadno al njemu silno zanimljivo. No zato je bio strpljiv u nekim stvarima koje su nama bile zanimljive. Cijeli koncert (klapa Maestral) je odsjedio i odslušao mirno iako mu je bilo pomalo dosadno pri kraju što je za jednog trogodišnjaka super thumbup.
Na Olivera nismo išli jer nismo neki fanovi, 2 sata mi je za njega malo previše iako jako volim neke njegove stvari. I onako smo sve čuli na našoj terasi. Koliko sam čula na plaži Lučani su bili bijesni zbog cijena ulaznica, ipak je on njihov pa su očekivali malo niže cijene.
Viti su se najviše sviđala događanja tipa „trtajunska gusarska noć“ i „zeje na tabak“ (tradicionalno 1.kolovoza u V.Luci), red pučke hrane, red pučke muzike (dalamatinske) i velika gužva.
Mužić je bio na promociji „Luškog libra“ pa si jedan primjerak i kupio onda mi drugo jutro čitao neke priče . Između ostalog i o njegovoj lozi koji su uz Dragojeviće bili prvi stanovnici Vela Luke, doselili još u 16 stoljeću.

Svakog ljeta điramo po Korčuli al ovaj put smo se uglavili u Luci i samo jedan dan otišli do Lumbarde na plažu Bilin žal. Ovaj put nam je bilo nekako previše pijeska iako ništa više nego prethodnih godina smijeh . Nikako isprati sve to sa sebe. A i to je jedini put da smo se malo zarešali (osim Vite, on je stalno bio pod faktorom 50 ili 30) jer smo kao bili u hladu, pa pirkalo, pa u restoran na ručak, pa stalno ti se čini da nisi na suncu, a kad tamo – sve lagano zateže. Tako da je barem bilo neke koristi od silne kozmetike koju sam neselektivno ponijela, srećom gotovo pa sve uputnim pakiranjima ili testere.
Mislili smo jedan dan na kupanje na Ošjak , drugi dan na Proizd, ima brodica nekoliko puta dnevno. Čak smo planirali i trajketom na Lastovo isto samo na jedan dan al nam se na kraju nije dalo, kao na Ošjaku nije još za Vitu, previše stijena, na Proizdu nema hlada, a za Lastovo – kako će spavati preko dana, bit će nervozan itd. Zapravo smo bili totalno opušteni i nije nam se štrapaciralo zijev.

Vito i more, eh, nešto ga neće dalmatinski geni po tom pitanju zubo. Prošlih se godina barem sa mnom htio kupati, sada mu se ni ja nisam smjela približiti, samo dokle on hoće. U more se bacio samo u najmanjem plićaku .A da nismo nosili svu moguću opremu ne bih ništa rekla , imao je i gumeni brodić i šlauf i rukaviće. Samo se sa jednom lokalnom curicom usudio dublje u more (to dublje znaći do struka).
Utješno nam je bilo što unuk od rođaka koji je 2 dana stariji od njega ne želi u more ni pod razno, a živi u Luci.
Stalno je imao probleme sa stopalima, ako nije bio neki žulj onda je razbio palac ili neki drug prst. Oblozi i flasteri su bili svakodnevno u opticaju (podznak Djevice, voli se liječiti rofl).

Malo smo se družili sa rođacima, samo smo u jednoj oficijelnoj posjeti bili, to nam je bilo taman i onako smo gotovo pa sve sreli navečer u šetnji s jednog kraja Luke na drugi. One koje nismo željeli sresti nismo ni sreli.
Zapalili smo svijeće na groblju, pokazali Viti gdje je dida, njemu sviću nismo zapalili (ružna storija) jer je stalno pitao kad ćemo kod njega .

Odmorili smo se kao nikad, baš napunili baterije, a umjesto suvenira donijeli maslinovo ulje, vino, lovor , tako da nas Koručula stalno prat sretani.
- 15:00 - Tvoje rijeýi ( 7 komentara) - Tvoj papir - #

<< Arhiva >>