I danas su se Dow i Nasdaq zatvorili na višoj razini nego jučer, usprkos upozorenju iz DuPonta da će podbaciti s profitom, usprkos tome što je Merrill Lynch spustio svoju preporuku za Yahoo-a s "buy" na "neutral", te usprkos lošem poslovnom rezultatu Genentech-a (DNA) čija je dionica pala za 4.4%, nakon što je objavljeno da se njihov lijek "Avastin" prodaje slabije od očekivanog.

Ipak, na temu ovog ranojutarnjeg teksta me potaknulo razmišljanje o market crash-u 1929g, nakon što sam na jednostavan i neobvezan način odgovorio na Anarhijino pitanje, tj. kad malo bolje pogledam, nisam odgovorio već sam u principu filozofirao, ali valjda to mora biti tako. Najvjerojatnije ću opet, jebiga, osuđeni ste na to. :)

Veliki slom burze 1929. godine (Black Thursday, 24. listopada 1929) je jedan od dva velika crasha koji su zadesili US burzu, drugi se dogodio 19. listopada 1987. godine, i smatra se najvećim slomom u povijesti US burze. Internet bubble bursting koji se dogodio tokom 2000, 2001 odnosno 2002 godine se zbog njegovog obima i vremena u kojem se proteže ne smatra slomom burze, makar je i to, imho, upitno.

Na "Black Monday" (19.10.1987) Dow je pao za 22.6%, što je najveći dnevni pad u povijesti US burze.

Radi se o pitanju vezanom uz market crash 1929g., na OptionMasterovom blogu, odnosno kako je prevladana kriza koja je nastupila nakon crasha, s obzirom da je trajala relativno dugo, cca. 4 godine. Na to pitanje sam odgovorio s "riješena je vrlo jednostavno, vrijednost dionica je porasla sukladno svojoj tržišnoj vrijednosti".

Sad se sigurno pitate "Pa zar nije cijena dionice pokazatelj njene tržišne vrijednosti?". Jest, ali odgovor nije tako jednostavan.

Uzrok krize, tj. najčešće prikazano kao uzrok krize je rasprsnuće ekonomskog bubble-a koji je prethodio, banke su šakom i kapom davale kredite investitorima koji su na krilima gospodarskog rasta u dionicama vidjeli priliku za brzom zaradom, što je bila i istina sve dok bubble nije prsnuo. Ali, kao pokazatelj bubblea ili "pregrijane ekonomije" tj. onog od čega nas i (omraženi) Alan Greenspan želi sačuvati se navodi P/E od 12-14, a tokom 1929te se čak spustio s 15 na 10. Danas veliki broj kompanija ima P/E i veći od 100, prosjek je iznad 30! Kao drugi razlog se navodi "Smoot-Hawley Tariff Act", odredba po kojoj se uvodi velik porez-tarifa (60%) na 3200 uvoznih proizvoda, što je potaklo zemlje koje su izvozile u US na identičan odgovor (podizanje poreza na robu iz US), a sve zajedno je rezultiralo recesijom tj. velikom ekonomskom krizom. Ipak, neki povjesničari tvrde da je taj akt donesen nakon velikog crasha, te da u skladu s tim nije mogao izazvati isti.

Nego, kako za cilj ovog teksta nisam zamislio nabrajanje podataka i obrazovanje (za to imate wikipediu), vratimo se osnovnoj misli koja glasi - "što je precijenjenost?". U trenutku kad se sve urušilo, 24. listopada 1929. godine, Dow Jones je iznosio 299 bodova, te je kao posljedica precijenjenosti tj. bubble burst-a, u slijedećih par godina pao ispod 80 bodova. Ne za 80 bodova, nego na 80 bodova. Dow Jones se jučer, 11. siječnja 2006 zatvorio na 11,043.44 bodova. Koliko će Dow Jones iznositi za 50 godina? Da li nas ubrzo očekuje sljedeći slom burze?

Slom burze je označio početak velike krize US gospodarstva ("Great Depression"), koja je nastupila 30-tih godina 20-tog stoljeća, tj. do 1929 do 1939. godine. Sam kraj sloma burze se dogodio mnogo ranije, smatra se da se to dogodilo još u travnju 1930 kad je S&P index skočio na 25.92, s obzirom da je na kraju 1929 iznosio 21.45. Za vrijeme depresije je došlo do naglog povećanja broja nezaposlenih, s cca. 3% na preko 25%, u skladu s tim se smanjila potrošnja što je uzrokovalo 50% pad prodaje GM-ovih automobila, odnosno, zatvorio se krug. Kriza je završila tek 1938-39, kad je Roosveltov plan poznatiji kao "New deal" počeo donositi korist, s tim planom je započeto 1933., ali je sve do 1937. smatran promašenim tj. smatrano je da guši razvoj poduzetništva zbog toga što je Keynes tvrdio da privatni poduzetnicima nije stalo do zapošljavanja već do čiste zarade, pa se zaposlenost pokušavala postići radnim akcijama i drugim oblicima državnih ulaganja.

