Veza na daljinu (kako smo uspjeli, ljubomora, savjeti i sl) - Brzog datiranja
petak , 28.12.2018.Miroslav Kiš Cybermikan: Solarna Joga- Sangejzing
Click here: Veza na daljinu (kako smo uspjeli, ljubomora, savjeti i sl)
Van njih, u tinjajućim brdima smeća i plastike caruju pacovi. Miki urii, pelar iz Kupinova 104 Muskarci i ene su predodreeni za razvod braka u 50%. S upornom odlučnošću, on uzlete mašte pretvara u stvarnost.
Nisam dugo znao kako je uopšte za to saznala jer smo došli kad ona, već više puta potvrđeno, spava. Imate hladno i samouvjereno držanje koje vam može puno koristiti jer njime možete skriti vaše povremene frustracije koje vam donosi neuspjeh. Uzvieni tako er veli: Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.
Magija Iz Različitih Krajeva - Saslušan Tači Tužilac EULEX-a Maurizio Salustro sas- lušao je kosovskog premi- jera Hašima Tačija pred početak suđenja Fatmiru Ljimaju, optuženom za ratne zločine u logoru OVKu seluKlečkatokom rata na Kosovu 1999. Slavni talijanski liječnik i botaničar Matiole, u XVI.
Autor: Safijurrahman el - Mubarekfuri Sarajevo, 2001 - 1422. Visoki saudijski komitet zs pomo Bosni i Hercegovini; knj. ISBN 9958 - 880 - 10 - 9 COBISS - ID 521734 U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. El - Enam, 153 Uzvi{eni Allah tako er veli: Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Ez - Zumer, 9. Uzvieni tako er veli: Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo. Et - Tegabun, 8 Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upuuje najboljoj uputi: Reci: Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj El - Enam, 57 , naeg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvienija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. Jer, najvredniji je, najuzvieniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla en i podudaran s ~asnm erijatom. Ez - Zarijat, 56 Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vrenje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost drutva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastojei valorizirati na iman, naa djela i razmiljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezujui dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogue zanemariti, pogotovo uzimajui u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade nae brae u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslom i malom, muku i ensku. Svako od njih moe zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboruavajui se spoznajom i nalazei pravi put pomou Allahova svjetla. Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto ii nou kao i danju, s nje skree samo onaj ko je propao- veli Poslanik, a. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. S njim je Allah izveo ~ovje~anstvo iz tmine i zablude na pravi put, put vlasnika svega to je na nebesima i na Zemlji. A zar se sve ne vraa Allahu?! Razlozi za neprekidnu ljubav nalaze se u li~nosti, karakteru i djelu Resulullaha, a. Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a. Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{e o njemu. U sjedi{te Rabite po~eli su prispijevati radovi napisani arapskim, urdu i drugim jezicima. Na konkurs je prispio 171 rad, od ~ega: 84 studije na arapskom jeziku, 64 studije na urdu jeziku, 21 studija na engleskom, jedna na francuskom i jedna na hamitskom afri~kom jeziku. Stru~na komisija pro~itala je i prou~ila sve radove i odabrala pet najboljih, ~iji su autori i dobili nagrade. Vrijednost nagrade je 50 000 saudijskih rijala; 2. Vrijednost nagrade je 40 000 saudijskih rijala; 3. Nusajr Ahmed Nasir, rektor Islamskog univerziteta u Pakistanu. Vrijednost nagrade: 30 000 saudijskih rijala; 4. Rabita je objavila imena pobjednika na Prvoj azijskoj islamskoj konferenciji u Kara~iju, mjeseca abana, 1398. Ovaj doga aj proslavljen je u Meki, na sve~anosti koju je organizirao emir Saud ibn Abdul - Muhsin ibn Abdul - Aziz, zamijenik namjesnika okruga Meke, 12. Sekretarijat Rabite je na toj sve~anosti obznanio da e {tampati nagra ene studije na nekoliko svjetskih jezika. Shodno tome, nudimo po{tovanom ~itaocu prvijenca ovih studija, prvonagra eno djelo autora {ejha Safijjur rahmana el - Mubarekfurija, profesora Selefijskog univerziteta u Indiji. Allah je divan Gospodar i divan Pomaga~! Neka je salavat i selam na na{eg Resulullaha, a. Generalni sekretar Rabite Muhamed ibn Ali el - Harekan PREDGOVOR Siretu Resulullahi, a. Time su se hranili i bili prekoreni tek toliko da se zna da su ljudi, a ne meleki; mogao si ih ~uti kako govore: Postoji jedna velika pustinja u ~ijem zagrljaju odrsto{e ljudi koji prihvati{e islam i ponesoe ga prostorima nastanjenim mrakom, razgonei ispred sebe tminu i neznanje. Dosadanja historija ne pozna li~nost poput Resulullaha, a. Niko nije bio milostiviji od njega, irokogrudniji i razumniji, i niko od ljudi nije mogao doku~iti kao on, izvanzemaljska zna~enja. Stoga je Resulullah, a. Islam mu je bila vjera, a Kuran vodilja. Uz ovo emo spoznati da ~ovjek nije u stanju dostii visoke moralne ciljeve i ljudske vrijednosti, osim po uzoru na Resulullaha, a. Kad u e{ u tu ba~u, osjea{ da sve oko tebe die i kao da kuca jednim srcem. Potom, i ne htijui uvijek, ~italac pada pod njegov utijecaj, pa se postepeno humanizira. On ima rje{enje za svaki problem, nudi izlaz iz svake te{ke situacije i ukazuje na osvjetljenje staza kojima treba kretati. Dok ~itamo Resulullahove, a. Kad u svoj tekst unese novu ideju, ona odjednom, kazana njegovim rije~ima, daje novi smisao. Ono {to smo prema njemu izvrili - i on je prema nama ispunio. U njegovom jeziku nema brztalnog govora, nema cini~nog i dvosmislenog zna~enja, nema crnog humora. On ne dozvoljava sebi da, kao drugi, pusti jeziku na volju. On govori srcem koje zra~i imanom i Kuranom. Njegova sjena treba ga pratiti poput savjesti koja prati razum. Svjesno ne smijemo pobjei od Reulullaha, a. Na ummet ima vjeru i Poslanika kakve nema ni jedan drugi narod. Ovo su rije~i koje poja~avaju ~ovjekov iman. Izgovorila ih je osoba koju je odgojio na vo a i prvi u~itelj, s. Me utim, ima nekoliko knjiga o Resulullahovom, a. Stoga je djelo Er - Rahikul - Mahtum dobilo prvu nagradu na Rabitinom konkursu Za najbolju Siru. Allah zna ta je u namjeri svakog ~ovjeka! Hvala Allahu, Koji ga je poslao da svjedo~i, da obraduje, da opominje i da poziva svome Gospodaru, nosei svjetiljku koja sija. Hvala Allahu, Koji je dao da u naem Poslaniku, a. Dragi moj Allahu, blagoslovi, i salavat i selam donesi na naeg Poslanika, a. Podari im izvore Svoje milosti, Svoga zadovoljstva i opskrbe! Smatram da e ovaj trud biti plodonosan i od velike vrijednosti za budue generacije. Salavat i selam na Allahovog Poslanika! Na kraju, rei u ne{to ukratko o svome radu: Prije nego sam po~eo pisati ovaj rad, smatrao sam da on treba biti srednjeg obima. Doga aje i zbivanja sam promatrao s vi{e razl~itih aspekata, dok nisam prihvatio da u kosturu mog rada bude ono to je najjasnije i po mom miljenju najta~nije. Konkurs je raspisala Islamska svjetska liga Rabita. Prevoditeljica POLO AJ ARAPA I ARAPSKIH NARODA Siretu Resululah, a. Stoga nije mogue u potpunosti do~arati veli~anstvenu mo Allahove objave, osim ako se uporedi stanje koje je prethodilo Objavi, donosimo poglavlje o arapskim narodima i historijskim zbivanjima prije islama, a onda i poglavlje o historijskim prilikama vremena u kojem se pojavio Muhammed, a. Ovim imenomje od najstarijih vremena nazvan Arabijski poluotok, kao {to su istim imenom nazvani stanovnici ove zemlje, koja je postala njihovom domovinom. Sa sjevera grani~i sa Sirijom i dijelom Iraka. Povrina mu je izme u milion i milion i tri stotine kvadratnih milja. Vezano je uz njih i kopnom i morem. Njegova sjeverozapadna granica predstavlja kapiju za ulazak u Afriku, a sjeveroisto~na granica klju~ je za Evropu. Isto~na, pak, otvara vrata nearapima, te je tako veza s Indijom i Kinom ujedno veza s Dalekim istokom. Svaki od ovih kontinenata vezan je s poluotokom morskim putem koji la e i brodovi vodi pravo u luke na poluotoku. ARAPSKI NARODI Histori~ari dijele Arape na tri grupe prema porijeklu: 1. Arapi El - Baide, ili Arapi starosjedioci tog poluotoka, o ~ijem porijeklu nema dovoljno pisanih podataka. To su, u stvari, Arapi beduini; 2. Arapi El - Mustarebe, koji su porijeklom od Ismailai zovu ih Arapi Adnanije. Arapi Kahtanije ili El - Arebe doli su s juga Arabijskog poluotoka. Njihova kolijevka je Jemen. Sirije, Palestine i Jordana. Pleme Kehlan raselilo se iz Jemena po ~itavoj Arabiji i to prije poplave izazvane pucanjem brane Sejul - Arim. Postali su ~uveni trgovci,ali im trgovina propada nakon to Vizantija zauzima pomorski put, a kopneni put je uniten poslije zauzimanja Egipta i Sirije. Me utim, stalno su se takmi~ila, natjecala koje e biti bolje i koje e stei veu slavu. Stalno je me u njima vladao duh rivalstva. To su: EL - EZD Prema naho enju njihovog starje{ine, Imran bin Amr Muzejkaba, oni su se selili na sve strane. Putovali su od Jemena do sjevera Arabije. Postoje evidentirana mjesta u kojima su se nastanili nakon posljednje seobe. Nastanio se izme u dva mjesta: Es Salebije i Zi - Kar. Kad mu je odrstao sin, i oja~ao, krenuo je u svijet. Do{ao je u Medinu i tu se nastanio. Nastanio se u Merri Ez - Zahran. Imran bin Amr nastanio se u Omanu sa svojim potomcima i oni su ogranak plemena Ezd u Omanu. LAHAM I D IZAM Od prvog plemena je potomak Nasr bin Rebia, od koga potje~u kraljevi Menazire u Hajri. BENU - TAJJ Nakon odlaska El - Ezda, Benu - Tajj krenu{e na sjever. Od nje nemamo nikakvih tragova. Pleme Kudaa potje~e od Humejra, ima i razli~itih mi{ljenja o njegovom prijeklu. Oni su napustili Jemen i naselili se u pustinji1 Es - Semave na rubni dijelovima Iraka. ARAPI MUSTAR EBE Oni potje~u od pradjeda Ibrahima, a. Iskopine i batina tog, historijski zna~ajnog, mjesta detaljno su opisane i sa~uavne u knjigama. Tako er, sa~uvani su i zapisi o prijeklu porodice Ibrahima, a. Palestinu je odabrao kao centar svog misionarsta, a povremeno je putovao u druge zemlje i opet se vraao. Hrane nestade, a i voda se potro{i. Buharija u svome predanju jasno tvrdi da je to pleme nastanilo podru~je dana{nje Meke poslije ro enja Ismaila, a prije njegovog punoljetstva, kao i to, da su oni i ranije silazili s brda u to dolinu, ali zbog nepostojanja vode nisu je ranije naselili. Es Saffat, 103 - 107 U knjizi postanka navodi se da je Ismail stariji od Ishaka trinaest godina. Pri~a svjedo~i da se ovaj doga aj desio poslije ro enja Ishaka, jer je prva vijest o Ishaku spomenuta poslije u cijelosti pri~e o Ismailu. Ova pri~a spominje najmanje jedno Ibrahimovo putovanje prije Ismailove punoljetnosti, a tri ostala putovanja opisuje Buharija, preneseno od IbnAbbasa, r. U me uvremenu mu je majka umrla, a desilo se da se i Ibrahim, a. Potom se Ibrahim, a. Krenue jedan prema drugom, kao sin prema ocu i otac prema sinu nisu se poznavali, ali su se osjeali. Njihov susret napokon se dogodi nakon toliko dugo vremena. Teko da bi mogao stari otac sakriti svoje suze - radosnice pred sinom, ili pak, ~estiti i dobri sin svoju sreu pred ocem. Utom periodu sagradi{e temelje na kojima podigo{e Kabu. Sva su u po~etku boravilau Meki. Bavili su se trgovinom. Nakon nekog vremena, ova plemena raseli{e se po ~itavoj Arabiji, pa i van nje. Uglavnom su pala u zaborav, izuzev Nabitova i Kajdarova plemena. Taj narod osnova jaku vlast kojoj se pokori{e okolna plemena. Prijestolnica im je bila u Batri. Niko se nije usu ivao suprotstaviti im se, sve dok ne do o{e Viznantinci, koji ih pokori{e. Njihovoj lozi pripadaju Adnan i njegov sin Mead. Preko njega su Arapi Adnanije zapamtili svoje porijeklo. Adnan je dvadeset i prvi predak u uzlaznoj porodi~noj lozi Resulullaha, a. On je imao ~etvero djece, od koje su nastala ~etiri plemena, i to: Ijjad, Emmar, Rebiat i Mudar. Zadnja dva plemena brojna su i veoma poznata u historiji po slavi ~uvenosti. Pleme Rabiat porodilo je zna~ajne historijske li~nosti predislamskog doba. To su: Esed ibn Rebia, Anzeh, Abdul - Kajs, dva Vailova sina - Bekr i Taglub, zatim Hanife, i drugi. Od Ilijasa ibn Mudara su: Temim ibn Merre, Huzejf ibn Mudrike, Benu - Esed ibn Huzejme i potomci Kenaneta ibn Huzejme. Od Kenaneta potje~u Kurej{ije, i to sinovi Fihr ibn Malika ibn Nadara ibn Kenaneta. Ja sam, dakle, najbolji i po osobinama i po porijeklu. Potomci Bekr ibn Vaila, Abdul - Kajs i potomci Temima naseli{e se u Bahrejnu i tu ostado{e. Benu - Temim nastanie se u Basrijskoj pustinji. U Taifu se nastani pleme Sekif, a pleme Havazin isto~no od Meke, na obroncima Evtasa, na putu izme u Meke i Basre. Benu - Esed naseli se isto~no od Tejme i zapadno od Kufe, a izme u njih su bile kue Buhtura iz plemena Tajj. Udaljenost od njih do Kufe iznosila je pet dana hoda. Zubjan se nastani izme u Tejme i Havrana. U Tuhami ostade porodica Kenanet, a Meku i njenu okolicu nastani{e Kurejije, koje je okupio i ujedinio Kus ibn Kulab. Zahvaljujui njemu, pleme Kurej{ postade ~uveno i ugledno jo{ prije islama. Samo rijetki plemenski poglavari bili su podre eni krunisanom kralju. Krunisani kraljevi bili su vladari Jemena, te Ali Gassana i El - Hire. Ostali vladari Poluotoka nisu imali krunu. VLAST U JEMENU Najstariji narod za koji se zna u Jemenu od Arapa El - Aribe jeste narod od Sabe. O njima se dosta saznalo po arheolo{kim iskopinama Evra iz 25. Visok stepen civilizacije dostigli su u 11. Njihovo razdoblje mogli bismo podijeliti u ~etiri perioda: 1. To je period koji je dosezao do 650. Vladari tog perioda nazivali su se Tvrdi Sabejci. Njihova prijestolnica bila je grad Sarvah, ~ije ru{evine postoje na dan hoda zapadno od grada Mareba koji se jo{ zove Hariba. U vrijeme sabejskih vladara po~ela je izgradnja ~uvene brane, poznate pod imenom Seddu Mereb, koja je imala veliki historijski zna~aj za Jemen. Drugi period traje od 650. U tom periodu kraljevi su odbacili naziv Tvrdi Sabejci, prozva{e se Kraljevi od Sabe i uze{e za svoju prijestolnicu Mareb umjesto Servaha, ~ije iskopine postoje ezdesetak miljaisto~no od Sane. Trei period traje od 115. Sabom zavlada pleme Humejr, koje pokori grad Rejdan i uze ga sebi zaglavni grad. Promijenie mu ime u Zaffar. Iskopine Zaffara postoje na brdu Midver, u blizini Jerima. Tree, zbog plemenskih sukoba. Taj period obilujeprevratima, sukobima i gra anskim ratovima, to je omoguilo strancima da ih pokore i ostave bez slobode. U to doba Vizantinci u oe u Aden, a uz njihovu pomo Abesinci zauze{e Jemen, prvi put 340. Abesinska vlast potraja do 378. Me utim, u to doba na brani Mareb po~ele su se otvarati pukotine, a ubrzo je uslijedilo njeno pucanje, te nastade velika poplava, koju spominje Kuran pod imenomSejlul - Arim, a bila je 450. To je bila velika katastrofa, koja je poru{ila gra evine i raselila naroda. O tom doga aju govori Kuran, a. Vizantinci podigo{e Abesince, pripremie im la e i njih 70 000 iskrca se u Jemenu. Tako Abesinci - krani zauzee Jemen po drugi put, 525. Orijat ostade na vlasti u Jemenu, krunisan od car Abesinije, dok ga ne ubi Ebreha, jeda od Orijatovih vojskovo a, i do e na vlast umjesto njega, nakon to to odobri kralj Abesinije. Ovaj Ebreha je, u stvari, ~ovjek koji e povesti vojsku sa slonom da srui Kabu. On i njegovi vojnici poznati su u historiji pod nazivom Ashabu - l - fil, ili vlasnici slona o doga aju sa slonom bit e rije~i kasnije. Tada dobie samostalnost 575. Perzijski vladar Kisra tada postavi svoga namjesnika u Sani i proglasi Jemen Perzijskom provincijom. Tako su se u Jemenu smjenjivali perzijski namjesnici jedan za drugim, sve do 638. S njegovim prelaskom na islam, prestade perzijska vlast u Jemenu. Niko im nije oponirao sve dok ne ustade Aleksandar Makedonski 326. On ih je razjedinio, a onda su Irakom zavladali kraljevi Tavaifa, ~ija je vlast potrajala do 230. U vrijeme tih vladara doseljavali su se Kahtanije i zauzimali plodne onbronke Iraka. Njemu se pokorie stanovnici Hire i El - Enbara. Erdiir je uvidio da nee moi direktno vladati u Arabiji i da same Arape nee moi zaustavljati od njihovih napada na pograni~ne krajeve svoga carstva, pa odlu~i da im postavi za vladara Arapa, koji e mu biti odan i povjerljiv. Tako bi mu Arapi dobro doli u borbi protiv Vizantije. On je umro 268. Bio je na vlasti sve dok Perzijanci ne postavie Kabaz bin Fejruza. U njegovom periodu pojavio se Mazdak, koji po~e propagirati nihilizam. Sljedbenik mu je bio Kabaz, kao i mnogi drugi podanici. Kabaz je poslao vladaru Hire Munziru bin Maus - Semaiu, poziv da se priklju~i tom pokretu i da prihvati njegovu ideju nihilizma. Kisra pozva Numana da mu do e. Ovaj ga uhapsi i baci u tamnicu u kojoj i umrije. Hani to ljutito odbi, na ta mu je kralj Ijjas objavi rat. Ne pro e puno vremena a Ijjas do e upratnji Kisrine konjice i pjeadije. Dolo je do velike bitke kod mjesta Zi - Kar. To je bilo prvi put da su Arapi porazili strance. Desilo se neposredno poslije ro enja Resulullaha, a. Me utim, poslije Ijjasa, Kisra za vladara Hire postavi Perzijanca, a 632. Vlast je preuzeo El - Munzir, zvani El - Marur, koji je vladao samo osam mjeseci. Njega je pokorio Halid bin el - Velid s muslimanskom vojskom. Njihova vlast spominje se u historiji od po~etka do kraja drugog stoljea, n. Tako je vlast u Meki bila u njihovim rukama. Ismailova djeca imala su ~ast i ugled zahvaljujui svome ocu i svome djedu, graditeljima Kabe, ali oni nisu imali vlast nad Mekom. Od tada po~e nad mekanskim nebom sjati politi~ka zvijezda Adnanova, kako e pokazati i budua zbivanja. Posebno je to uvezi s doga ajem u bitki Nabukodonosora Buhtanasar protiv Arapa, na Zati Irku. Naro~ito im je pomogao Benu Bekr ibn Abdu Menaf ibn Kenanet. Procjenjuje se da je vrijeme Ismaila, a. Prvo: da upute ljude, hodo~asnike, s Arefata na Muzdelifu i da odobre njihov povratak s Mine u Meku. To su ~inili ljudi Benu-Gavs bin Mere, iz porodice Ilijas bin Mudara. Zna~aj odobrenja svodio se na to, da ni jedan hodo~asnik nije smio baciti kamen~ie dok to ne u~ini prvo Sufa. Kad on to uradi, ~ine to i ostali hodo~asnici. Kad bi zavrili bacanje i krenuli s Mine, Sufe bi stale na Akabi i ~ekale da svi hodo~asnici pro u. Kada se prekinuo lanac Sufa, njih je naslijedila porodica Benu - Sad bin Zejd Munat iz plemena Temim. To su obavljali Benu - Advan. Tree: po{tovanje svetih mjeseci - E{huru - l - hurum. O po{tovanju ovih mjeseci vodili su ra~una Benu-Temim bin Adijj, iz plemena Benu - Kenanet. Na obroncima Meke ostado{e porodice Kurej{ i to Hulul, Harm i male porodice razbacane po njihovom narodu, Benu - Kinane. One nisu imale nikakvu vlast u Meki, a ni nad Kabom, sve do dolaska Kussaj bin Kulaba. Majka mu se preudala za ~ovjeka iz Benu - Uzreta, koji se zvao Rebiat ibn Haram. Kad je Kussaj odrastao, vratio se u Meku. Mekom je tada upravljao Hulejl bin Habe{e iz plemena Huzaat. Prva verzija Kad je Kussaj izrodio djecu i stekao veliko bogatstvo, ~ast i ugled, a nakon propasti Hulejla, odlu~i da preuzme vo stvo nad Mekom i Kabom. Smatrao je da je on pre~i od Huzaata i Benu - Bekra, jer su Kurej{ije ~istokrvni Arapi i nasljednici Ismaila. Zbog toga je pao dogovor izme u jednog Kurej{ije i ~ovjeka iz Benu Kenaneta o progonu plemena Huzaat i Benu - Bekra iz Meke, pa to i u~ini{e. Huzaat se rasrdi zbog ovakvog poigravanja sa svetim mjestom i poku{a zabraniti Kussaju vlast na Kabom. Kussaj okupi Kurej{ije i Benu - Kenanet da protjera Huzaat iz Meke. Tako se i desilo. Me utim, Huzaat ih istog momenta napade s onim {to su imali pri sebi, ali ih on nadja~a. Presudu o svemu tome je izrekao Jamur bin Arif iz Benu - Bekra, pa je on tada prozvan E{ - e - dah. Ova Vijenica je prema{ila sva o~ekivanja Kurej{ija svojom funkcijom. Vojno vo stvo; organizacija i ustrojstvo vojnih aktivnosti. Svi vojni pohodi organizirani su pod njegovim vo stvom. Pokroviteljstvo i povjerenstvo nad Kabom. Od tog poreza nabavljala se hrana za siromane hodo~asnike. Kussaj je imao starijeg sina, Abduddara, ali je Abdu Menaf bio sposobniji. Kussaj re~e mla em sinu Abdu Menafu: Poslat u te me u narod, tj. Kad je Abdu Menaf umro, njegove poslove naslijedili su mu sinovi. Tada su se Kurej{ije podijelile u dva tabora, te umalo da ne zarati{te. Me utim, uspostavi{e primirje i podijelie me usobno vlast izme u sinova Abdu Menafa i Abduddara. Opskrba vodom i hranom pripade sinovima Abdu Menafa, a Vijenica i ~uvanje Kabe sinovima Abduddara. Oni kockom izvuko{e Hi{am bin Abdi Menafa, koji naslijedi sikajet i refadet opskrbu vodom i hranom , {to je i obavljao do svoje smrti. Kad je Hiam umro, njega naslijedi njegov brat EL - Muttalib ibn Abdi Menaf, a poslije njega naslijedili njegov brat El - Mutalib bin Abdi Menaf, a poslije njega Abdul - Muttalib ibn Hiam ibn Abdi Menaf, djed Resulullaha, a. Poslije njega obavljali su i naslje ivali taj posao sve do dolaska islama. Tada je briga oko Kabe bila u rukama Abbas bin Abdul - Muttaliba. Imali su ustrojstvo vlasti sli~no ustrojstvu u nekim zemljama danas. Imali su vijee i zasjedanje parlamenta. Evo slike tih vladajuih funkcija: 1. ~uvanje nacionalne - plemenske zastave, to je radilo pleme Benu - Umejje; 6. Zadatak tog posla izvravali su Benu - Mahzum; El - Kubbe ; 7. Posredovanje i izmirivanje zaraenih plemena. Time su se bavili Benu - Adijj. Taj nadzor je u stvari bio samo na papiru, jer su plemena imala punu slobodu u vlasti. Pleme je po{tovalo rije~ starje{ine - bilo u miru ili u ratu. Njegova vlast bila je jaka kao vlast najja~eg diktatora. Slijepo su slu{ali naredbe svoga plemenskog vo e. Jedino je postojala rodbinska konkurencija za vlast. Arapi su bili veoma rje~it narod. Naro~ito su bili nadareni pjesni{tvom. Pjesnici su zauzimali posebno mjesto u dru{tvu. Oni su jezikom branili pleme, pa njihov ugled nije ni u ~emu zaostajao za ugledom ljudi na vlasti. Poglavari i velikodostojnici plemena imali su posebne privilegije u raspodjeli plijena. Te{ku politi~ku situaciju imale su tri arapske pokrajine koje su grani~ile sa stranim zemljama. Neosporno je da je politi~ka situacija utjecala direktno na drutvenu i ekonomsku situaciju. Stoga je u ovim pokrajinama stanje bilo veoma teko. Nije se osjeao nikakav napredak. Narod je bio klasno podijeljen. Postojali su gospodari i robovi, ili vladajui i potla~eni sloj. Gospodari su u ovim pokrajinama bili, uglavnom stranci. To je bilo sli~no kao kad bi predo~ili sebi raju koja obra uje poljoprivredna dobra s kojih svi prihodi idu vlastima. Pomirljivo podnose ropstvo i sve vrste muka, jer smatraju da je tako Bogom dano, te da je vlast primarna, a njihovo pravo sekundarno. Susjedna plemena tih pokrajina bila su dosta prevrtljiva i nestabilna. Arapi u unutranjosti Arabije tako er su bili me usobno nepovezani. Oni su uglavnom bili optereeni plemenskim porijeklom, nesuglasicama, obi~ajima, vjerom itd. Nisu imali jaku centralnu vlast koja bi ih zatitila u nevolji i odbranila od zla. Veoma ih je interesirala politi~ka situacija u njemu. Za Meku smo rekli da je bila prijestolnica u kojoj je funkcionirala i vjerska i svjetovna vlast. Glavni zadatak vlasti bio je briga o poslovima od interesa za hodo~asnike. U Meki je radilo i sudstvo. Oni su sudili po vjerskom pravnom zakonu Ibrahima, a. To se pokazalo ta~nim, posebno kad je dolo do sukoba s Abesincima, o ~emu e biti rije~i. VJERE ARAPA Veina Arapa slijedila je dugo vremena vjeru Ismaila, a. Odlikovao se iskrenou i bogobojaznou, pa ga je narod zavolio. Smatrali su ga velikim ~ovjekom. Zatim pozva stanovni{tvo Meke u mnogobotvo. Oni se listom odazvae, poto su cijenili Amr ibn Luhaja, pa su smatrali da je i to ~emu ih poziva dobro. Oni su vlasnici Kabe i stanovnici Harema. Zatim je poznat Lat, kojeg su donijeli iz Taifa i Uzat, kojeg su nabavili u Vadi Nahlu. Ova tri kipa su bila i najvea. Broj kipova se stalno poveavao. Kada do e vrijeme hodo~aa, on ih prikaza hodo~asnicima, a potom ih opet smjesti u Kabu. Od tog vremena, svako pleme je imalo svoga boga - kipa, pa ~ak i svaka kua zasebno. Harem Kabe ispuni se kipovima. Evidentno je, da je u vrijeme osloba anja Meke, Resulullah, a. On ih je poobarao i porazbijao, a zatim je naredio da sve ostatke iznesu iz Harema i da ih spale. Oni su imali posebne obi~aje i vjeru, ceremonije u samim molitvama ispred kipova, koje je opet izmislio najvi{e Amr bin Luhaj. Ono to bi on radio, mnogi su smatrali lijepom novotarijom, kojom e uljepati Ibrahimovu vjeru, koju su ve uveliko izopa~ili. Pred njim su klali i stoku svakodnevno, te prizivali ime doti~nog kipa. Tako er su odvajali od svoje ljetine i stoke i donosili pred kip. A od svega toga najneobi~nija stvar je, da su uvijek odvajali dio za Allaha, vrhovnog Boga. Ona se zove vesilet. Janjad koja do u na svijet poslije toga, jedu samo mu{karci, osim ako rodi mrtvo janje, pa njega jedu svi. A ako se plod izjalovi, onda su u tome sudionici. Ako bi izala strjelica sa Da, onda bi taj posao uradili, a sa Ne, ne bi ga uradili te godine, nego bi ponovo bacali sljedee godine i tako redom. Bilo je strjelica u kojima je bila voda ili krv, pa vrsta na kojoj je pisalo od vas je i nije va{ i oboje. Ovaj bi bacao strjelice i ako bi ispalo od vas je, zna~i, va{e je dijete i ima pravo naslije a, a ako bi iza{lo nije va{, ne bi imao pravo naslije a. Ako bi izalo oboje, ostalo bi dijete uz tu porodicu, bilo bi kao i njihovo, ali bez naslije a i bez o~instva. Sli~no strjelicama su kremen i hazardne igre koje su vezane za opkladu. Kahin je prorok, koji prori~e budunost. On se izdaje za poznavaoca tajni. On je poga ao na primjer ko je kradljivac, gdje se kra a dogodila, ta je ukradeno i uope neke svakodnevne stvari. Oni su u tom sujevjerju ili tako daleko da su prelazak ma~ke preko puta ili prelijetanje ptice iznad glave, smatrali nesreom. Prilazili bi ptici ili muflonu , te je popla{ili, pa ako bi ona pobjegla na desnu stranu, oni bi nastavili sa zapo~etim poslom i smatrali da je u njemu hair, a ako bi pobjegla na lijevu stranu, oni bi odustali od toga posla vidjev{i u tome lo{ predznak. Vjerovali su da se dua ubijenog nee smiriti dok se ne podmiri krvna osveta i dua mu postaje sovom i lebdivazduhom i da e govoriti: Vratite me u tijelo, vratite me u tijelo! Tako er su u to sve unosili bidate - novotarije. Kurejije su govorile: Mi smo sinovi Ibrahima i nasljednici Kabe, mi smo njeni vlasnici i stanovnici Meke. Mi ne smijemo naputati Harem i skinuti Ihrame. Oni nisu stajali na Arefatu, niti su ifadu ~inili s Arefata, nego su to ~inili s Muzdelife ifada je grupni povratak s Arefata. Mi ne ulazimo u atore od kostrijeti, a kada se odmaramo, odmaramo se samo u kuama, sve dok smo u ihramima. Obi~aj im je bio da ne ulaze u svoje kue na glavni ulaz ako su u ihramima, nego bi na zadnjoj strani kue napravili otvor kroz koji bi ulazili i izlazili. Takvu besmislenost smatrali su dobro~instvom. Jevreji su imali najmanje dva perioda kada im je uspjelo da prodru na arabijsko tlo. Njihova seoba u vrijeme ratnih pohoda Asirije i Babilonije u Palestinu. Do osvaja~kih pohoda do{lo je zbog pritiska na jevreje, ru{enja njihovih gradova i njihovih hramova od strane kralja Nabukodonosora, 589. Poslije rimskog zauzimanja Palestine, pod vo stvom rimskog vo e Tita, 70. Oni se naseli{e u Jesrib Medinu , Hajber i Tejmu. Izgradi{e naselja, sela i tvr ave. Jevreji postadoe i politi~ki faktor o kojem se govorilo pred pojavu islama, a posebno u vrijeme prvog stoljea islama. On je sa sobom poveo dvojicu rabina iz plemena Benu Kurejza u Jemen. Kad oni odbi{e, on ih pobaca u iskopane jame i zapali ih. Taj doga aj desio se oktobra, 523. Kranska vjera je do{la u Arabiju putem vizantijske i abesinijske okupacije. Prva abesinska okupacija Jemena bila je 340. On po~e {iriti kransku vjeru veoma brzo i na veoma {irokom podru~ju. On krenu da sru{i Kabu u Meki, pa ga Allah primjerno kazni i za ovaj i za onaj svijet. Kranstvo su prihvatila arapska plemena Gasasine, Taglub, Tajj, a i neka plemena koja su grani~ila s Bizantijom, a prihvatili su ga i neki vladari Hire. Sljedbenika ove vjere bilo je i u Iraku i Bahrejnu. Tu vjeru slijedili su i mnogi Jemenci u vrijeme perzijanske okupacije. O sabijstvu nam govore mnoge arheolo{ke iskopine u Iraku. To je bila vjera naroda Ibrahima Kaldejskog. Kaldejci su bili semitski narod koji je vjerovao u astrologe i astrologiju. Ali, nakon navale kranstva i jevrejstva, to vjerovanje po~elo je gubiti svoje sljedbenike. Idolopoklonici koji su se izdavali za sljedbenike vjere Ibrahima, a. Duboko su gazili zabludama i grijesima, pa se vremenom razvijalo kod njih idolopoklonstvo ili mnogobotvo sa svim prateim njegovim obi~ajima. Sve je to ostavilo duboke tragove na dru{tvenu, politi~ku i vjersku svijest tog naroda. Jevrejstvo se pretvorilo u dvoli~nost i diktaturu. Jevrejski poglavari su postali vrhovni gospod - bog svojoj naciji. Oni su sudili ljudima i diktirali njihovom sudbinom. Ljudi su pred njima polagali ra~un za privatne gre{ke, pa ~ak i za rije~i izgovorene {apatom. Sva njihova briga bila je vlast i blago. Prava vjera je slabila, {irilo se nevjerstvo, jeres, te ravnodu{nost prema u~enju, na koje Allah podsti~e i nare uje svakome da ga potuje. Njihova srca bila su sli~na, kao i njihovi obi~aji, njihova vjerska ubje enja i njihov pogled na svijet. Odnos me u ljudima plemstva bio je na visokoj ljestvici uspona i napretka. Me utim, i pored toga, mukarac je bio glava porodice i nosilac glavne rije~i u kui. Ebu - Davud prenosi od Aie, r. Postojao je brak poput dananjeg. Za momka se na e djevojka, zaprose je i oni se vjen~aju. Ovo se ~inilo u slu~aju da ~ovjek nije imao djece pa je htio da mu se rodi dijete. Ovakav brak se zvao nikahul - istibdai. Ako ona ostane trudna, nakon poroda pozove sve u~esnike u sramnom ~inu i svi moraju doi, a ona odabere onoga koga ona hoe, da bude otac njenom djetetu. Taj uzima dijete i daje mu porodi~no ime. Na svoja vrata su stavljale zastavicu kao znak raspoznavanja njihove kue. Zatim bi ona dala dijete onome kome sli~i i ono bi bivalo progla{eno njegovim i ne bi mogao to da odbije. O tome govori Kuran u poglavlju En Nisa, ajet: 22 i 23. U~inio sam preljubu s njegovom majkom prije islama, a Resulullah s. Buhatija u svom sahihu u knjizi En - Nikah, naslovio jedno poglavlje ovako: Nema braka osim s doputenjem staratelja, dijete pripada onome u ~ijoj se postelji rodilo, a preljubniku kamenovanje. Pri~a o me usobnom prepiranju Sad bin Ebi - Vekasa i Abd ibn Zumata oko sina Zumatove robinje, poznata je. Sin se zvao Abdurrahman ibn Zumaat. O tome govori Kuran u poglavljima i ajetima: 6:151; 16:58, 59; 17:31 i 81:8. Opho enje brata s bratom i bratiima, kao i ostalom rodbinom, bilo je zasnovano na jakim krvnim vezama. Duh jedinstva vladao je unutar jednog plemena i to je jo{ vie poveavalo rodoljubivost. Temelj dru{tvenog ustrojstva jednog plemena bilo je pojedina~no i krvno rodoljublje. Natjecanje u porijeklu i ~asti ~esto je bilo uzrok izbijanja me uplemenskih ratova, ~ak i me u onim plemenima ~iji je predak zajedni~ki. Me utim, dru{tveni odnosi izme u plemena razli~itog porijekla nisu bili jaki i ~vrsti. Oni su se me usobno unitavali u ratovima. U nekim prilikama poglavari plemena zakazivali su javne skupove na koje su dolazila razli~ita plemena, naro~ito u svetim mjesecima mjesecima hodo~aa. S njima se postupalo kao s predmetom, dok mukarac nije imao nikakvih - ni ljudskih ni moralnih ograni~enja. Vlast se kretala u krugu bogatih, koji pune kase blagom sa sirotinjskih le a ili vlasti koja je stalno spremna da ratuje. EKONOMSKE PRILIKE Ekonomske prilike su uvijek bile proizvod drutvenih. Trgovina se obavljala samo u vrijeme kad su putevi bili sigurni i vrijeme mirnodopsko, a tako neto bilo je nemogue sastaviti na arabijskom tlu, osim u svetim mjesecima. Vrijedno je napomenuti, da je ina~e vladalo jedno ope stanje bijede, gladi i siromatva. ETIKA ARAPA Ne negiramo da su Arapi predislamskog doba imali nekih veoma niskih normi ponaanja, sramotnih radnji i situacija koje odbacuje zdrav razum i ne prihvaa ~ovjekova priroda, ali imali su i te kako pohvalnih i vrijednih kvaliteta kojima bismo se i mi danas mogli diviti i ~uditi. Kerem - ~ast i plemenitost u ~emu su se me usobno natjecali i pomagali. Gotovo polovina predislamskog pjesnitva, u kome su bili vrsni majstori, posveena je toj njihovoj karakternoj crti. Primjera radi - pojavi se iznenada gost, zimsko doba, gladna godina, a domain nema u kui nita drugo osim jedne deve, koja je spas za ~itavu porodicu. U oblike arapskog kerema ubraja se i njihovo neposredno u~ee u izmirenju porodica i smirenju krvoprolia. Bitno je bilo zaustaviti prolijevanje krvi koje bi se moglo protegnuti s koljena na koljeno, i time spasiti ~ovjeka. Arap je iskazivao ~ast prema gostu, nudei mu vino, bez kojega nisu smjeli govoriti o ~asti. Stoga je upotreba vina bila ~vrsto vezana za kerem, pa su ga opjevali u svojoj poeziji. U plemenita svojstva Arapa ubrajalo se i kockanje. Smatrali su da je kockanje put, tj. Vino je na mnogo mjesta spomenuto u Kurani - kerimu, a uporedo s njim i kockanje. U lijepo pona{anje Arapa spada i po{tovanje ugovora. Rijetko se, vrlo rijetko, de{avalo da se ugovor prekine. Iz toga je proizilazilo da su vrlo