Mora li doći do "korekcije"? Pa skoro sve dionice, odnosno zbroj vrijednosti dionica iznosi više no što kompanija koja je izdala iste ima "opipljive" vrijednosti (u nekretninama, strojevima, automobilima,...).

Da li je Google "precijenjen"? DA. Da li je Rambus, koji je danas ostvario 14% gain "precijenjen"? Da, ima P/E preko 110. Apple ima P/E 53, ali se trguje na najvišim razinama u povijesti, i sigurno nije podcijenjen, tj. "buy low, sell high" kandidat, P/E tog sektora (Internet Information Providers) je preko 36. Znači li to da ne treba ulagati u spomenute dionice? Ne zaboravimo da su iste prognoze i fundamente imale i kad su vrijedile 20% manje nego danas, posebno Google.

Vrijeme nakon 1920. do nesretne 1929. je bilo ekonomski izuzetno povoljno vrijeme, fundamentalni pokazatelji su ukazivali na rast gospodarstva, "real income" je od 1921 do 1923 porastao za 10.5%, od 1923 do 1929 za 3.4% na godinu. Od 1923 do 1929 su cijene proizvoda široke potrošnje pale za 0.9% na godinu, ukazujući na stvaran rast i stabilnu ekonomiju.

Factory payrolls index je u rujnu 1929. iznosio 111, all-time high, u listopadu se spustio na 110, što ne također najbolji rezultat u povijesti ako isključimo rujan.

U prvih 9 mjeseci 1929. je 1,436 kompanija objavilo da će isplatiti veće dividende nego prilikom prijašnje isplate, samo u rujnu je takvu objavu dalo 193 kompanije. Financijske vijesti su bile izrazito pozitivne.

Također, ako je uzrok sloma stvarno precijenjenost, najveći svjetski ekonomisti bi valjda to i uvidjeli te spasili svoje guzice, ali, Irving Fisher, jedan od vodećih US ekonomista je bio poprilično bullish sve do sloma u kojem je izgubio cjelokupno vlasništvo uključujući i kuću. U Engleskoj, John Mayhard Keynes, možda i najveći svjetski ekonomist u toku prve polovice 20-tog stoljeća, je također izgubio velik dio imovine.

Prognoze koje su predhodile velikom slomu:

1. "We will not have any more crashes in our time."
- John Maynard Keynes in 1927

2. "There will be no interruption of our permanent prosperity."
- Myron E. Forbes, President, Pierce Arrow Motor Car Co., January 12, 1928

3. "Stock prices have reached what looks like a permanently high plateau. I do not feel there will be soon if ever a 50 or 60 point break from present levels, such as (bears) have predicted. I expect to see the stock market a good deal higher within a few months."
- Irving Fisher, Ph.D. in economics, Oct. 17, 1929

4. "We feel that fundamentally Wall Street is sound, and that for people who can afford to pay for them outright, good stocks are cheap at these prices."
- Goodbody and Company market-letter quoted in The New York Times, Friday, October 25, 1929

5. "This is the time to buy stocks. This is the time to recall the words of the late J. P. Morgan... that any man who is bearish on America will go broke. Within a few days there is likely to be a bear panic rather than a bull panic. Many of the low prices as a result of this hysterical selling are not likely to be reached again in many years."
- R. W. McNeel, market analyst, as quoted in the New York Herald Tribune, October 30, 1929


Zaključak: slom se nije dogodio zbog precijenjenosti. Špekulacija je osnova vrijednosti trgovanja dionicama, odnosno, špekulacija je bitak trgovine, stvar, u ovom slučaju dionica, vrijedi onoliko za koliko je možeš prodati, odnosno koliko je netko spreman platiti za nju. Uzrok sloma burze je ono o čemu sam pisao i u pretprošlom unosu - krdo. A sad ću i ponoviti, burzu čine trgovci, svi mi, stotine tisuća mozgova od kojih je svaki jedinstven, svak ima drugi nivo znanja i iskustva te na temelju njega donosi odluku. Netko je bullish, netko bearish, a slom nastane kad bearish prevlada bullish, te bullish popusti strahu i nastane panika, a kad nastane panika pokrene se lavina koju je nemoguće zaustaviti. Čista psihologija. Upravo zato se i ne može odrediti gdje će ići cijena pojedine dionice, niti spriječiti slom burze, ali i upravo zato se može dogoditi da Dow Jones za 20 godina bude iznosio 50,000 bodova.