rado pokazivali hrabrost, ali i ljubomoru, te su veoma brzo reagirali u danim situacijama. Nisu odustajali od svojih odluka. U njihove eti~ke vrline spada i blagost, dostojanstvo i smirenost. Opjevali su ih u stihovima, iako su s druge strane, kontrirali juna{tvu i brzini borbenog djelovanja. Beduinska bezazlenost i neuprljanost civilizacijom i drugim spletkama, proizvele su kod Arapa iskrenost, povjerenje i ~uvanje od izdaje i klevete. Iako su napomenute vrijednosti manjkave u nekim stvarima, a dobre u nekim drugim, ipak su u osnovi dobar temelj lijepim vrlinama od kojih je imao koristi cio ljudski rod, posebno kad je dolo do ispravki koje je u~inio islam. Od svih spomenutih ta~aka vjerovatno su najvrjednije: potivanje ugovora, osjeaj li~ne ~asti i ponosa, ustrajnost u izvravanju svojih odluka. Nemogue bi bilo bez svega ovoga, pobijediti zlo i razvrat, a uspostaviti sustav pravde i dobra. To je bilo mogue jedino s ovakvim potencijalom snage i razuma. Arapi su imali i druge vrijednosti, ali nam nije cilj da o njima opirno piemo. Prvi je dio priznat kao ta~an od svih poznatih autora Sira. Tu se spominje porijeklo Resulullaha, a. Drugi dio vezan je za uzlaznu lozu porijekla Resuullaha, a. Trei dio se odnosi na porijeklo vezano od Ibrahima, a. Stoga emo neto rei o porodici Ha{imija. Ha{im je bio ugledni Mekelija i prvi koji je hodo~asnicima osigurao hranu poparu - izdrobljeni hljeb. Njegovo ime je bilo Amr, a Ha{im mu je nadimak koji je dobio zbog drobljenja hljeba za poparu. On je, tako er, prvi koji je odredio i zaveo u praksu zimsko i ljetno putovanje Kurej{ija u trgovinu. O njegovoj dobroti i o{troumnosti govore i mnogi predislamski pjesnici. Ha{im umrije u Gazzi, gradu u Palestini, a Selma rodi Abdul - Muttaliba, 497. Za njega nije znala Ha{imova obitelj iz Meke. Haim je imao ~etiri sina i pet keri. Bio je od velikog ugleda, ~asti i vrijednosti u svom plemenu. Kad ga je na{ao i vidio, zaplakao je, zagrlio ga i posadio ga na svoju devu. Momak je si{ao i nije htio krenuti dok mu ne dozvoli majka. El Muttalib je uao u Meku na devi, a za njegovim le ima je jahao momak. Ljudi su upirali prstom u mladia i govorili: Ovo je rob - Abdul Muttalibov! El - Muttalib im odgovori: Sram vas bilo, ovo je sin moga brata Haima! Negdje u to vrijeme El - Muttalib umrije u Redmanu, jednom mjestu u Jemenu. Sve njegove poslove naslijedi Abdul - Muttalib. Radio je u svom narodu ono to su i njegovi preci radili. Stekao je veliki ugled i ~ast koju niko od njegovih predaka nije stekao. Bio je takav da ga je njegov narod silno zavolio. Ne, tako mi Bogam dok se ne sretnem s Nevfelom! Zatim krenu kui Nevfelovoj. Ebu - Sad isuka sablju i povika: Gospodara mi i Kabe, ako ne vrati zemlju Abdul - Muttalibu, ubit u te ovom sabljom! Nevfel odgovori: Evo, ve sam mu vratio, njegova je, - to potvrdie i prisutni. Ebu - Sad odsjedi kod Abdul - Muttaliba tri noi, zatim obavi umru i vrati se u Medinu. Ovako u~vrena veza izme u plemena iz Medine i plemena iz Meke bit e jedan od bitnih faktora za osloba anje Meke, to emo kasnije saznati. Naao je sablje, nakit, dva zlatna srndaa. Kad se ukazao bunar Zem - zem, Kurejije se posva ae s Abdul - Muttalibom, govorei mu: Hoemo da u~estvujemo s tobom. A on odgovori: Ne, ja sam odabran za ovaj posao. Oni ga nisu ostavili na miru sve dok ga ne izvedoe na sud pred vra~a iz Benu - Sada. Nisu se kui ni vratili, a na putu nai o{e na znakove koji im pokazae da je Abdul - Muttalib u pravu. II - Namjesnik abesinskog vladara u Jemenu, Ebreha, poto vidje da Arapi hodo~aste Kabu, sagradi veliku crkvu u Sani. Kad je za ovaj doga aj ~uo neki ~ovjek iz plemena Kenanet, u e nou u tu crkvu i izmetom zaprlja njeno pro~elje. Za sebe odabra najveeg slona, kojega uzjaha i krenu ka Meki. Vojska je imala jo{ 9 ili 13 slonova. Kad je stigao do mjesta Mugammesa, ulogori vojsku da se odmori i da se pripremi za ulazak u Meku. Pri~a se da su ga pokuavali dii na silu i nisu mogli. Me utim, kada bi ga povukli na koju drugu stranu, on bi odmah ustao. Ptice su izgledale ~udno, kao da su balzamirane laste. Nisu svi Ebrehini vojnici bili pogo eni. Tada mu srce otkaza i on umrije. Tek kada je sva opasnost pro{la, oni se sigurni vratie svojim kuama. Ovaj doga aj - o~uvanje Kabe od ruenja - sigurno je Allahov dar koji je poklonio svome Poslaniku, a. Me utim, Kabu i kiblu u Meki nisu zauzeli krani, i pored toga to su stanovnici Meke bili nevjernici. Za ovaj doga aj u Meki ubrzo su ~ule ne samo susjedne zemlje ve i vodee civilizirane sile tog doba. Abesinci su imali jake veze s Rimljanima i Perzijancima. Ubrzo iza toga Perzijanci do o{e u Jemen i pokori{e ga. Stoga, kada bi se neko od njenih stanovnika pojavio s misijom poslanstva, bila bi to su{tina onoga {to je iziskivao ovaj doga aj. I to bi bilo tuma~enje skrivene mudrosti kojom je Allah pomagao murike protiv krana na neobi~an na~in. Abdul - Muttalib imao je deset sinova. To su: El - Haris, Ez - Zubejr, Ebu - Talib, Abdullah, Hamza, Ebu - Leheb, El - Gajdak, El - Mekum, Saffar i El - Abbas. U nekim knjigama navodi se jedanaest sinova, a jedanaesti je bio Kasem. Pored deset sinova imao je i est keri, to su: Ummul - Hakim, zvana El - Bejda, pa Burre, Atika, Safija, Erva i Umejma. Oni mu se pokorie. On napisa njihova imena na strjelice i dade ih kaddahu - ~ovjeku koji baca kocku. Prva strjelica bila je okrenuta na Abdullaha. Abdul - Muttalib re~e: Kako onda da ispunim svoj zavjet? Ona mu naredi da baca strjelicu izme u Abdullaha i deset deva. Ako iza e na Abdullaha neka povea za novih deset deva, i tako stalno, sve dok strjelica ne padne na deve i Bog ne bude zadovoljan. Ako padne na deve, onda e njih zaklati kod Kabe. Tek kad je broj deva sko~io nastotinu, strjelica je pala s Abdullaha na deve. Do tada je krvarina kod Arapa bila deset deva, a poslije ovog doga aja popela se na 100 deva, {to je i islam potvrdio. Pripovijeda se od Resulullaha, a. Ismaila i oca mu Abdullaha. Njen otac bio je poglavar porodice Zehra, poznate po porijeklu i ~asti. Nakon izvjesnog vremena otac ga posla u Medinu da nabavi za njih datula. On u Medini umrije. U Medini je i umro. Sve {to je Abdullah ostavio iza sebe, bilo je pet deva, manje stado ovaca i abesinska robinja Berket, s nadimkom Ummu Ejmen, koja je odgojila Resulullaha, a. Taj datum odgovara 20. Sli~no prenosi imam Ahmed i El - Urbad ibn Sarija. Ovo prenosi Bejhekija,78 a s njim se ne usagla{ava Muhammed El - Gazali. On ga sav radostan uze u naru~je i odnese u Kabu. Tu se pomolio Allahu i zahvalio mu na unuku. Tu mu je i ime Muhammed dao - zna se sigurno da ovo ime nije bilo poznato kod Arapa. Obrezivanje je ura eno sedmi dan po ro enju, kako je ina~e bio obi~aj kod Arapa. Djecu je trebalo odljuljati na ~istom zraku, da tjelesno oja~aju, duhom o~vrsnu i da progovore ~istim arapskim jezikom. Pogodie s Halimom iz plemena Benu Sad ibn Bekr, kerkom Ebi - Zuejba. Ona je voljela i nosila u naru~ju Muhammeda, a. Zatim je bio Ebu - Sufjan bin Haris bin Abdil - Muttalib, sin Resulullahovog, a. Jednom prilikom njegova majka podoji Resulullaha, a. Hamza je bio brat po mlijeku Resulullahu s dvije strane: preko Suvejbe i Halime Es - Sadijje. Halima je uz Resulullaha, a. To se desilo jedne godine, kada nisu imali ta da jedu. Krenuli smo na devi, koja nije davala, tako mi Boga, ni kapi mlijeka. Niko od nas nije spavao od pla~a naeg gladnog djeteta koje se nije moglo najesti s mojih prsa. Molili smo Boga, da nas izvede iz te teke situacije. Tako smo stigli u Meku. Zagledali smo novoro en~ad, a svakoj od nas je nu en Resulullah, a. Naravno, mi smo o~ekivale plau od djetetovog oca. Svaka od nas bi rekla: Jetim. Ta, ta bi za njega mogli u~initi majka i djed? Stoga smo mrzile uzeti jetim~e. Mrzi me da se vratim kui tako jadna. Tako mi Boga, odoh nazad da uzmem ono jetim~e. Ono primi moje grudi i dojilo je, dojilo, dokle god je moglo. Kad se ono zasitilo, zasiti se i moj najmla i sin. Pa zaspa Muhammed, a zaspa i moj sin, zbog ~ijeg pla~a od gladi nismo mogli spavati prethodnih noi. On pomuze, pa se napismo oboje do sitosti. Tu no smo ugodno prespavali. Deva je bila brza i jaka, pa ja odmakoh podobro od svojih drugarica, tako da one povikae: O Zuejbova keri, {ta ti bi! Je li to ona ista deva na kojoj si dojahala s nama? Odgovorih im: Da, tako mi Boga, to je ona ista. One povikae: - Nije mogue! S njom se ne{to dogodilo! Zatim stigosmo u na{e mjesto - zemlju Beni - Sada. Nisam poznavala suhlju zemlju od te. Nae ovce dolazile bi uvijek gladne kui, a kad stigosmo s Muhammedom do o{e s pae site i mlije~ne. Namuzosmo ih i napismo se, znajui da ovce do tada nisu imale kapi mlijeka. Na{i susjedi bi govorili svojim ~obanima: Te{ko vama, zato ne idete napasati ovce tamo gdje napasaju Zuejbove keri. Njihove ovce bi opet dolazile gladne i bez mlijeka, a moje site i s mlijekom. To je trajalo, a Muhammed je napunio dvije godine. Odvojih ga od prsa. Izgledao je i ja~i i krupniji nego njegovi vrnjaci. Majci smo pri~ali kako smo s njim zaimali beriet, pa joj ja rekoh: Kad bi ga jo{ malo ostavila kod nas da oja~a, bilo bi mu bolje nego u gradu. Bojim se, da mu ne naudi gradski zrak. Halima nastavi: Nismo se ni nadali, a Amina odmah odlu~i da ga vratimo nazad sa sobom. Prenosi Muslim od Enesa, r. Uzeo ga je, spustio na tle, rasjekao mu grudi sve do srca, izvadio srce vani i iz srca izvadio ugru{ak pa rekao: U ovome je {ejtan mogao da ti naudi. Zatim mu isprao srce u zlatnom le enu u kome je bila voda zem - zem, zatim ga zaio i ponovo ga vratio na njegovo mjesto. Dje~aci su tr~ei doli njegovoj pomajci, vi~ui: Muhammed je ubijen! Kad ga ugleda{e imao je druga~iju boju lica. Kod majke je proveo vrijeme sve do napunjene {este godine. Na putu su proveli mjesec dana. Amina je mnogo izmr{ala. Na povratku se razboli. Umrije u El - Ebvau, mjestu izme u Meke i Medine. Sva njegova osjetila milosti, plemenitosti i ljubavi, bila su okrenuta unuku - jetimu, kojeg zadesi nova tragedija koja samo zguli krastu staroj nezarasloj rani - prvo otac, a sada i majka! Djed je bio milostiviji prema Muhammedu, a. Nikada ga nije samog ostavljao. Uvijek je neko bio uz njega. Njegovi sinovi bi posjedali oko {ilteta i iz po{tovanja, niko nije ni poku{avao sjesti na o~evo mjesto. Kad bi se pojavio Resulullah, a. On ima kod mene posebno mjesto. Zatim bi ga posadio pokraj sebe da sjedne. Gladio bi mu le a rukom i radovao bi se svemu {to je Muhammed, a. On je vi{e od ~etrdeset godina pomagao Muhammeda, a. Iza e Ebu - Talib s dje~akom. Kao da se pomra~i sunce, uskovitla{e oblaci. Dje~ak je gledao u nebo. Ebu - Talib ga uze i prisloni le ima uz Kabu pa pokaza prstom na dje~aka. Na nebu se desi ~udo. Oblaci su nadirali sa svih strana, oluja se digla, te se sru~i na dolinu bogata kia i napoji sve to je trebalo. Ovaj doga aj Ebu - Talib opisao je jednim stihom. U tom stihu je opisao Muhammedovu nadnaravnu mo. POBO NJAK BEHIRA Kad je Resulullah, a. Ona je bila prijestolnica za one arapske zemlje, koje su bile pod Rimljanima. Kad je trgova~ki karavan doao u Basru, on iza e da ga sretne, i pozove ih u goste. Prvi put ih je vidio, a poznao je Resulullaha, a. On uze dje~aka za ruku i re~e: Ovo e biti poslanik cijelom svijetu. Njega e Allah poslati kao milost svjetovima. Ebu - Talib re~e: Odakle to zna? Ja ga prepoznajem po pe~atu poslanstva, biljegu iznad gornje hrskavi~ne pleke u obliku jabuke. Ja sam za njega ~uo u na{im objavama. Bojao se da mu jevreji ne nanesu zlo. Ebu - Talib vrati Muhammeda, a. U to vrijeme Resulullah, a. Vo a Kurejija i Kinana zajedno, bio je Harb bin Umejje. Po~etak bitke pripadao je Kajsu, a sredinom dana bitka je tekla u korist Kinana. Ovoj bitki prisustvovao je Resulullah, a. Ovom dogovoru je prisustvovao Resulullah, a. Neki ~ovjek, od plemena Zubejd, do e u Meku da prodaje robu. Tu robu kupi od njega El - As bin Vail el - Sehmi, ali mu ne isplati kako treba. Zatim su se sakupili gore spomenuti ljudi i sklopili ugovor a zatim se uputili El - Asu bin Vailu i vratili pravo Ez Zubejdiju. Ona je unajmljivala trgovce koji su radili s njenom robom i revnosno im isplaivala zaradu. Kurej{ije su ina~e, bili poznati trgovci. Kad je Resulullah, a. Tako er bi uz njega slala svoga slugu Mejsera. Mejsera joj je ispri~ao o ~estitosti i povjerljivosti Resulullaha, a. Ona je bila sretna, a i zbunjena. Me utim, ono {to je osjetila prema Resulullahu, a. Nefisa nije {utjela o tom saznanju, pa ode Resulullahu, a. Odmah iza toga, obavilo se i vjen~anje. Prvo mu je rodila Kasima i po njemu su zvali Resulullaha, a. Zatim je rodila Zejnebu i Rukaju, pa Ummu Kulsum i Fatimu, pa opet sina Abdullaha. Uzdignuta je bila devet arina, jo od vremena Ismaila, a. Nije imala krov, pa su neki lopovi ukrali sanduk s blagom koji se nalazio unutar te gomile. Zbog svoje tradicije i velike historijske vrijednosti, kao i temelja koje je udario Ibrahim, a. Deavalo se da su mnogi odnosili sa sobom komadi zemlje ili kamen~i, kao simbol svetosti i berieta. Pet godina prije Resulullahovog, a. Kurej{ije su se upla{ile, jer je gotovo prijetilo da se sru{i Kaba, pa odlu~ie da obnove gradnju, ~uvajui njene temelje i njeno prvobitno mjesto. Odlu~i{e da je grade samo sa po{teno ste~enim imetkom - bez primjesa kamate, mita, ukradenog i otetog nivca itd. Oni su se bojali da srue postojee ostatke Kabe, pa to otpo~e El - Velid ibn Mugire El - Mahzumi, a drugi su krenuli za njim po{to mu se nije ni{ta lo{e dogodilo. Sruili su sve do temelja to je sagradio Ibrahim, a. Napravili su Arapi i plen za izgradnju Kabe. Odredili su koliko e koje pleme sakupiti kamena, i koji e dio zidova ko sazidati, tako da svi zajedno u~estvuju u gradnji. Svako pleme smatralo je sebe privilegiranim da taj ~astan posao u~ini neko od njih. Sva a me u njima potrajala je ~etiri, pet dana i prijetila je izbijanjem krvavog sukoba oko Svetog hrama u Svetoj zemlji. U svemu tome najtrezveniji je bio Ebu - Umejje bin El - Mugire El - Mahzumijj, koji dade prijedlog: prva osoba koja se pojavi na vratima harema Kabe neka rije{i problem i donese presudu. Kada ga ugleda{e, povika{e: El -Emin, El - Emin, pouzdan i povjerljiv , zadovoljni smo da on donese presudu, to je Muhammed! Tada ga Resulullah, a. Kurej{ijama je ponestalo ~istog imetka za gradnju, pa sa sjeverne strane izgradi{e zid visok {est ar{ina, danas zvani Hatim - zid, ili Kameni zid. Kad je gradnja Kabe dostigla petnaest ar{ina, udari{e joj strop oslonjen na {est stubova. Vrata Kabe su postavljena na visini od 2 m iznad zemlje. Nije volio mnogo pri~ati. Volio je osamu, koju je provodio u ~asovima razmiljanja i traganja za pravdom i svim onim to je dostupno ljudskom umu da shvati. Razmiljao je o prirodi, njenim ljepotama, prirodnim zakonima, zatim o ~ovjeku kao jedinki i kao dijelu drutva. Ako bi vidio da se negdje radi dobro, pritekao bi u pomo, a zla se strogo klonio. Nije mogao otrpjeti kad bi ~uo da se neko kune kumirima Latom i Uzatom. Ibn-Esir prenosi: Rekao je Resulullah, a. Zatim mi se to vie nije deavalo do po~etka Objave, kojom me je Allah po~astio. Rekoh, jedne ve~eri, dje~aku koji je napasao ovce sa mnom na brdima Meke: Hoe li paziti i moje ovce, a ja idem na sijelo u grad, kao i ostali mladii? Odgovorie mi: eni se dvoje mladih. Ujutro me probudila vrelina sunca. Ja se vratih dje~aku, a on me upita kako je bilo. Ispri~ah mu, a zatim odlu~ih da i druge noi uradim isto. Kad u oh nave~er u Meku, sna e me isto kao i prethodne noi. Poslije ovog doga aja, nisam dozvolio da me okupira zlo. Posjedovao j blagost, ljubaznost. Govorio je samo istinu. Svako obeanje bi izvrio, a povjereni emanet ~uvao. On tada zavoli samou. Ponio bi sa sobom hrane i vode, i odlazio u peinu Hira na brdu Nur, koje je udaljeno od Meke oko dvije Milje. To je jedna lijepa peina, duga ~etiri ar{ina, a iroka jedan arin i tri ~etvrtine. On je provodio mjesec ramazana u toj peini. Nahranio bi siromaha, ako bi tim putem naiao. Razmiljao je ta se krije iza toga, kakva je to snaga koja pokree sve to. Ali, Muhammed nema jasan put, kojim bi krenuo, nema program koji bi provodio u djelo, a niti odre eni cilj kojim bi bio zadovoljan i smiren. Prvi tragovi su bili snovi - er - ruja. Snovi su mu bili jasni i ~isti kao jutarnje svitanje. Snovi su mu se pojavljivali punih est mjeseci, a poslanstvo je trajalo dvadeset tri godine. Ova ruja predstavlja jedan dio od ~etrdeset est dijelova poslanstva. Treeg ramazana Resulullahove, a. Prvi vid Objave Resulullahu, a. Predavao bi se ibadetu po nekoliko noi, a prije odlaska u Hiru opskrbio bi se kod kue, obiao bi h. To je trajalo do pojave meleka, koji do e Resulullahu, a. Smirie ga dok ne ode od njega strah, zatim re~e h. On je bio slijep i sijed. Zatekli su ga kako prepisuje El - kitabul - ibranijj. Prepisivao je Evan elje na hebrejski jezik. Bio je sijed slijep starac. Znaj da ni jedan, koji je dolazio s ovim kao ti, nije bio bez neprijatelja. Ako do~ekam taj dan, svesrdno u ti pomoi! Me utim, uskoro je Vereka umro, a Objava je zastala. Tabersnijino predanje baca zra~ak na uzrok njegovog izlaska; evo tog teksta: Rekao je Resulullah, a. Nisam volio ni da ih vidim. Rekao sam Kurejijama, da meni o njima nikada ne pri~aju! Ako to u~ine popet u se na uzvisinu brda, bacit u se s nje i ubiti se, pa u se odmoriti! Zatim nastavi: Iza{ao sam da to i u~inim, pa kada do oh nasred brda, ~uh glas s nebesa kako govori: - O Muhammede! Vidjeh mu samo noge na horizontu. Stalno sam poku{avao svratiti pogled s njega na drugu stranu neba, ali gdje god bih okrenuo glavu, svagdje je bio on. Glasnici su doli i vratili se kui, a ja se nisam mogao maknuti s mjesta. Ja joj potom ispri~ah {ta sam vidio. On je Poslanik ovoga ummeta naroda. Kad je Resulullah, a. Srete ga Vereka i nakon {to je ~uo od Resulullaha, a. Do{ao ti je Allahov povjerenik, koji je dolazio i Musau. Me utim, miljenje da je prekid trajao pune tri godine ili dvije i pol godine je neta~no. No, nije ovdje mjesto da to objanjavamo. Podigoh pogled u visinu i ugledah meleka koji je dolazio u Hiru. Sjedio je na stolici koja je lebdjela izme u neba i zemlje, pa se prestraih njega i polegoh na zemlju. Potr~ah kui i rekoh: Pokrijte me, pokrijte me! Drugi stepen: objava koju je Resulullah, a. Trei stepen: Resulullahu, a. Nekada su ga i ashabi vi ali u ovom stepenu Objave. Tako mu je dola Objava jednom prilikom, dok je bio oslonjen na Zejdovu nogu. Peti stepen: Resulullah, a. On bi mu objavljivao to god je Allah nare ivao. Ovakvim na~inom je Resulullah, a. Neki su dodali i osmi na~in Objave. Ovaj na~in Objave predmet je neslaganja izme u kratkog rezimea u objanjenju prvog i osmog stepena. I Gospodara svoga veli~aj i haljine svoje o~isti! I kumira se kloni! I radi Gospodara svoga trpi! Da, ovo su naizgled sitne i bezna~ajne stvari, ali uistinu i stvarno dalekog su dometa i cilja i velikog utjecaja i djelovanja. Prvi cilj naredbe Ustani i opominji je, da ne ostavi nekoga ko se suprotstavlja Allahovom zadovoljstvu, a da ga ne opomene na teke posljedice, da bi time izazvao u njemu uzbunu i preokret, te osvijestio njegovo srce. Drugi cilj ajeta I Gospodara svoga veli~aj , je da ni~iju gordost i veli~inu ne pretpostavimo Allahovoj. Trei cilj ajeta I haljine svoje o~isti , otklanjanje je svake prljavtine, i vanjske i unuttarnje, te ~ienje due od svega nevaljalog, koliko god je mogue, da bi ~ovjek u okrilju Allahove milosti, u Njegovom ~uvanju i s Njegovom uputom, postao najuzorniji primjer u svom drutvu, koji e privla~iti zdrave snage i od koga e se stidjeti pokvarena srca. On e upravljati ovodunjalu~kim strastima, a nee one njima. Odjek ovih naredbi premostio je sve administrativne granice i stigao u sve krajeve svijeta, da bi se na njih nadovezale sljedee koje e dolaziti Resulullahu, a. Ustani, zbog velikog zadatka koji te ~eka, obaveze koja je tebi dodijeljena. Ustani da radi{, i budi spreman na sve tegobe koje ti se na tome putu isprije~e. Ustani, vrijeme spavanja je pro{lo, a i vrijeme rahatluka je prolo! Ustani, i pripremi se za sve to! Mekanski period Objave i Resulullahovog, a. Ovaj period traje od kraja desete godine poslanstva, pa do Resulullahove, a. O medinskom dijelu Objave emo govoriti kada do emo do tog perioda. U njoj je Kaba, prijestolnica kumira i mnogobo{tva svih Arapa. Namjera za vjerskom obnovom izazivala je strah i nesagledive potekoe, ~ak ako bi bila provo ena i podalje od Meke; problem koji iziskuje odlu~nost, rijeenost i jaku volju, koju ne smiju poljuljati nedaa, zlo i katastrofa. Me utim, velika Allahova mudrost bila je u tome da tuma~enje Objave bude u po~etku tajno, kako ne bi iznenadilo mekansko stanovni{tvo onim {to bi ga uznemirilo. PRVA PRETHODNICA Prirodno je bilo da Resulullah, a. On ih pozva da slijede njegovo ubje enje, a zatim pozva i svakog onoga koga je dobro poznavao i za koga je znao da je dobar ~ovjek. Oni mu se odazva{e, ne svi, ali se odazvae oni koji nikada nisu posumnjali u li~nost i veli~inu Resulullaha, a. To su oni, koji su znali za historiju islama od prethodnih u~enjaka. Od njega su primili islam Osman bin Affan el - Emevi, Zubejr bin el - Avvam el - Esdi, Abdurrahman bin Auf, Sad bin Ebi - Vekas ez - Zuhrejan i Talha bin Ubejdullah et - Tejmi. Ova osmerica su prva prethodnica ostalima, koji e primiti islam u osvitu njegove zore. Ovo su bili prvi muslimani, ljudi iz svih kurej{ijskih porodica. Ibn - Hi{am nabrojao ih je vi{e od ~etrdeset120 , a oko ubrajanja nekih ljudi u prve muslimane ne postoji potpuna sigurnost. Njegova misija jo je uvijek bila misija pojedina~nog, tajnog pozivanja u islam. Nakon objave prvih ajeta sure El - Muddesir, objavljivanje se redovno nastavilo. Objavljivani su kratki ajeti re~enice iz pojedinih sura poglavlja , kao i dijelovi jedne sure. Smisao je odgovarao vremenu i sredini u potpunosti. Zna~enje je bilo veli~anstveno, toplo, razumljivo i prihvatljivo, a osnovni zadatak im je bio odgajanje i pripremanje ~ovjeka da bude pravi vjernik. Bilo je i onih ajeta koji su ukazivali na sve ljudske nevaljaltine kojih se treba kloniti na ovome svijetu. NAMAZ Me u prvim naredbama koje su objavljene po~etkom silaska Objave, bila je i naredba o klanjanju namaza. To potvr uje ajet: I Gospodara svoga krajem i po~etkom dana veli~aj i hvali! Haris bin Usama pripovijeda, putem Ibn - Lehiata preko Zejda bin Harisa da je Resulullahu, a. Sli~an hadis je prenesen od El - Berra bin Aziba i Ibn - Abbasa. U hadisu Ibn - Abbasa stoji: Bila je to jedna od prvih naredbi. Ebu - Talib vidio je jedanput Resulullaha, a. Veoma je mogue da su smatrali Muhammeda, a. U ovom periodu oformila se skupina vjernika zasnova na bratstvu i me usobnom pomaganju, sa zadatkom da tuma~i i iri vjeru islama i da radi na njenoj konsolidaciji i u~vrivanju. Zatim govori o davljenju Faraona i njegove porodice u moru. Smatram da je ovo nairoko obrazlaganje o Musau, a. Isto tako, pravi vjernici treba da znaju, da e lijep zavretak biti njihov, a ne ovih drugih. Bilo ih je ukupno ~etrdeset pet ljudi. Ebu - Leheb preduhitri Resulullaha, a. Znaj da tvoj narod pred svim Arapima ne predstavlja nikakvu snagu. Ja sam tebi pre~i i dovoljna su ti tvoja braa. Ako me u njima nastavi propovijedati ono s ~im si doao na tebe e da nasrnu sva kurejeviska plemena. U tome e im pomoi i ostali Arapi. Ne znam da ima iko ko je svojoj rodbini nanio vie zla od tebe. Zatim re~e: Vo a ne smije lagati svoj narod, tako mi Allaha, pored kojeg nema drugog boga osim Njega, ja sam Allahov poslanik, vama naro~ito, a svim ljudima openito. Ebu - Talib re~e: Nama je tvoja pomo najpotrebnija, tvoj savjet mi smo najspremniji prihvatiti, mi ti najvie vjerujemo, evo ovdje, na okupu je sav rod tvog oca, i ja sam jedan od njih, iako nisam prvi koji e prihvatiti to {to voli{ ti, ali idi i ~ini ono to ti je nare eno! Tako mi Boga, ja u te kao i do sada, uvijek {tititi i braniti. Jedino, {to ja li~no nisam spreman napustiti vjeru Abdul - Muttaliba! Ebu - Leheb re~e: Ovo je, tako mi Boga, sramota; sprije~ite ga prije nego vas zavede! Kurej{ije se okupi{e oko njega. O potomci Adija, o Kurej{ije!... Pa za one koji ne do o{e, posla glasnike da vide koji su to. Do e Ebu - Leheb, a do o{e i Kurej{ije. Odgovori{e: Da, ti nisi nikada lagao! On re~e: Ja sam poslan vama, da vas upozorim na te{ku patnju i kaznu koja vas ~eka! Ko to dira u bogove Kurej{ija i njhovu vjeru? Hiljade munja, gromova i zemljotresa uzdrma tihu, mirnu i uspavanu dolinu Meke, uskovitla njen zrak, uzvitla sakrivene vjetrovite pustinje. Digo{e se Kurejije protiv ove provale koja iznenada zahvati sve njih, strahujui da ne prodre u njihove obi~aje i njihovo naslije e. Ne pada im na pamet. Ne znaju da je postojao jo{ neko takav od kad znaju historijat svoga roda. Bili su u velikoj nedoumici, a i neka su, imali su za{to! Nakon dugog i zamornog razmi{ljanja ne na o{e bolje rjeenje nego da odu Muhammedovom, a. Da bi njihov zahtjev bio ozbiljniji, odlu~ie da nastupe otro. Ebu - Talib ih umiri lijepim rije~ima i pristojnim odgovorom, pa se vratie kuama, a Resulullah, a. Ve je proteklo nekoliko mjeseci kako Muhammed, a. Mnogi Arapi e doi u Meku, pa je neophodno objasniti im Muhammedovo, a. Oni se sastado{e na dogovor kod El - Velida bin Mugire. On odgovori: Ne, recite vi to mislite, a ja u sluati. Rekoe: Rei emo, on je vra~. On re~e: Ne, tako mi Boga, on nije vra~! Mi znamo vra~eve, ko su i ta su. On ne mrmolji kao vra~, a niti rimuje govor kao oni. Rekoe: Pa rei emo da je lud. El - Velid odgovori: On nije lud. Mi smo vidjeli lu ake i znamo kakvi su, ko su i {ta su. On nije pomra~enog uma, nije duevni bolesnik, a ni nervno rastrojen. Rekoe: Rei emo da je pjesnik. Velid odgovori: Nije on ni pjesnik. Mi znamo sve pjesnike i njihovo pjesni{tvo. Znamo ta je poezija, melanholi~na i vesela, pa prema tome, on nije ni pjesnik. Rekoe: Rei emo - ~arobnjak je. Velid re~e: Ne, on nije ~arobnjak. Mi znamo ~arobnjake, vidjeli smo i njih i njihove sihre ~arolije. Velid odgovori: Tako mi Boga, njegove, a. On im odgovori: Pustite me malo da razmislim. I bogatstvo mu ogromno dao. I sinove koji su s njim. On doista prkosi ajetima Naim. A naprtiu ja njemu tekoe. Jer je smi{ljao i ra~unao. I proklet bio kako je prora~unao i jo jednom proklet bio kako je prora~unao! Pa se onda smrknuo i namrtio. I potom se okrenuo i uzoholio. Ovo su samo ~ovjekove rije~i! U sekar u ja njega baciti! Rasporedie ljude na raskrsnicama kojima se kreu hodo~asnici. Niko nije mogao proi pokraj njih, a da ga ne upozore na Muhammeda, a. Odredie nekoliko metoda o kojima emo govoriti: 1. Gotovo da te nevjernici pogledima svojim obore kad Kuran sluaju, govorei: On je, uistinu, luda! A oni nisu poslani da motre na njih. Suprotstavljanje Kuranu izmi{ljotinama drevnih naroda da bi ih s njima zabavili i odvratili od kuranskog u~enja. Oni navode da je En - Nadar bin Haris rekao jednom prilikom Kurej{ijama: O narode! Spopala vas je situacija u kakvu niste nikada prije zapali. Muhammed je rastao me u vama. Bio je dje~ak, najbolji od svih, najposlu{niji i najiskreniji od svih vas. Bio je najpovjerljivija osoba me u vama. Mi smo imali prilike vidjeti ~arobnjake i upoznati se s njihovim radom. A zatim ste rekli: Vra~! Ne, tako mi Boga, on nije nikakav vra~. Mi smo vidjeli vra~e, znamo {ta rade, a znamo i kako mrmolje neke rimovane rije~i. Pa rekoste da je pjesnik! Ne, tako mi Boga, nije on ni pjesnik. Mi znamo {ta je poezija i ~uli smo i upoznali sve vrste poezije. Na kraju rekoste da je lud! Ni to nije, tako mi Boga. Nije on nesmotrena osoba koja ne zna {ta radi i {ta govori. O Kurej{ije, preispitajte se! Tako mi Boga, vama je dostavljena veli~anstvena stvar i dogodio vam se veli~anstven doga aj, ali vi toga niste svjesni! Nakon toga, En - Nadar je otputovao u Hiru i tamo nau~io govor perzijskih kraljeva, govor Rustema i Sfendijara, pa kad je ponovo slu{ao Muhammedov, a. Zahtjev Kurej{ija za iznalazak neke zajedni~ke sredine izme u predislamskog i islamskog u~enja, s tim da idolopoklonici napuste neka svoja ubje enja i neke vjerske manifestacije, a da i Poslanik, a. To najbolje Kuran obja{njava: Oni bi jedva do~ekali da ti popusti{, pa bi i oni popustili. Ima i drugih verzija od Abd bin Humejda da su oni rekli: Ako prihvati{ nae bogove, i mi emo tvoga Allaha. Ako je to, {to ti vjeruje{ bolje od ovoga naeg, mi emo ga prihvatiti, a ako je ovo na{e bolje od toga tvoga, ti prihvati na{e! Vama - vaa vjera, a meni - moja! Mogue je da su neke razlike u predanjima do{le zbog toga {to su pogodbe dolazile jedna iza druge. ZLOSTAVLJANJA I PROGONI Idolopoklonici su upotrijebili sve metode, koje smo spomenuli. To su radili postepeno, malo po malo, kako bi obuzdali {irenje islamskog u~enja u ~etvrtoj godini poslanstva Resulullaha, a. Oni nisu prekora~ivali granice ljudskog u prvoj godini islama. Me utim, kako su proolazile sedmice i mjeseci, vidjeli su da im ovakav na~in djelovanja ne daje nikakve rezultate. Nakon razmiljanja i dogovaranja, ova skupina donese definitivnu odluku protiv Resulullaha, a. Zlostavljat e Resulullaha, a. Ovo je bilo veoma lahko izvesti nad muslimanima, a posebno nad onim slabijim, nezatienim. Me utim, nad Resulullahom, a. On je bio o{trouman, smiren i dostojanstven, jaka i postojana li~nost; cijene ga i prijatelji i neprijatelji, pravi ljudi odnose se prema njemu s po{tovanjem i po~astima, a prema njemu su drski i grubi samo oni koji su nau~ili na sramotu i bezobrazluk. Stoga su se mnogi bojali zavade s njim, pa ~ak i zamjerke. Taj njegov status dovodio je Kurej{ije do o~aja. Krenuli bi da ne{to u~ine, pa bi odustali. Me utim, dugotrajno strpljenje bilo je veoma opasno po njihovu vjeru, njihovo vjersko vo stvo me u Arapima i njihovo ovozemaljsko ~elnitvo. Ranije smo naveli kako je istupio na skupu kod Beni Haima, a kako na Saffi. Nalazimo u nekim predanjima da je na Saffi uzeo kamen da njime udari Poslanika, a. To se desilo prije poslanstva, a kad je po~ela Objava dolaziti Resulullahu, a. Ranije smo spomenuli kako je Ebu - Leheb pratio Resulullaha, a. Nosila bi trnje i bacala na put ispred Poslanika, a. Ona upita: O Ebu - Bekre, gdje je tvoj drug? Saznala sam da me klevee. Tako mi Boga, ako ga vidim usta u mu razmrskati ovim kamenom! Neka zna da sam i ja pjesnikinja, pa citira: Odbismo pokornost poku enom, njegove naredbe odbismo, a vjeru njegovu zanemarismo. Nakon toga, ona ode, a Ebu - Bekr re~e: O Allahov Poslani~e, vidje li ti {ta bi? Ona tebe nije ni primijetila. On odgovori: Allah joj oduze vid s mene. Ona re~e: Vjerujem ti, jer ti istinu govori{. Ebu - Leheb sve je ove smicalice ~inio Resulullahu, a. Svi su bili njegovi susjedi, i niko od njih nije primio islam, osim Hakema bin Ebu- el - Asa. Kakvi su ovo susjedi!? Za{to mi to rade, {ta sam im u~inio? Ukbe bin Eb - Muit je znao i pretjerati u tome. Buharija prenosi, od Abdullaha bin Mesuda, r. Javi se najbjedniji od njih, Ukbe bin Ebi - Muit. Sve i da sam pokuao, ne bih uspio. Zatim re~e: Oni su se po~eli smijati toliko glasno, da su se tresli od smijeha. Glavu nije podigao dok ne do e ki mu Fatima. To ponovi tri puta. To im te{ko pade na srce! Ali tako mi Stvoritelja, sve nabrojane sam vidio mrtve u zajedni~koj grobnici mu{rika poslije Bitke na Bedru. Jedanput je Ukbe sjeo kod Resulullaha, a. Jedanput je Ubejj li~no zdrobio truhlu kost, pa pra{inu puhnuo na Resulullaha, a. To potvr uje i Kuran, koji ga opisa sa devet svojstava. On bi Resulullaha, a. Jedanput ga zete~e u namazu kraj Mekami Ibrahim mjesto gdje je stajao Ibrahim , pa re~e: O Muhammede, nisam li ti zabranio da to ~ini{, a Resulullah, a. On na to re~e: S ~ime mi to prijeti{, Muhammede? Tako mi Boga, ja u ovoj dolini imam najvi{e dru{tva. Muslim pranosi da je Ebu - Hurejre, r. On do e kod Resulullaha, a. A {to se ti~e muslimana, a posebno onih slabijih i nezatienih, te patnje bile su jo vee, a metode jo{ brutalnije. Metode su bile stravi~ne i raznovrsne. Na one muslimane koji nisu imali rodbinu, okomila se kurejijska bagra, zajedno s gospodom. Koristili su razli~ite metode zlostavljanja, te se i od same pomisli na njih, svakom plemenitom ~ovjeku srce cijepalo. Tada bi mu govorio: Ostat e{ ovako, tako mi Boga moga, dok ne umre{, ili dok se ne odrekne{ Muhammeda, pa po~ne{ ponovo vjerovati u Lata i Uzata. Bilal bi u takvom te{kom stanju govorio: Bog je jedan! Dok je Bilal podnosio ovu vrstu mu~enja, nai e jednog dana Ebu - Bekr pokraj njih, vidje to sve, pa kupi Bilala od Umejjeta. Njemu dade crnog mladog momka, u zamjenu za njega. Spominje se, me utim, da ga je kupio za pet ili sedam oka srebra. Nakon kupovine, Ebu - Bekr dao mu je slobodu. On, njegov otac i majka primi{e islam zajedno. Oni pro o{e jo{ gore od Bilala. Pro e Resulullah pokraj njih, pa im re~e: Strpite se, porodico Jasira! Probode joj spolni organ kopljem. Ona je prvi ehid islama. Kurejije su govorile: Neemo te ostaviti na miru, dok ne po~ne psovati Muhammeda, a. On im u tim silnim mukama obea to. Pustie ga nakon obeanja, a on ode pla~ui Resulullahu, a. Njemu su vezali noge i vukli ga tako po zemlji. Njih su mu{rici isto tako zlostavljali na razne na~ine. Tako er, primi islam kupljena robinja porodice Beni - Muemmela, koji su porijeklom od Benu - Adijja. Omer bin el - Hattab ju je silno tukao tada je bio murik dok mu ne bi dosadilo, a onda bi rekao: Prestao sam te tui jer mi je dojadilo. Oni, kao i svaki onaj za koga bi ~uli da je musliman, pro{li su istim trnovitim stazama. Naredio im je da se mogu samo tajno sastajati. Svako javno okupljanje bi ponovo navelo murike nevjernike da ispolje svoje nasilje, i pokvare Resulullahovo, a. Postojala je, tako er, bojazan od otvorenih sukoba dviju idejno neprijateljskih strana. To se i dogodi, ~etvrte godine Resulullahovog, a. Drugovi ashabi poslanika, a. Tako ih jedanput ugleda grupa nevjernika, pa ih izvrije ae i napadoe. Sad bin Ebi - Vekas udari nekog ~ovjeka - murika i okrvari ga. To je bila prva prolivena krv u islamu, a u njegovoj odbrani. Stoga je Allahova mudrost nalagala prikrivanje. Veina muslimana krila je svoje ubje enje, prakticiranje vjere, kao i svoja okupljanja. Jedino se tajno sastajao s muslimanima, vie radi njihove sigurnosti i radi samog islama, nego radi sebe. Na Saffi164 nalazila se kua Erkam bin Ebu el - Erkam el - Mahzumije. Bila je malo po strani od zulumara i njihovih o~iju. To se dogodilo u petoj godini poslanstva. Zlostavljanje, iako teko, jo uvijek nije imalo sveopi karakter. To je trajalo do polovine pete godine poslanstva, kad im se zabrani boravak u Meki. Savjetovano im je da razmisle o varci pomou koje bi se spasili ovog tekog zla. Gospodar va e vas milou Svojom obasuti, i za vas e ono to e vam korisno biti pripremiti. XVIII:16 Drugo kuransko kazivanje je o hazreti Hidru i Musau, a. Ono upuuje na to, da sve stvari i sve prilike ne idu i ne daju rezultate kako to uvijek naizgled biva. Tree kuransko kazivanje je o Zul - Karnejnu. Niko nije pot~injen u njegovoj zemlji. Stoga on naredi muslimanima da se isele u Abesiniju i da o~uvaju svoju vjeru od smutnje. Za njih je Poslanik, a. Kurej{ije nisu nikako mogli otrpjeti takav na~in obmane, pa krenu{e putem njihovih tragova. Dok su oni doli do obale, muslimani su ve krenuli sigurno. Primljeni su u Abesiniju kao dragi gosti. Tamo zate~e veliki skup Kurej{ija, od poglavara do gospode. Bilo je to iznena enje za sve njih. Njihov na~in govora je bio svakodnevno me usobno komuniciranje i me usobno savjetovanje rije~ima: Ne slu{ajte ovaj Kuran, nego pravite buku da biste ga nadvikali. Svi su bili okrenuti Muhammedu, a. Kritike su plju{tale sa svih strana. Slaga{e opet, ali ovaj put druga~ije. Slaga{e da je Resulullah, a. Oni saznado{e da su Kurej{ije primile islam, stoga se spremi{e za povratak i u mjesecu {evalu iste godine stigo{e u Meku. Kad su bili na sahat hoda do Meke, sazna{e pravu istinu o proteklom doga aju, te se nekolicina njih ponovo vrati u Abesiniju, a ostali u o{e u Meku tajno, ili pod ne~ijom za{titom. Oni stoga izabra{e dva sposobna i o{troumna ~ovjeka, da ih po{alju za njima, i to Amr bin el - Asa i Abdullah bin ebi Rebia. Do oe s nekom novom vjerom koju ne poznamo ni mi, a ni ti. Oni e bolje paziti na njih, jer znaju njihovu sramotu zbog koje su ih i grdili. Stoga posla po muslimane i pozva ih da do u kod njega. Koliko znam, niste ni moju vjeru - kranstvo, primili, a ni vjeru nekoga drugog naroda? Iz na{eg naroda je, znamo mu lozu i porijeklo. Znamo da je iskren, povjerljiv i pravedan. On nas pozva da vjerujemo samo jednog Boga i da se samo Njemu pokoravamo. On nas podu~i da se odreknemo vjere koju smo prakticirali, mi i na{i o~evi, vjere u mnogo kipova i kumira. Naredi nam da samo istinu govorimo, da budemo ljudi od rije~i i povjerenja, da po{tujemo i obilazimo rodbinu, da lijepo postupamo s kom{ijama. Naredi nam da namaz molitvu obavljamo, zekat dajemo dio od svog imetka i post postimo. Stoga povjerovasmo i u njegovo poslanstvo i po~esmo slijediti njegove upute. Postadosmo muslimani i po~esmo ispoljavati islam. Mi samo Allaha vjerujemo, druga Mu ne pripisujemo, zabranjujemo ono {to je nama zabranjeno, dozvoljavamo ono {to je nama dozvoljeno. Eto, zbog toga nas zamrzi na{ narod, zbog toga nas na muke stavi{e i na silu nas htjedo{e od na{e vjere odvratiti, i ponovo kipovima i kumirima prikloniti,da opet po~nemo ~initi sve ono {to smo ~inili prije islama. Pa po{to nas na to po~ee silom, prijetnjom i mu~enjem prisiljavati, i vjeru nau u nama ubijati, do osmo u tvoju zemlju. Izabrasmo tebe za domaina mimo drugih vladara i zemalja. Kako su to divne rije~i! Ja vas, tako mi Boga, neu predati ovima - pa se okrenu onoj dvojici Amru bin el - Asu i Abdullahu bin Rebi , neka se ne nadaju. Me utim, Amr je bio odlu~an. Postavi im pitanje o Isau. Oni se iznenadi{e, ali ranije su donijeli odluku da istinu govore, ma o kome od stvorenja se radilo. Tako se desi i sada. Kad u oe kod njega, on ih upita o Isau, a. Zatim re~e muslimanima: Idite, vi ste sigurni u mojoj zemlji. To je ponovio triputa. Ne bih dozvolio, za ~itavo brdo blaga, da se nekome od vas nanese zlo. Potom se okrenu svojim podanicima i re~e: A ovima ovdje - i pokaza na Amra i Abdullaha, vratite sve darove koje su donijeli. Meni ne trebaju, tako mi Boga! S mitom nisam ni ovaj prijesto dobio, a kamoli da s mitom ove izru~im. Dok budem imao posluan narod i ja u njima biti pokoran vladar koji e pravdu dijeliti. Shvati{e da svoje zle namjere ne mogu provesti u djelo, osim u domenu svoje vlasti. Stoga se u njihovim glavama ponovo rodi stra{na ideja. Vidje{e da ne mogu stati svemu ovome u kraj. Jedini na~in je da kona~no zabrane Resulullahu, a. Ali kako, kojim na~inom to u~initi? Ebu - Talib ga {titi i uvijek se isprije~i izme u njih i njega. Stoga odlu~i{e da se direktno s njim razjasne. Mi smo te molili do sada da zabrani svome bratiu da radi ono {to radi, pa ti to ne u~ini. Mi vi{e, tako nam Boga, nemamo strpljenja. On napada na{e pretke i rui nae svetinje, te sramoti nae bogove; ili e ga zaustaviti u tome ili emo i tebe tretirati kao i njega, pa dok neko od nas ne pobijedi ili ne propadne! Teko pade Ebu - Talibu ovaj prigovor, ova prijetnja i zakletva, pa posla po Muhammeda, a. Kada do e, on mu re~e: O moj bratiu, ljudi tvoga plemena do oe i rekoe mi to i to - ispri~a mu sve po redu, a zatim nastavi: Smiluj se i meni i sebi! Ne optereuj me da ~inim ono to nisam kadar moan. Ne, ja ne odustajem! Zatim proli suze i gorko zaplaka, a onda ustade i ode. Ebu - Talib, uronio u duboku tugu, pozva ga da se vrati, pa kad se pojavi, saopi mu: Idi, moj bratiu, i govori ono to ti je na srcu, i znaj, tako mi Boga, nikada te i nikome neu izru~iti, a niti te napustiti. Budi ustrajan u velikom djelu, obraduj, neka od sree sjaje o~i oko tebe! Povedoe sa sobom Imare bin Velid bin el - Mugiru. Kada do oe, rekoe: Ebu - Talibe, ovaj mladi je najnapredniji i najljepi kurejijski mladi, darujemo ga tebi! Uzmi ga i koristi njegovu pamet i snagu, neka bude kao tvoj sin, a predaj nam svoga bratia, koji se odmetnu od vjere tvoje i tvojih o~eva i od vjere tvoga naroda. Mi hoemo da ga ubijemo. Dajemo ti ~ovjeka za ~ovjeka, glavu za glavu. Ebu - Talib odgovori: Tako mi Boga, niko ne bi mogao smisliti neto ovako kao vi. Loe je to na ta me navraate! Dajete mi svoje dijete da vam ga hranim, a vi moje da ubijete! Nikada, tako mi Boga, nikada se to nee dogoditi. Nastavite kako ste po~eli! U tom vremenu, na um im pade da na druga~iji na~in Resulullahu, a. Zvjerstvom, nezapamenim do tada, treba ga ukloniti. Upravo e ovo biti razlog da dva ugledna mekanska junaka pre u na islam: Hamza bin Abdul - Muttalib i Omer bin El - Hattab, r. U zvjerstva koja su ~inili spada i ovo: Jednog dana do e Utejb bin Ebi - Leheb kod Resulullaha, a. Podera mu ko{ulju, pljunu mu u lice, ali proma{i. Dok je to ~inio sin Ebu - Lehebov, Resulullah, a. Dova mu bi usli{ena. Do oe u mjesto Ez - Zerka, u pustinji, i tu zanoi{e. Nave~er ih obi e lav od kojega se upla{ie. Utejbe povika: Teko meni, brate, tako mi Boga, pojest e me, kao to je Muhammed, a. Kunem se i zavjetujem se Bogu, da u sjesti na najvei kamen koji mogu ponijeti i pritisnuti njime Muhammeda. Do e Resulullah, a. Kad se Resulullah, a. Nikada ne vidjeh takvog dromedara. Tako mi Boga, poigravao je, i okrenuo se prema meni da me izgrize. Ibn - Ishak prenosi: Meni su rekli da je Resulullah, a. Da ga je dohvatio, on bi ga izgrizao i na smrt izujedao. Ideja o uni{tenju Muhammeda, a. Govorili su o Resulullahu, a. Reko{e: Ne znamo da je iko imao ovoliko strpljenja kao mi s njim. Bili smo strpljivi i previ{e, posebno {to se radi o jednoj ozbiljnoj stvari. Dok su oni tako govorili, pomoli se Resulullah, a. To se odrazilo na licu Resulullaha, a. Kada je drugi put prolazio ispred njih, sli~no uradie, pa se to odrazi na njegovom, a. Tako bi i kad je trei put prolazio. Svaki je od njih izgledao kao da ima na glavi pticu grabljivicu. Onaj koji ga je navie napadao, smiri se, sabra se, pa mu se po~e obraati najljep{im rije~ima. On povika: Odlazi, Ebu - Kasime, nisi ti neznalica. Sutradan se opet iskupi{e i opet po~e{e pri~ati o njemu, a Resulullah, a. Vidjeh - pri~a Ibn Amr bin el - As - kako neko od njih dohvati njegov ogrta~, a Ebu Bekr sko~i na njega. Oni ga pusti{e i odoe. Tada se pomoli Ebu - Bekr pa ga svom snagom odgurnu od Resulullaha, a. On se zatim vrati me u nas sav pretu~en! Bio je to Hamzin prelazak na islam. Hamza sin Abdul - Muttaliba, r. Svakako je postojao neki povod ovom svijetlom doga aju. Utom se pomoli Hamza iz lova, nosei svoj luk.
Veza na daljinu ...
A balance of night and day, a balance of light and dark Tonight I seek balance in my life as it is found in the Universe. Temelj dru{tvenog ustrojstva jednog plemena bilo je pojedina~no i krvno rodoljublje. Breskva, suve sljive, kajsije, tresnje popravljaju emocionalnu nestabilnost. Unistavanje jezike kulture ne moe se poboljsati poloaj ene u drustvu i njena ravnopravnost. Pošto vode u ljudskom telu ima više od 75%, vogel kristal, zbog svoje rezonance sa vodom, predstavlja savršeno sredstvo prenosa suptilnih energija u fizičko telo.
[24 sata trazim zenu|Jutjub sex|Chat Met Vreemden > Anonieme Chats, Flirts & Dates]
Oznake: magija, iz, Različitih, Krajeva
komentiraj (0) * ispiši * #
Free online dating hrvatska - Susret s djevojkom
Dating Hrvatska
Click here: Free online dating hrvatska
Croatia Dating Singles offers limitless dating possibilities to its dynamic collection of singles from Croatia and beyond. With thousands of attractive singles from all walks of life, backgrounds, religion, professions and age groups all with a common objective; to find love, dates, romance, friendships and relationships, you will be lost for choice but end up happy. Prilikom takvih upoznavanja ne morate obraćati pažnju na fizički izgled i puno se više posvetite vrijednostima osobe, a do upoznavanja može doći ako shvatite da si odgovarate.
Croatians tend meet their romantic partners via the traditional methods of mutual friends, organizations, work, or school, etc. Prilikom takvih upoznavanja ne morate obraćati pažnju na fizički izgled i puno se više posvetite vrijednostima osobe, a do upoznavanja može doći ako shvatite da si odgovarate. I recommend sites from time to time, not because I get a tiny commission if you click on the links and make a purchase, but because, I want you to focus on the places that will deliver you the most value and the best results.
Croatia Dating - Croatian Model — Monica Ivancan Source: Without further ado, below are my thoughts and reviews on the best online dating site in Croatia so that you can get started on searching for a potential significant other in this fine country. Molimo Vas da popunite sve upitnike jer će Vaša mail adresa biti verificirana nakon posljednjeg upitnika.
Croatian men are fantastic people to date! They know how to sweep girls off their feet and do it better than American, Italian or French guys. Falling in love and dating a Croatian gives someone a tenfold experience that is just out of this world. Croatia Dating Singles is where it all begins! It is one of the fastest growing online dating and social networking sites in Croatia that has taken dating here to a whole new level. The site abounds with beautiful and exciting girls and attractive, successful single guys that make every dating experience magical. Designed with our singles in mind, you will certainly be engulfed in romance each moment you spend on this site. If you've been looking for a reliable online dating service in Croatia to jumpstart your lonely love life, this is it. Croatia Dating Singles is ideal for you and whether interested in casual dating, genuine friendships, real love, romance, and relationships or flirting, you will meet like-minded singles here with whom to build happy and fulfilled relationships with. With thousands of attractive singles from all walks of life, backgrounds, religion, professions and age groups all with a common objective; to find love, dates, romance, friendships and relationships, you will be lost for choice but end up happy. Join Croatia Dating Singles and say goodbye to the hustle and bustle of bar and club scenes, blind dates, speed dates or arranged connections through friends. Croatia Dating Singles offers limitless dating possibilities to its dynamic collection of singles from Croatia and beyond. Interested in hot, sexy single Croatian girls for an unforgettable romantic adventure? Sign up here to browse through our impressive singles' profiles and their photo galleries to meet your compatible match. What type of a Croatian single are you looking for? If the outgoing, seductive Croatian girls, the ripped 25-35 years young men are your craze, feel free to join our safe, fun and convenient platform to meet and chat with them. Croatia Dating Singles is 100% free everything. From creating your profile, uploading pictures, sending winks or private messages, posting on dating forums, live chat rooms, web cams, video calls to contacting your potential dates, you will have a time of your life meeting, flirting, chatting and dating your dream Croatian single. Forget the other online dating sites in Croatia and join Croatia Dating Singles; the most trusted online dating spot in this part of the world. For a different online dating experience, join our large and exciting community of quality singles available online to get introduced and start chatting. Considering Croatia Dating Singles' success in connecting Croatian singles both locally and otherwise, you are ten times more likely to find your dream girl or guy here. So why go elsewhere when your potential date, love, romance or friend is a few clicks away? Make the most of Croatia Dating Singles' free dating platform by widening your social circles to experience love, romance and dating like never before. Love is in the air! Hit the sign up button now to get Croat!
So why go elsewhere when your potential date, love, romance or friend is a few clicks away? Love is in the air! Totally free online dating service for 46 Croatia hrvatska Singles meet at livemegaprofiles. I recommend sites from time to time, not because I get a tiny commission if you click on the links and make a purchase, but because, I want you to focus on the places that will deliver you the most value and the best results. You can also filter by skill level: beginner, amateur, or professional. I'm Addison Sears-Collins, the founder of.
[Kako sam izgubila nevinost|Koliko je kondom siguran|TRAŽIO SAM PROSTITUTKU U BEOGRADU: Evo da li sam uspeo i koliko to košta!]
komentiraj (0) * ispiši * #
Kratki film o opasnostima upoznavanja preko interneta - Datiranje za seks
Poštovati hijerarhiju gospodarenja otpadom
Click here: Kratki film o opasnostima upoznavanja preko interneta
Dobio je zadatak da duhu Božića vrati trojicu dječaka, od kojih su dvojica zločesti, a jedan dobar.... U svom obraćanju braniteljima, Kardinal je istaknuo da je upravo na Badnjak htio biti s njima kako bi im posvjedočio svoje i zajedništvo Crkve u hrvatskom narodu s njima prenijevši im pozdrave svih biskupa. Iako je zadržala ostatke nekoć kršćanske uljudbe, ona tka istinu i neistinu u golemu zabludu kojoj su podlegli mnogi, uključujući i brojne kršćanske vjernike.
Svi zainteresirani učenici mogu se prijaviti za radionice kod učitelja informatike, mailom na com ili na. Čudovište zgrabi djevojčicu Hyun-seo i odnese ju sa sobom u rijeku, a njen otac, ostali članovi njegove obitelji i drugi građani koji su došli u dodir s nemani, završe u karanteni. U Hrvatskoj je do pada komunističkog režima došlo 1990.
Poštovati hijerarhiju gospodarenja otpadom - Po završetku mise, uslijedila je procesija prema samoborskom groblju s više od 300 svećenika, redovnika i redovnica.
Starija izdanja više se neće koristiti, dok izdavač ostaje isti. Radi promjene imena firme, u novom katalogu je kao izdavač umjesto Sysprinta naveden Udľbenik. Udľbenici i radne biljeľnice koje se koriste su Informatika+5, Informatika+6, Informatika+7, Informatika+8. Udľbenici i radne biljeľnice za nastavu informatike nisu navedeni zbog razloga što se za sljedeću školsku godinu mijenja kurikulum nastave informatike i u 5. Do sada udľbenici naľalost nisu još spremni, zbog toga će odabir udľbenika kasniti. Odabir se očekuje početkom kolovoza stoga ćete na web stranici biti pravovremeno obavješteni. Maknimo se od ekrana! Djeca su uľivala u raznim igrama, podizanju šatora, vezanju čvorova i drugim izviđačkim aktivnostima, a najljepši dio dana bila je logorska vatra te pečenje jegera i hrenovki na njoj. U tome su se djeci pridruľili i roditelji. Predivno iskustvo za sve. Vidimo se sljedeće godine! Više slika pogledajte u fotogaleriji. Prijepodne tog dana učenici petih, šestih i sedmih razreda natjecali su se u igrama koje su za njih osmislili i pripremili učenici osmih razreda. Balon pop, Loptice na slijepo, Prepreke, Alka, Skakanje u vrećama neke su od igara u kojima su se učenici zabavili i odmjerili svoje snage. Najbrľi i najspretniji bili su učenici 6. U isto vrijeme učenici niľih razreda sa svojim su razrednicama organizirali radionice gdje su izradili i obojili mnoštvo ukrasa za uređenje školske dvorane. Osim u likovnim radionicama uľivali su i u promocijskom koncertu naše glazbene škole. U poslijepodnevnim satima u školskoj smo dvorani odrľali svečanu priredbu. Ravnateljica škole gđa Matilda Juričev ®igman u svojem nas je govoru podsjetila na početke rada naše škole, ali i na sadašnji ľivot u školi. Rezanjem vrpce gradonačelnik Krapine gosp. Zoran Gregurović na simboličan je način otvorio novouređeno sportsko igralište. Za glumački dio svečanog programa pobrinuli su se učenici 2. Za glazbeni dio programa pobrinuli su se učenici polaznici glazbene škole, Cesarčeki — zbor naše škole i naše Queentete. Fotografije moľete pogledati u našoj fotogaleriji. Edukativno-muzejske akcije u Muzeju krapinskih neandertalaca su organizirane različite aktivnosti za djecu i mlade. Poseban naglasak programa je bio na prapovijesnom načinu liječenja odnosno na spoznajama da su i neandertalci mogli izliječiti teške ozljede te da su pritom koristili ljekovite biljke. Učenici su sa svojom nastavnicom biologije Natalijom Ilić prikupljali biljke u pratnji biologinje Petre Bralić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZ® te autorice programa Lorke Lončar Uvodić. Prikupljale su se biljke — lijeska, poljska preslica, tratinčica, maslačak, bršljan, medvjeđi luk, jelenji jezik, kopriva, jasen i breza, a učenici su učili o njihovim svojstvima, ljekovitom, ali i mogućem otrovnom djelovanju. Na samom Nalazištu Hušnjakovo su saznali zanimljivosti o načinu liječenja iz vremena neandertalaca, a cijeli obilazak je završio u Prapovijesnom parku gdje su djeca upoznala ginko koji se ubraja u najstarije preľivjelo drveće na Zemlji. Nakon tri tjedna sušenja biljaka, učenici su se vratili u Muzej i izradili svoje herbarije koji će ih podsjećati na Hušnjakovo, Muzej i prirodu koju treba čuvati jer skriva najveće darove! Sada već s jednogodišnjim iskustvom učenika, pokazali su samo dio onoga što su naučili do sada … svoje pernice, pisanke…pa i ocjene u njima. Druľenje je završilo u veselom ozračju zajedničkom pjesmom Kad si sretan… ®elimo im dobrodošlicu , pomoći ćemo ima da zavole školu …da škola bude dobro mjesto za njih. Izbori za članove Dječjeg gradskog vijeća odrľani su 18. Izabrano je 10 članova četiri predstavnika četvrtog i petog razreda i šest predstavnika šestog i sedmog razreda u nazočnosti predsjednice Vijeća učenika Ivone Pavić, pedagoginje i defektologinje. Popis članova Dječjeg gradskog vijeća naše škole nalazi se na oglasnoj ploči. Tijekom školovanja učenici usvajaju i razvijaju glazbene vještine, psihomotoričke sposobnosti i bolju koncentraciju, potiču maštu, usvajaju radne navike, te redovitost i organiziranost u radu. Dva puta tjedno odvija se individualna nastava glavnog predmeta — instrumenta, te dva puta tjedno grupna nastava solfeggia. U trećem razredu počinje skupno muziciranje — zbor ili orkestar. Nastava je organizirana u turnusima, obrnuto od nastave u osnovnoj školi. Upis u prvi razred preporuča se djeci u dobi od 7 do 10 godina. Za prijemni ispit nije potrebno predznanje. Učenik na prijemnom ispitu treba otpjevati pjesmicu po svojem izboru, te ponoviti zadani ritam i melodiju koju mu zadaje profesor ispitivač. Broj upisane djece u 1. Veselimo se vašem dolasku! Na natjecanju su pokazali izuzetnu motiviranost i visok stupanj matematičkog znanja kroz rješavanje zahtjevnih zadataka. Također, upornost i predanost radu te izraľene vještine suradničkog učenja rezultirali su osvojenim drugim mjestom u kategoriji GIGA učenici srednje škole i trećim mjestom u kategoriji MEGA 7. Moderator susreta bio je glumac Filip Detelić. Program je odrľan u Festivalskoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina, a u organizaciji Policijske uprave Krapinsko-zagorske uz podršku Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova. Imate li mnogo zajedničkih interesa? Papir s podacima i tekstom ubaci u sandučić u holu škole! Dragi naj prijatelji — prijaviti se moľete do 10. One koje izvučemo, predstavljamo u novom broju školskog lista — sretno! MathFest, festival matematike Krapinsko — zagorske ľupanije u Tuheljskim Toplicama. Sudjelovalo je ukupno 125 ekipa iz škola naše ľupanije , škola iz Zagreba i Zagrebačke ľupanije. Učenici su se natjecali u 3 kategorije : math 43, math 65 i math 87. Obje ekipe Centra izvrsnosti Krapina postigle su odličan plasman. Ekipa MatGang osvojila je 3. Učenike je za natjecanje pripremila učiteljica Dragica Šalković. Ekipu je za natjecanje pripremila učiteljica Andreja Drašković. Čestitamo učenicima na uspjehu! KIKI, međunarodni festival dječjeg filma, u organizaciji Društva Naša djeca Zabok i Građanske organizacije za kulturu, dio svog filmskog programa predstavio je ovu srijedu u festivalskoj dvorani u Krapini. Nakon projekcija filmova moderatorica susreta prof. Marina Zlatarić razgovarala je s učenicima o odgledanim filmovima. Naši su učenici tako napravili još jedan korak kako bi postali dio aktivne filmske publike. Fotografije sa festivala moľete pogledati u fotogaleriji. Ova akcija se provodi u tjednu kad je Dan planete Zemlje 22. U parku škole naš domar je s učenicima napravio kompostište, a vrlo vrijedne ruke naših učenika i učenica su ga uspjele odmah napuniti. Zahvaljujemo se svim našim učenicima i učenicama te djelatnicima škole koji su vro aktivno i marljivo sudjelovali u akciji te svojim vrijednim rukama pridonijeli čistoći okoliša i uređenju naše škole! Posebna pohvala našim dečkima i curama iz sedmih i osmih razreda koji su marljivo i aktivno odradili zadani im posao. Nadam se da se vidimo i sljedeće godine! Radnu atmosferu pogledajte u našoj fotogaleriji. U okviru teme o kopnenim vodama naučili su sve što su mogli u učionici, a najzanimljivije je otići na obliľnje jezero i uvjeľbati poznavanje naučenoga. Putem do jezera, na rijeci Krapinčici sreli smo divlje patke, u obliľnjoj bari smo susreli bjeloušku,malo dalje ľabu, a u vodi smo vidjeli poloľena ľablja jaja iz kojih će se izleći punoglavci. Na jezeru smo vidjeli nekoliko barskih kornjača, prepoznali razno vodeno bilje te uzeli uzorke za promatranje u učionici. Učenici su bili paľljivi i vrlo znatiľeljni, trudili su se u prepoznavanju ľivog svijeta i uzimanju uzoraka, a nastavak istraľivanja čeka nas u učionici. Bit će uskoro još prilike! Tijekom ta dva dana učenici su upoznati s uzrocima i tijekom Domovinskog rata, s naglaskom na ratna zbivanja i posljedicama istih u gradu Vukovaru. Učenici su posjetili Muzej vučedolske kulture i Gradski muzej Vukovar, crkvu sv. Filipa i Jakova te memorijalne lokacije: Kukuruzni put — Put spasa, Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, Memorijalno groblje ľrtava Domovinskog rata i masovnu grobnicu Ovčara, Mjesto sjećanja — Vukovarska bolnica '91. Boravak u Vukovaru završio je Školom mira i kvizom na kojem su našu školu predstavljali učenici Karlo Lukšić i David Ivanović te osvojili prvo mjesto. Svojim domovima vratili smo se puni dojmova. Iznimno i u hitnim slučajevima uz odobrenje učitelja učenik moľe koristiti mobitel. U slučaju da učenici koriste mobitele i druge tehničke aparate isti će im biti oduzeti i vraćeni roditeljima. Povodom obiljeľavanja Svjetskog dana pripovijedanja u školskoj je knjiľnici ostvarena bajkaonica Srcu mi godi — u dveri vilinske zemlje knjiľnica me vodi! Radionicu su pripremile i vodile stručne suradnice - knjiľničarka, pedagoginja i defektologinja. Sudjelovali su učenici polaznici izvannastavne aktivnosti KLIK-KLAK. Cilj pripovijedanja bio je razvijanje i usvajanje govorenoga jezika i rječničkog blaga te poštivanje kulturne baštine i raznolikosti. Pripovijedane su tri narodne bajke nakon kojih je uslijedio razgovor i poticanje izraľavanja emocija, mašte i kreativnosti. Učenici su aktivno sudjelovali u različitim aktivnostima od rješavanja radnih listića i zagonetki, slaganja puzzli do stvaranja nove priče koja je bila i završna aktivnost. Tijek i atmosferu pogledajte u fotogaleriji. Učenici su mogli vidjeti zanimljive uzorke i mikroskopske preparate minerala, ruda, stijena i fosila, a uz predavanje su se prisjetili postanka Zemlje i upoznali ulogu rudara u današnjem svijetu. Zbirka minerala dio je osobnih zbirki te Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaľdin. Više fotografija pogledajte u fotogaleriji. Nakon pozdravnih govora ®eljka Kolara, ľupana KZ® i predstavnika institucija, uslijedile su vaľne informacije o izboru prvog zanimanja. Uz promotivne filmove i obraćanje predstavnika poduzeća, naglašene su prednosti vezane za stipendiranje, obavljanje stručne prakse i zapošljavanje za deficitarna zanimanja. Predstavnici SŠ Zabok, SŠ Krapina, SŠ Pregrada, Srednje škole za umjetnost, dizajn i odjeću u Zaboku , SŠ Bedekovčina upoznali su učenike s posebnostima svojih škola i mogućnostima upisa. Nakon prezentacije učenici i roditelji su s interesom obišli informativne pultove gdje su dobili informativne materijale i odgovore na pitanja. Iskrene čestitke učenicima i njihovim mentoricama. Korepetitor: Ivana Ruľić, prof. DAVID VIDOVIĆ — KLARINET — II. Korepetitor: Tihana Arvaj, prof. Čestitamo učenicima, mentorima i korepetitorima. Bolji internet počinje s tobom! Pripremile: pedagoginja i defektologinja Raznovrsnost aktivnosti pogledajte u foto-galeriji. Izradili su tako kristale od kuhinjske soli, modre galice, ali i od šećera. Šećerne kristale napravili su u obliku lizalica u boji. Bilo je potrebno mnogo truda, čak i nekoliko pokušaja da bi dobili lijepe kristale. U holu škole postavljena je izloľba njihovih uradaka, a moľete ih pogledati i u fotogaleriji. Mentorica je učiteljica Kornelija Palle, a korepetitor Ivana Ruľić. Mentor je učitelj ®elimir Dubovečak, a korepetitor Tihana Arvaj. Mentor je učitelj ®elimir Dubovečak, a korepetitor Tihana Arvaj. Čestitamo na uspjehu učenicima, mentorima i korepetitorima. Bili smo Smajlići Augusta Cesarca. Na povorci smo se predstavili kratkom pjesmom te prikazali naše maske koje smo zajedno izradili za tu prigodu. U povorci nam se pridruľila i naša ravnateljica škole Matilda Juričev — ®igman. Za trud nagrađeni smo i nagradom koja nas je posebno razveselila. Više fotografija pogledajte u Fotogaleriji. Neki su rješavali 10 pitanja za testiranje sigurnosti djeteta na internetu, upamtili smo korisne savjete za sigurno korištenje interneta, prema mogućnostima korištenja računala rješavali smo kviz, a neki su zaigrali i društvenu igru. Više o događaju moľete pogledati u fotogaleriji. Unaprijed se veselimo Danu sigurnijeg interneta 2019. Bolji Internet počinje s tobom! Stoga pozivamo sve učenike koji su u mogućnosti riješiti kviz da sudjeluju jer su organizatori osigurali vrijedne nagrade. Moľda će netko od Vas biti pobjednik. Kviz se provodi u utorak, 6. Predsjednica je nagradila prošlogodišnjeg najčitača naše škole — to je Kala Došen, učenica 6. Pri kraju programa učenici su predsjednici postavljali pitanja. Bili su zadovoljni odgovorima i pristupačnošću poštovane gošće. Na kraju programa napravljena je i milenijska fotografija. Više fotografija moľete pogledati u Fotogaleriji. Gospodin Videković je u našoj školi radio od 2000-te godine, najprije kao učitelj geografije, a potom kao ravnatelj od 2006-e do 31. Još jednom mu se iskreno zahvaljujemo za sve što je učinio za našu školu, a u mirovini mu ľelimo što više uľivanja, putovanja i fotografija! Pedprošle godine, kada je Krapina dobila prvo pravo klizalište, kroz našu školu uspješno je proklizalo više od 200 učenika i djece predškolske dobi. Zato nastavljamo sa školom klizanja, na kojoj djeca uče osnove odrľavanja na ledu: stabilno klizanje unaprijed i unatraške, okrete, čučnjeve, skokove i jednostavne igre. Šklolu klizanja provodimo na klizalištu Pingvin na sportskim terenima OŠ Ljudevit Gaj u Krapini, po najpovoljnijoj cijeni u Hrvatskoj. Stoga, iskoristite zimu i - naučite klizati. Škola klizanja provodi se kroz 5 radnih dana pon-pet u trajanju od 45 minuta školski sat. Priliku da roditelji, prijatelji i rodbina mogu vidjeti što su djeca naučila rezervirana je za zadnji sat, u petak, na tzv. Oglednom satu i podjeli diploma. Cijena progama škole klizanja iznosi 250,00 kuna po djetetu, a klizaljke su uključene u cijenu. Termini za škole koje moľete rezervirati 14-18sati: 1. Osmislili su dvadeset aktivnosti koje su provodili svaki dan. Na početku svakog nastavnog dana jedan učenik je izvlačio papirić i pred razredom pročitao aktivnost koja se provodila taj dan ili su se neke obavljale kod kuće. Za svaku izvršenu aktivnost učenici su na kuponu skupljali zrnca dobrote 20 štambilja s boľićnim motivima. Trudili su se da kroz svoje aktivnosti učine što više dobrih dijela za svoje prijatelje, obitelj, djelatnike škole te lokalnu zajednicu. U projektu je sudjelovao 15 učenika. S provođenjem projekta započeli su 27. Zadnji dan projekta ujedno i zadnji dan nastave učenici su iznosili,pisali i crtali svoje dojmove o provedenom projektu. Učenici su na kraju dobili i zahvalnice koje su pripremile kolegice iz Udruge ZVONO. Svi zajedno su zaključili da je projekt bio vrlo upješan, da su u njemu svi uľivali i da su kroz tih 20 aktivnosti u učenicima pobudili i osvijestili dobrotu i na taj način ostvarili cilj projekta. Više slika moľete pogledati u fotogaleriji. Na ovogodišnji turnir pristiglo je puno projekata, na temelju kojih je ľiri odabrao i pozvao 12 najboljih učenika prirodoslovaca na turnir. Natjecanje na samom turniru sastojalo se od rješavanja PISA testa, duela s drugim kandidatom u znanstvenoj borbi i predstavljanja i obrane svojeg projekta pred ľirijem. Borna je svojim projektom i rezultatima natjecanja postigao visoko 7. Iskrene čestitke učeniku Borni Cesarcu i mentorici učiteljici Nataliji Ilić. Čista kemija Učenici su pripremali prirodna sredstva za čišćenje, uvjerili se da su djelotvorna i ponijeli po jedan proizvod kući. Vjerujemo da su ih već isprobali. Vjeľbajmo mozak Polaznici radionice su otkrili kako si mogu poboljšanjem koncetracije olakšati učenje. U svim radionicama su očekivanja učenika u potpunosti ostvarena. Svi sudionici bi ľeljeli da se takve radionice i dalje organiziraju. Akcija će se provoditi od 15. U suradnji sa Školom za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok izrađen je kratak film kojim upozoravamo prije svega mlade ljude na opasnost upotrebe pirotehničkih sredstava. Terminali se sastoje od računala, ekrana na dodir , čitača bar kodova te kućišta i pogodni su za uporabu u školama jer omogućavaju postavljanje uređaja u hodnik ili predvorje škole kako bi učenici, nastavnici ili roditelji dobili pristup informacijama o školi ili nastavi. Među doniranim školama, naša škola dobila je 3 terminala koja su namijenjena za rad u matičnoj školi, te u područnim školama u Škaričevu i Podgori. Organiziraju se radionice u trajanju od jednog školskog sata gdje se učenici, na njima prilagođen način, upoznaju s nekom od ponuđenih računalnih tehnologija. Mi smo također sudjelovali u inicijativi i programirali kretanja u Minecraftu, Zvjezdanim ratovima, kodirali sa Annom i Elsom i sl. Dio atmosfere moľete vidjeti u našoj fotogaleriji. Rad učenika - Mateo Vrhovec - izabran je među ostalim radovima te mu je za to uručena nagrada i priznanje. Osim njega nagradu je dobila i učenica osmog razreda -Katarina Mutak - iskrene čestitke. Ivana Draškovića, tajnika Filatelističkog društva Zaboky. Susret je organiziran suradnjom učiteljica Tamare Šćuric i Tihane Smrekar, knjiľničarke Gordane Gregurović Petrović i gosp. Gospodin Drašković je kroz zanimljivo predavanje o poštanskim uslugama i pravilnom adresiranju pošiljaka povezao sadrľaj bajke s pomalo zaboravljenom umjetnošću pisanja razglednica. Uslijedilo je učenje i prvo pisanje uz pravilno adresiranje i lijepljenje poštanskih maraka. Učenici su stekli posebno iskustvo pisanja, a nadamo se i primanja razglednica jer su otputovale njihovim vršnjacima u Vinkovce i Tisno. Uz popularnost razglednica upoznali su i njihovu vrijednost kao dara predmeta razmjene , suvenira i sredstva komunikacije. Sada s nestrpljenjem iščekuju odgovore! Večer matematike odrľat će se 7. Večer matematike zamišljena je kroz nekoliko interaktivnih radionica u kojima roditelj sudjeluje zajedno sa svojim djetetom. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu — zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo. Knjiľevnica će u školi odrľati dva susreta za učenike 7. Silvija Šesto pisanjem se bavi od studentskih dana, surađuje u dnevnim listovima i časopisima za djecu. Autorica je mnogih radijskih emisija, a u nekima od njih sudjelovala je i kao voditeljica. Izvedeno joj je šesnaest radio drama, te pet tekstova u kazalištima. Objavila je više od dvadeset naslova namijenjenih odraslima i djeci te je za svoj rad primila brojne nagrade. Serijal priča Bum Tomica, te romani Vanda, Debela i Tko je ubio Pašteticu uvršteni su u lektiru za četvrti, odnosno osmi razred osnovne škole. Jedna je od pokretačica Hrvatskog društva knjiľevnika za djecu i mlade, te njegova potpredsjednica. Članica je Društva dramskih umjetnika Hrvatske i Društva hrvatskih knjiľevnika. U statusu slobodne umjetnice ľivi i piše u Zagrebu. Svi točno riješeni kvizovi bili su uključeni u izvlačenje čime je svaka knjiľnica dobila pobjednika. Provođenje kviza u školi ostvareno je suradnjom učiteljica hrvatskog jezika Gordane Kučinić, Martine Petriško, Kornelije Hanľek i školske knjiľničarke Gordane Gregurović Petrović. Sudjelovali su učenici 6. Školska pobjednica je Rebeka Gjonlleshaj, učenica 7. Na završnoj svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiľnici, 15. Glavna nagrada ove je godine PHABLET LENOVO lenovo phab plus, srebrni, 32 gb. Rebeki čestitamo i ľelimo puno sreće i u završnom izvlačenju! Radionicu su pripremile stručne suradnice - knjiľničarka, pedagoginja i defektologinja u suradnji s tajnikom Filatelističkog društva Zaboky. Koristeći enciklopedije u tiskanom i elektroničkom obliku, pronalazili su zanimljivosti o FLOri i FAuni te uz predavanje i zanimljivu izloľbu maraka na istu temu upoznali i FILateliju. Kroz druľenje, zabavu i natjecanje u kvizu stekli su i nova znanja te radionicu ocijenili zanimljivom i korisnom. Kako slika govori više od tisuću riječi — tijek i atmosferu pogledajte u fotogaleriji. Na taj način dovodite u opasnost svoje dijete i ostale sudionike u prometu! Skrećemo pozornost da samo pedesetak metara dalje od tog mjesta postoji veliko parkiralište na kojem moľete ostaviti svoje dijete i sa sigurnošću ga pustiti da pješke uz Krapinicu i šetalište puno sigurnije dođe do glavnog ulaza u školu. Nadam se da će te ovu sugestiju prihvatiti zbog sigurnosti svih sudionika u prometu a pogotovu djece. Aktivnosti će se odrľati u školskoj knjiľnici u ponedjeljak, 30. U prvom dijelu susreta 11,50 do 12,35 učenici će pronalaziti zanimljive informacije o biljkama i ľivotinjama sluľeći se enciklopedijama i sudjelovati u zabavnim aktivnostima. U drugom dijelu susreta 12,45 do 13,30 druľit će se s našim gostom, gosp. Ivanom Draškovićem, tajnikom Filatelističkog društva Zaboky. Učenici će upoznati vaľnost i neprocjenjivu vrijednost poštanskih maraka koje između ostalog otkrivaju zanimljivi svijet biljaka i ľivotinja. Svi učenici škole će imati priliku pogledati izloľbu poštanskih maraka tijekom sljedećeg tjedna u pratnji svojih učiteljica razredne nastave i učiteljica prirode i biologije. Predstava je nastala prema klasičnoj bajci H. Andersena, a na učenike je dojam ostavila i bogata kostimografija i scenografija. Nakon predstave učenici su se upoznali sa spisateljicom za djecu Sanjom Polak. Knjiľevnica se učenicima predstavila, odgovorila im na njihova pitanja te im savjetovala na koji način mogu odrľati mozak u dobroj formi. Knjiľevni je susret odrľan u Društvu hrvatskih knjiľevnika, a moderator susreta bio je pisac Hrvoje Kovačević. Suradnjom školske knjiľničarke s knjiľevnikom Hrvojem Kovačevićem organizirana je za učenike 5. Na knjiľevnom susretu, ostvarenom u okviru terenske nastave 18. Kroz odgovore na brojna pitanja, saznali smo kako i gdje pronalazi inspiraciju za svoja djela te da uz knjige piše i scenarije za emisije Dječjeg i obrazovnog programa Hrvatske televizije i Hrvatskog radija. Dugogodišnja je urednica dječjeg časopisa Prvi izbor i autorica nekoliko čitanki i udľbenika za hrvatski jezik i matematiku. Od objavljenih 8 knjiga za djecu predstavila nam je najpoznatije Dnevnik Pauline P. Dobitnica je nagrade Mato Lovrak za roman Drugi dnevnik Pauline P. Susret je završio velikim pljeskom kojim su učenici zahvalili i gospođi Polak i gospodinu Kovačeviću na lijepom i ugodnom druľenju poľeljevši ponovni susret. Intervju sa spisateljicom naši će novinari objaviti u školskom listu. Obiljeľava se svake godine u razdoblju od 15. Ovogodišnja manifestacija pod motom Sve na jednom mjestu posvećena je enciklopedistici. U listopadu se obiljeľava i Međunarodni mjesec školskih knjiľnica. Nizom aktivnosti i događanja na dogovorenu temu promiče se uloga i značaj školskih knjiľnica. Ovogodišnja je tema Povezivanje zajednica i kultura. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige i Međunarodnog mjeseca školskih knjiľnica i naša je knjiľnica mjesto provođenja raznovrsnih aktivnosti. Povezivanje zajednica i kultura ostvarit će skupina učenika od 5. Predsjednici razrednih odjela su uz međusobno upoznavanje razmijenili dosadašnja iskustva. Saznali smo na što su ponosni, kakvi su međusobni odnosi, što bi u razredu i školi mogli poboljšati. Usvojen je plan i program Vijeća za školsku godinu. Najavljene su aktivnosti u koje će se uključivati u školi i izvan škole tijekom godine. Predsjednik Vijeća učenika je Jan Uroić Varga 8. Čestitamo učenicima koji su dobili povjerenje članova Vijeća, a od svih očekujemo aktivnost u razrednim odjelima i radu Vijeća. Fotografije pogledajte u Foto-galeriji, a prijedloge pod Vijeće učenika. Prvi dio programa je bio multimedijsko predavanje o prometnim pravilima, ulozi svih sudionika i poľeljnog ponašanja u prometu, dok je drugi dio praktičan, tj. Po provedenoj obuci djeca dobivaju Jumicar vozačke dozvole. Dodatno, djeca su tijekom obuke prolaze kroz radionice JVP Krapina i Crvenog kriľa na kojima uče osnove prve pomoći, o opasnostima poľara i rizicima za njegovo nastajanje. U izravnom kontaktu s predmetnim učiteljima roditelji su upoznati sa specifičnostima pojedinih nastavnih predmeta, obvezama učenika, načinima praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja. Učitelji su iznijeli prva zapaľanja o dosadašnjem napredovanju učenika i snalaľenju u predmetnoj nastavi. Naglašena je vaľnost doľivljaja uspjeha i prihvaćenosti , dobrih odnosa i sigurnosti u razrednom odjelu. Sve to utječe na zadovoljstvo djeteta, jača njegovo samopouzdanje i samopoštovanje. Zajednički nam je cilj da odnos učenika prema učenju i školi ostane pozitivan, da sačuvaju motivaciju, dobar uspjeh i izgrađuju kvalitetne odnose. Popis nije obvezujući nalazi se kao prilog. Učenici koji to ľele mogu pročitati nešto od ponuđenih djela i prezentirati pročitano na početku nove školske godine prema priloľenim uputama. Popis je nastao prema učeničkim prijedlozima i ľeljama, a učenici se trebaju pridrľavati primjerenosti starosnoj dobi. Uľivajte u ljetnim praznicima — čitajući! Kroz projekt je u 28 osnovnih i 5 srednjih škola na području ®upanije za 60 učenika s teškoćama angaľirano 53 pomoćnika u nastavi, čime se osigurala nuľno potrebna podrška dotičnim učenicima pri funkcioniranju u redovitom nastavnom procesu, kao i tijekom izvanučioničkih oblika nastave. Za učenike predmetne nastave od 5. Umjesto Project-a - NEW BUILDING BRIDGES 7, UD®BENIK ENG. JEZIKA SA ZVUČNIM CD-om za sedmi razred osnovne škole Mirta Jelenc ®upan, Vida Jukić, Jasna Pavun te BUILDING BRIDGES 7, radna biljeľnica. Natječaj za dodjelu ľupanijskih stipendija za deficitarna zanimanja bit će raspisan krajem rujna 2017. Isto se odnosi i na redovite studente koji će u ak. ľupanijsku stipendiju po osnovi deficitarnog zanimanja moći će, uz uredno ispunjavanje obaveza, ostvariti do kraja studija završno s diplomskom razinom obrazovanja. Krapinsko-zagorska ľupanija ľeli mnogo uspjeha svim učenicima i studentima na predstojećim upisima te ih poziva da podnesu prijave na natječaj za dodjelu ľupanijskih stipendija za deficitarna zanimanja kada će isti biti raspisan! Svojim velikom trudom, zalaganjem i radom ostvarili su velik uspjeh. Između dvjestotinjak pristiglih slovarica, naša slovarica je osvojila veliko 3. Danas su ih posjetili predstavnici Školske knjige, ®eljka Vukušić, Dijana Topljak, Draľen Bočkaj i Mihael Kralj te im uručili nagrade. Svi učenici dobili su prigodne poklone. Razred je dobio diplomu za osvojeno treće mjesto te im je uručena tiskana slovarica koju su oni izradili. Susret je organizirala školska knjiľničarka za učenike razredne nastave područnih i matične škole. Nakon uvodnih riječi, dobrodošlicu knjiľevnici poľelio je učenik 4. Knjiľevnica je već uobičajeno, na susret stigla u pratnji svoje poznate ljubičaste torbe - Ljubice Torbić, koja u svojim brojnim dľepićima krije mnoga iznenađenja i predmete iz svakidašnjeg ľivota. Pomoću tih predmeta i uz pomoć učenika, ispričala je prekrasne poučne priče u kojima su učenici uľivali i s oduševljenjem ih slušali. Na kraju susreta velikim su pljeskom zahvalili knjiľevnici na veselom, ugodnom i maštovitom druľenju, a naši novinari napravili intervju s knjiľevnicom koji će objaviti u školskom listu. Učenica je osvojila 8. Istovremeno na drľavnom natjecanju iz kemije koje se odrľavalo od 25. Učenik je osvojio 15. Istovremeno i cijeli je svijet bio uključen u navedenu akciju jer je tog dana u ovu akciju bilo uključeno 112 zemalja svijeta dok se u Hrvatskoj predviđalo oko 50. Cilj nam je bio što ljepše i kvalitetnije urediti školski okoliš u kojem smo svakodnevno. Akcija se odrľala u ponedjeljak 24. Zahvaljujemo svim učenicima i djelatnicima škole koji su se uključili u radnu akciju te svojim trudom i radom uredili i očistili okoliš škole. Slovarica dječjim crteľima prikazuje kulturne ustanove, znamenite osobe, gore i druge pojmove našeg prekrasnog zavičaja. Svojim velikom trudom, zalaganjem i radom ostvarili su velik uspjeh. Između dvjestotinjak pristiglih slovarica, naša slovarica je osvojila veliko 3. Drľavnom natjecanju iz matematike, koje se ove godine odrľalo u Primoštenu od 3. David i Timon pohvaljeni su od Drľavnog povjerenstva. Sva četvorica učenici su Srednje škole Krapina i polaze Centar izvrsnosti od njegovog osnutka. Vrijedno rade sa svojim mentoricama svaku subotu te se trud i ustrajan rad isplatio. U kategoriji MAKETARSTVO I MODELARSTVO natjecala se Anja Ranogajec, učenica 5. Učenica je osvojila 15. Sveukupni dojmovi učenice i učiteljice sa natjecanja su vrlo pozitivni. Neke od aktivnosti su: Večer znanosti U organizaciji OŠ Janka Leskovara iz Pregrade, OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli i Gradske knjiľnice Pregrada u petak, 31. Ranko Rajović, poznati stručnjak za rano poticanje dječje inteligencije, član Upravnog odbora Mensa International i predsjednik Mensina svjetskog Odbora za darovitu djecu. Predavanje je namijenjeno odgojno-obrazovnim djelatnicima , a bit će otvoreno i za zainteresirane roditelje. Na skup se moľe prijaviti i do 70 zainteresiranih roditelja, koji prijavu trebaju uputiti pedagoginji OŠ Oroslavje kontaktom na mail. Proljetne radionice za darovite, motivirane i zainteresirane učenike U našoj školi će se odrľati 18. Učenici će u radioničkim oblicima rada moći ostvariti potrebu za kreativnim izraľavanjem i istraľivanjem. Tijekom ta dva dana učenici su upoznati s uzrocima, tijekom i posljedicama domovinskog rata, osvijestili neprocjenjivu vrijednost mira i razgledali lokalitete: Vučedol, Memorijalni centar domovinskog rata, Memorijalno groblje, Ovčara, Trpinjska cesta, dvorac Eltz i bolnicu. Učenici su informirani kako odabrati prvo zanimanje, predstavljena su deficitarna zanimanja, prednosti vezane za zapošljavanje i mogućnosti i dobivanja stipendija u tim zanimanjima. Informacije su učenicima i roditeljima pribliľene I promotivnim filmovima o deficitarnim zanimanjima u metaloprerađivačkoj industriji i građevinarstvu na području Krapinsko-zagorske ľupanije. Predstavnici SŠ Zabok, SŠ Krapina, SŠ Pregrada, ŠUDIGO, SŠ Bedekovčina upoznali su učenike s posebnostima svojih škola i mogućnostima upisa. Nakon prezentacije učenici i roditelji su s interesom obišli informativne pultove gdje su dobili informativne materijale,letke i odgovore na pitanja. Mentorica: Ivana Vešligaj, prof. Mole se učenici za osobitu pozornost u prometu. Pješački put je prvenstveno iz Ulice Zrinski-Frankopana preko pješačkog mosta. Zatvoren će biti i ulaz na šetnicu Ivana Vrencea, te će pješaci biti upućeni na korištenje nogostupa u Ulici hrvatskih branitelja - kod autobusnog stajališta, te po popločenoj pješačkoj stazi kod parkirališta Hušnjakovo na šetnicu. U kategoriji sedmih razreda Prvo mjesto osvojio je Karlo Lukšić iz OŠ Augusta Cesarca, Krapina; mentorica Marija Čavuľić. Drugo mjesto pripalo je učenici Luciji Šalković iz OŠ Augusta Cesarca, Krapina; mentorica Marija Čavuľić. Treća je Magdalena Blagec iz OŠ Donja Stubica; mentor Darko Tišljar. U kategoriji osmih razreda Prvo mjesto osvojio je Jakov Tušek iz OŠ K: Šandor Gjalski Zabok, mentorica Ruľica Cigula. Drugo mjesto pripalo je Andriji Krklecu iz OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko, mentorica Anica Špiljak. Treća je Dora Vlašić iz OŠ Antuna Mihanovića Klanjec, mentorica Jadranka Husnjak. BORNA CESAREC INFORMATIKA M. MAJA GORUP NJEMAČKI J. ANJA RANOGAJEC TEHNIČKA K. HRVOJE ®LEPALO MATEMATIKA T. JELENA DAKOVIĆ MATEMATIKA P. KARLO LUKŠIĆ HRVATSKI J. JELENA DAKOVIĆ HRVATSKI J. KARLO LUKŠIĆ POVIJEST M. LUCIJA ŠALKOVIĆ POVIJEST M. KARLO LUKŠIĆ KEMIJA I. BORNA CESAREC KEMIJA I. LUCIJA ŠALKOVIĆ KEMIJA I. BORNA CESAREC BIOLOGIJA A. Projekt je sufinanciran iz EU programa IPA 2012 i od strane Ureda za udruge Vlade RH, a u projektu smo radili s Regionalnom zakladom za lokalni razvoj Zamah. U sklopu projekta proveli smo akciju simboličnog naziva FILOS: zajedno s DND Krapina organizirali smo i proveli 4 adventske radionice, u suradnji s udrugom Hrvatska ľena i TZGK postavili smo Kućicu svetog Nikole u centru grada i u njoj prodavali naše rukotvorine s ciljem prikupljanja sredstava za djecu iz socijalno ugroľenih obitelji, uz podršku roditelja prikupili smo i podijelili 46 boľićnih dječjih paketa. Na fotografiji nisu svi članovi kluba, ali ćete uskoro na stranicama škole, a i šire, vidjeti kompletnu ekipu i čuti o nama jer: ideje su u glavi, volja za akciju je tu! FILOS: friendship, identification, love, originality, solidarity Činimo dobro da nam svima bude dobro! Tijekom nastave, za domaću zadaću, istraľivali su o djetinjstvu i ľivotu najstarijih predaka, kako se slavio Boľić u prošlosti, kako su se i kojim igračkama igrali njihovi djedovi, bake, prabake. Da bi što bolje naučili o ľivotu u prošlosti, radili su i na projektu Putujemo kroz prošlost. Po skupinama su istraľivali o zadanim temama i pripremali podatke za razredni projekt. Učenici su bili podijeljeni u 4 skupine prema odabranim temama : 1. Škola u prošlosti 2. V pradedekovoj hiľi 4. Prijevozna sredstva Nakon istraľivanja u knjiľnici, muzeju, prikupljanja podataka na internetu i razgovora s pretcima te poslije konzultacije s učiteljicom o prikupljenom, učenici su izradili prezentacije. Kod osnovnih škola nastupilo je 14 sudionika u pojedinačnoj konkurenciji a predloľena za drľavno natjecanje je Jana Šalec iz Oroslavja, mentorica Vesnica Kantoci. Zanimljivost ovog nastupa bile je u tome, između ostalog, što je Jana recitirala stihove pjesme svoje majke Anite Šalec nazivom Biela…. U konkurenciji skupnih nastupa, dramsko-scensko stvaralaštvo, nastupilo je 12 dramskih skupina. U teškom izboru koji su imali Barabara Rocco, drľavna selektorica te članovi ®upanijskog povjerenstva Marija Borić i Matija Šakloronja, za drľavno LiDraNo predloľeni su: Poštarska bajka na zagorski način Zabok , Kako je cvijet upoznao svijet Pregrada i K. Pregled će se obaviti prema priloľenom rasporedu oglasne ploče škola u Zavodu za javno zdravstvo Krapina, Mirka Crkvenca 1. Na pregled je potrebno donijeti: zdravstvenu iskaznicu djeteta; medicinsku dokumentaciju ako je dijete bolovalo; cjepnu knjiľicu ili ispis - podatke o cijepljenju od nadleľnog liječnika; potvrdu djetetovog zubnog liječnika o pregledu zubi djeteta; laboratorijski nalaz krvi i uriba test trakom ako dijete posjeduje labaratorijski nalaz ne stariji od šest mjeseci ne treba vaditi novi. Navedenu pretragu moľete obaviti u laboratoriju Doma zdravlja Krapina svaki radni dan u vremenu od 8 do 9 sati te u tu svrhu ponesite zdravstvenu iskaznicu djeteta uputnica nije potrebna. Svake godine na drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca tisuće ljudi diljem svijeta se udruľe kako bi sudjelovali u događajima i aktivnostima kojima ľele podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu. Nekima je to bio prvi posjet tom muzeju koji spada među danas najmodernije muzeje svijeta. Učenicima je bilo jako zanimljivo i poucno jer su saznali puno novih podataka o nastanku Zemlje,o načinu i ľivotu krapinskog pračovjeka,te općenito o ľivotu i radu ljudi u proslosti. Učenike su vodile njihove učiteljice,a u muzeju smo imali vodiča! Zaključili smo da nismo ni svjesni kakvo blago imamo u blizini naše škole! Susret je organiziran suradnjom učiteljice Gordane Pavić, školske knjiľničarke Gordane Gregurović Petrović i gosp. Povod je bila obrada lektire K. Čapeka Poštarska bajka u 2. Nakon što je u školu stigla vrijedna donacija poštanskih maraka i filatelističkih proizvoda Hrvatske pošte, ľeljeli smo pri obradi lektire upoznati učenike s poštanskim i filatelističkim uslugama. Gospodin Drašković odrľao je zanimljivo predavanje o razvoju pošte i poštanskih usluga, pravilnom adresiranju pošiljaka te ulozi poštanskih maraka. Kroz radionicu pisanja čestitki povodom nadolazećeg Dana zaljubljenih, ukazao je učenicima na ljepotu pisanja i slanja čestitki dragim osobama. Na kraju susreta gosp. Drašković je podijelio prigodne darove učenicima, a oni su mu pljeskom zahvalili na lijepom i ugodnom druľenju. NA ŠKOLSKOM NATJECANJU NATJECALO SE 49 UČENIKA! NA ®UPANIJSKO NATJECANJE POZVAN JE 21 UČENIK ILI 43 %. BORNA CESAREC INFORMATIKA M. FRAN PETEK MATEMATIKA M. HRVOJE ®LEPALO MATEMATIKA M. JELENA DAKOVIĆ MATEMATIKA P. LUKA HLUPIĆ ENGLESKI J. PETRA BENC ENGLESKI J. ANA HORVAT ENGLESKI J. MAJA GORUP NJEMAČKI J. PETRA BENC NJEMAČKI J. BORNA CESAREC FIZIKA E. JELENA DAKOVIĆ FIZIKA E. BORNA CESAREC BIOLOGIJA A. ANJA RANOGAJEC TEHNIČKA K. KARLO LUKŠIĆ HRVATSKI J. JELENA DAKOVIĆ HRVATSKI J. LUCIJA ŠALKOVIĆ POVIJEST M. KARLO LUKŠIĆ POVIJEST M. LORENA KOZINA KEMIJA I. KARLO LUKŠIĆ KEMIJA I. BORNA CESAREC KEMIJA I. LUCIJA ŠALKOVIĆ KEMIJA I. Natjecanje se sastoji od rješavanje problema iz fizike, kemije, biologije, tehnike i informatike. Kako bi se izabrala i kasnije pripremila ekipa za međunarodnu razinu, Istraľivački centar mladih i ove godine organizira Drľavni turnir mladih prirodoslovaca na koji se poziva 20 najboljih radova. Naš učenik 7a razreda BORNA CESAREC pod mentorstvom učiteljice Ane Maslać ostvario je izniman uspjeh i njegov rad je izabran među 20. Borna se iskazao na Drľavnom turniru mladih prirodoslovaca odrľanom 14. Sjajno je izlagao svoje istraľivanje i vrlo spremno odgovarao na pitanja i kritike sudaca. Osim obrane rada učenici su trebali pisati i test u kojem trebaju iskazati svoje sposobnosti te snalaľljivost u različitim problemskim zadacima iz prirodoslovlja. Treba posebno istaknuti da je naš Borna bio daleko najmlađi natjecatelj u konkurenciji sa učenicima najjačih gimnazija iz Hrvatske. Na turniru je postigao odličan rezultat. Treba mu čestitati na uloľenom trudu i volji koju je pokazao pri izradi svog znanstvenog rada te njegovoj prezentaciji i obrani. ®elimo mu puno uspjeha u njegovom daljnjem radu i nadamo se da je ovo samo jedan od mnogih njegovih izvrsnih znanstvenih radova. Sve ostalo o projektu moľete saznati u priloľenom dokumentu. Filantropija je ljubav prema bliľnjemu koja se iskazuje angaľiranjem u zajednici za dobrobit društveno i socijalno ugroľenih skupina i za boljitak zajednice u cjelini. Svrha je projekta osnaľiti i kod djece od najranije ľivotne dobi razvijati naviku volontiranja i aktivnog doprinosa zajednici u kojoj ľive. Djeca uče prepoznavati probleme u zajednici i traľe načine da ih zajedno riješe. Projekt je dobio naziv FILOS. U prvoj fazi projekta provedene su radionice za aktivno građanstvo u svim razredima, od prvoga do osmoga. Osnovan je Školski filantropski klub Cesarček koji je zajedno s DND Krapina četiri adventa u Krapini obiljeľio sudjelovanjem i pomaganjem u radionicama, prodajom izrađenih rukotvorina u Kućici svetog Nikole na glavnom trgu i prikupljanjem donacija za potrebitu djecu grada Krapine. Ovim se Školski filantropski klub Cesarček odmah u početku profilirao kao udruga koja traľi da je se shvati ozbiljno: ovo su djeca koja znaju što ľele, imaju ideje , volju da ih ostvare i vjeru da mogu mijenjati svijet na bolje ako počnu od svoje sredine. Činimo dobro da nam svima bude dobro! Nakon što su cijelog tjedna prikupljali igračke, dječju hranu, odjeću i školski pribor, članovi kluba primili su se posla i raspodijelili donirane stvari prema dobi i spolu u 42 boľićna paketa koja će za Boľić obradovati djecu iz potrebitih obitelji na području grada Krapine. Zahvaljujemo svim roditeljima i građanima Krapine koji su se odazvali akciji! Učenici su zajedno sa svojim pomoćnicima, roditeljima, učiteljima, članovima Udruge za oboljele od mišićne distrofije, stručnim suradnicama i učenika članova Vijeća učenika obiju gradskih škola izrađivali boľićne ukrase i gradili dvorce prijateljstva. Kao i prošlih godina, planirane su trodnevne radionice i to od 3. Svi zainteresirani učenici mogu se prijaviti za radionice kod učitelja informatike, mailom na com ili na. Prijave kod učitelja informatike do 20. Raspored podloľan promjenama moľete pogledati u nastavku. Prvo su posjetili Meteorološku postaju u Popovcima i vidjeli neke od instrumenata za praćenje vremena. Zatim su krenuli prema Gornjoj Stubici. Posjetili su Gupčevu lipu, Muzej seljačkih buna i spomenik Matiji Gupcu. Tu su puno saznali o prošlosti svoga zavičaja. U Donjoj Stubici su u Peradarskoj farmi Perfa vidjeli kako se pakiraju jaja. Zatim su krenuli u Mariju Bistricu i posjetili radionicu za izradu tradicijskih drvenih igračaka. Posjetili su i crkvu Majke Boľje Bistričke. Na povratku su razgledali Bedekovčanska jezera i oko 16 sati se vratili kući. Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava učenika prema matematici. Organizator projekta je Hrvatsko matematičko društvo uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Zainteresirani učenici mogu se javiti svojim učiteljicama ili voditeljici projekta učiteljici Petri Martinjak. Svi točno riješeni kvizovi uključeni su u izvlačenje čime svaka knjiľnica dobiva pobjednika. U našoj školi u kvizu su sudjelovali učenici 6. Pobjednik je Patrik Šucko, učenik 6. Na završnoj svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiľnici 15. Glavna nagrada je tablet računalo. Patriku ľelimo puno sreće i u završnom izvlačenju! Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni. Tako je i naša škola, učenici-učitelji-i ostali djelatnici, obiljeľila ove dane 26. Svetu Misu odrľao je Tomica Šestak, krapinski ľupnik, u crkvi sv. Nikole, a ona je odnosno Euharistija najbolji način zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i rada ruku čovjekovih. Zahvalnost je odlika dobrih ljudi a mi to ľelimo biti. Obiljeľava se svake godine u razdoblju od 15. Čitam sto na sat tema je i moto ovogodišnje manifestacije i Nacionalnog kviza za poticanje čitanja. Uz Mjesec hrvatske knjige u listopadu se obiljeľava i Međunarodni mjesec školskih knjiľnica. Nizom aktivnosti i događanja na dogovorenu temu promiče se uloga i značaj školskih knjiľnica. Ovogodišnja tema glasi Nauči odgonetnuti svoj svijet! Susretu su prisustvovali učenici 5. Nakon riječi dobrodošlice, knjiľevnik je susret započeo kratkim predstavljanjem. Objasnio je i vaľnost oblikovanja likova u knjigama jer o njima ovisi koliko će priča biti dobro i uvjerljivo ispričana. A na pitanje koja mu je knjiga najdraľa odgovora — uvijek ona koju piše. Od objavljenih djela predstavio nam je knjigu Anđelova šala te niz knjiga koje u naslovu imaju riječ tajna — Tajnu sretnih susjeda, Tajnu šutljivog dječaka, Tajnu pravog prijatelja, Tajnu Zmajeva vrta, Tajnu Crne kutije, Tajnu Zlatnog zuba, a saznali smo i kako se radnja Tajne graditelja straha ujedno i jedne od strašnijih odvija upravo u Krapini i nama poznatoj kući. Knjiľevnik je nekoliko puta naglasio vaľnost čitanja u ľivotu svakog pojedinca i poľelio da mi čitatelji uľivamo u čitanju njegovih knjiga toliko koliko on uľiva dok ih piše. Susret je završio velikim pljeskom kojim su učenici zahvalili dragom gostu na lijepom i ugodnom druľenju poľeljevši ponovni susret. Nakon susreta naše su novinarke napravile intervju s knjiľevnikom koji će objaviti u školskom listu. Učenici ovih dana u školi uče o ľivotnim uvjetima, pa su naučeno u školi povezali s novim saznanjima o tome kako se prikupljaju podaci o vremenu na temelju kojih nastaje vremenska prognoza. Hrvoje Kovačević napisao je dvadesetak romana i pedesetak priča za djecu i mlade. Radi se o deset naslova od kojih su neki uvršteni u lektiru. Knjiľevnik će tijekom susreta predstaviti svoja djela učenicima 5. Prvi dio programa je bio multimedijsko predavanje o prometnim pravilima, ulozi svih sudionika i poľeljnog ponašanja u prometu, dok je drugi dio praktičan, tj. Po provedenoj obuci djeca dobivaju Jumicar vozačke dozvole. Dodatno, djeca su tijekom obuke prolaze kroz radionice JVP Krapina i Crvenog kriľa na kojima uče osnove prve pomoći, o opasnostima poľara i rizicima za njegovo nastajanje. Osim naših učenika ugostili smo i učenike drugih razreda OŠ Ljudevit Gaj Krapina. Više o edukaciji moľete pročitati na sluľbenim stranicama Jumicara. Ove godine moľemo se pohvaliti i uključivanjem u eTwinning projekt, odnosno projekt kojim smo putem internetskog portala za učitelje i učenike surađivali sa 17 škola u Europi te razmijenili razglednice i kratke video uratke. Roditelji su pozvani na suradnju sa zajedničkim ciljem odrľavanja pozitivnog odnosa učenika prema školi, dobrog uspjeha, a time i zadovoljstva. U izravnom kontaktu s predmetnim učiteljima upoznati su sa specifičnostima pojedinih nastavnih predmeta, obvezama učenika, načinima praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja. Učitelji su iznijeli i prva zapaľanja o dosadašnjem napredovanju učenika i snalaľenju u predmetnoj nastavi. Pozvani su na suradnju sa zajedničkim ciljem odrľavanja pozitivnog odnosa učenika prema školi, dobrog uspjeha i zadovoljstva što ovisi o radnim navikama, predznanju s kojim su učenici došli u predmetnu nastavu te motivaciji za postizanje uspjeha. Za zdrav emocionalni razvoj, uz doľivljaj uspjeha, vaľan je i osjećaj prihvaćenosti u razrednom odjelu. Roditelji su informirani da će se anketnim upitnikom ispitati kako učenici vide sebe i odnose s drugima, koje su njihove jače strane, susreću li se s kakvim teškoćama. Obiljeľavanje Europskog dana jezika provodi se u okviru programa Erasmus+, programa EU-a za područje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta za razdoblje od 2014. Strani jezici ubrajaju se u najvaľnije vještine koje će mladima pomoći da se bolje pripreme za trľište rada te unaprijediti njihove mogućnosti zapošljavanja i u matičnoj zemlji i u inozemstvu. Povodom ovogodišnjeg Europskog dana jezika, dana 27. Natjecanje je organizirano uz podršku Austrijskog kulturnog foruma, Talijanskog instituta za kulturu i Britanskog savjeta, uz suradnju s Veleposlanstvom Irske i Francuskim institutom. Na njemu će učenici osnovnih i srednjih škola izvoditi rap pjesme na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, koje će prethodno uvjeľbati na radionicama s profesionalnim glazbenicima, izvornim govornicima navedenih jezika. Sve informacije o koncertu i upute za prijavu dostupne su na web stranici www. Za veći dio učenika bio je to dan na koji su već navikli, iako puni uzbuđenja, jedan mali dio - PRVAŠIĆI - s nestrpljenjem su čekali kada će iz svojih vrtića i od svojih teta preseliti u školu. Da bi im prvi dan bio lijep kao i ostali dani pobrinuli su se njihovi prijatelji iz drugog razreda priredivši im prigodan program dobrodošlice za njih i njihove roditelje a uz nazočnost učitelja, stručnih suradnika i ostalih djelatnika škole. Kako je bilo pogledajte u fotogaleriji - album PRVAŠIĆI. A - smjena 5. U privitku se nalazi tekst Javnog poziva. Osim učenika i mentora, prisustvovali su i ravnatelji škola, Dragica Belošević i Milorad Videković. Gradonačelnik je učenicima uručio priznanja i nagrade te istaknuo kako je ponosan na izvrsne rezultate učenika krapinskih osnovnih škola na natjecanjima. U prilogu se nalaze rezultati naših učenika. Istovremeno i cijeli je svijet bio uključen u navedenu akciju jer je tog dana u ovu akciju bilo uključeno 112 zemalja svijeta dok se u Hrvatskoj predviđalo oko 50. Cilj nam je bio što ljepše i kvalitetnije urediti školski okoliš u kojem smo svakodnevno. Akcija se odrľala u petak 22. Ujedno se taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje. Zahvaljujemo svim učenicima i roditeljima koji su donirali cvijeće te svim učenicima i djelatnicima škole koji su se uključili u radnu akciju te svojim trudom i radom uredili i očistili okoliš škole. Kako nam je bilo moľete pogledati u pripadajućoj fotogaleriji. Mentorica: Ivana Vešligaj, prof.. Projekt se provodi s ciljem smanjenja svih pojavnih oblika nasilja nad i među djecom unaprjeđujući znanje mladih o vršnjačkom nasilju i oblicima nasilja; problematici djece s teškoćama u razvoju i specifičnostima mišićne distrofije; različitosti djece s mišićnom distrofijom i djece bez teškoća u razvoju te pravu na različitost. Nakon ove edukacije slijede radionice u PŠ Škaričevo srijeda, 13. Portal kojji je u cijelosti posvećen tematici upisa u srednju školu, a namijenjen je osnovnoškolcima koji su pred upisom u srednju školu kao i njihovim roditeljima. Cilj portala je na jednom mjestu objediniti sve korisne informacije o postupku upisa u srednju školu za narednu školsku godinu i učiniti ih dostupnim svim osmašima i njihovim roditeljima kako bi im olakšali i pojasnili postupak upisa. Pridruľite se i primajte sve vijesti vezane za upise direktno na Vaše računalo ili pametni telefon. Na portalu moľete pronaći potrebne pravilnike i ostale korisne dokumente, adresar svih srednjih škola u RH, online izračunati bodove za upis, pogledati pojašnjen postupak upisa, termine, linkove, forum i još mnogo toga što će Vam olakšati postupak upisa u srednju školu. Sretno na upisima u srednju! Pritom su utvrdili gradivo iz Prirode koje su učili i prepoznali ľiva bića voda stajaćica. Uzeli su uzorke iz jezera Dolac i rječice Krapinčice te će ih u učionici mikroskopirati i detaljnije upoznati. Kako su se ponašali i što su naši šestaši radili moľete vidjeti u fotogaleriji Terenska nastava vode. Učenicima razredne nastave matične i područnih škola predstavila se lutkarskom kolaľ predstavom. Jadranka Čunčić-Bandov autorica je mnogih igrokaza koji su objavljeni u čitankama, priručnicima, zbornicima i časopisima za djecu. Još od školskih dana bila je aktivno angaľirana u lutkarskom kazalištu Kvak kroz glumu, animaciju i pisanje lutkarskih igrokaza. Članica je Društva hrvatskih knjiľevnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Djeluje kao samostalna umjetnica te igrokaze iz svojih knjiga predstavlja djeci kroz lutkarske kolaľ predstave. Na susretu je maštovitim lutkama oľivjela likove iz igrokaza svoje istoimene knjige Šale, trice, zvrndalice. Kao kazališna umjetnica oduševila je sve prisutne i plijenila paľnju učenika oblikovanjem različitih karaktera i posuđivanjem glasa lutkama ukazujući pri tom na jednostavne materijale pomoću kojih ih sama izrađuje. Razigrala je maštu učenika i potaknula ih na aktivno sudjelovanje u predstavi. Uľivali su u svijetu smijeha, lutaka i priča te velikim pljeskom zahvalili na ugodnom druľenju. Nakon susreta naše novinarke napravile su intervju s knjiľevnicom koji će objaviti u školskom listu. Šuk s izvedbom rada KUHAČA. Od skupnih radova za drľavno je predloľena OŠ K. Đalski Zabok s radom KRALJEVSKA PUSA mentorica: R. Fotogalerija - album LIDRANO '16. Uključili smo se i mi odnosno 2. Susret s roditeljima ostvaren je u suradnji s predstavnicima Policijske uprave KZ®; Centra za socijalnu skrb Krapina, podruľnica Obiteljski centar KZ® i Centrom za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo KZ®. Uz predstavljanje djelatnosti institucija, naglasak je stavljen na aktivnosti kojima je cilj zajednički rad na prepoznavanju rizičnih situacija, te načinima prevencije i intervencije. Vaľnost rada s učenicima, ali i informiranje roditelja potvrđuju istraľivanja o sve većoj izloľenosti djece i mladih raznim oblicima ovisnosti - posebno alkoholu. Uz znanja o štetnosti sredstava ovisnosti, vaľne su i spoznaje o mjestu i načinima susretanja s izazovom konzumiranja , mogućnostima odupiranja eventualnim pritiscima okoline, kako ne bi došlo do neľeljenih posljedica. Roditelji su informirani o projektu Trening ľivotnih vještina koje putem radionica na satovima razrednika provode razrednici. Projekt se ostvaruje u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo KZ®. Pozivamo sve zainteresirane učenike i učenice od I. Šahovska škola počet će nakon Uskršnjih praznika, završiti krajem školske godine i nastaviti se ujesen početkom nove školske godine, a tijekom ljetnje stanke odrľat će se jednotjedni šahovski kamp. Šahovsku školu uz vaše učitelje vodit će šahovska instruktorica FIDE-majstorica Radmila Švaljek. Ljetni šahovski kamp vodit će FIDE trenerica velemajstorica Mirjana Medić. Učenici koji će napredovati moći će se natjecati za svoju školu u ®upanijskom natjecanju i učlaniti u Šahovski klub Krapina gdje će se moći natjecati na ľupanijskim i drľavnim natjecanjima. U školu su došli maskirani u likove koje su sami odabrali. Veseli maskenbal uz pjesmu i ples te predstavljanje karaktera odabrane maske odrľali su u školskoj dvorani. Bilo je tu malih mišica, tigrića, kostura, princeza, vještica, kauboja te filmskih likova: Betmana, Spidermana, Frankensteina i drugih. Sve male maškare na kraju su se počastile s malo slatkiša. Nakon upoznavanja prometnih znakova ,vrsta prometa i prijevoznih sredstava, znatiľeljno smo se zaputili na teren. Posjetili smo naš ®eljeznički kolodvor u Krapini,kupili putne karte i vozili se vlakom od Krapine do Đurmanca. Uzbuđenje je bilo veliko,jer je nekim učenicima to bila prva voľnja vlakom u ľivotu. U učionicu smo se vratili puni lijepih dojmova s ľeljom da ubrzo ponovimo putovanje,ali na nekoj duľoj relaciji. Slike govore više od riječi,zato ih pogledajte! Učenici i učiteljice 2. Pregled će se obaviti prema priloľenom rasporedu oglasne ploče škola u Zavodu za javno zdravstvo Krapina, Mirka Crkvenca 1. Na pregled je potrebno donijeti: zdravstvenu iskaznicu djeteta; medicinsku dokumentaciju ako je dijete bolovalo; cjepnu knjiľicu ili ispis - podatke o cijepljenju od nadleľnog liječnika; potvrdu djetetovog zubnog liječnika o pregledu zubi djeteta; laboratorijski nalaz krvi i uriba test trakom ako dijete posjeduje labaratorijski nalaz ne stariji od šest mjeseci ne treba vaditi novi. Navedenu pretragu moľete obaviti u laboratoriju Doma zdravlja Krapina svaki radni dan u vremenu od 8 do 9 sati te u tu svrhu ponesite zdravstvenu iskaznicu djeteta uputnica nije potrebna. HRVOJE PULJKO INFORMATIKA M. HRVOJE ®LEPALO MATEMATIKA L. JELENA DAKOVIĆ MATEMATIKA P. MEA KONJIĆ ENGLESKI JEZIK M. KARLO LUKŠIĆ GEOGRAFIJA I. MARTA PAVIĆ FIZIKA E. HRVOJE PULJKO FIZIKA E. LANA VIDOVIĆ FIZIKA E. JELENA DAKOVIĆ FIZIKA E. IVAN BRAČEVIĆ NJEMAČKI J. HELENA POLANŠĆAK NJEMAČKI J. JELENA DAKOVIĆ HRVATSKI J. MONIKA HUŠNJAK HRVATSKI J. IVAN BRAČEVIĆ POVIJEST M. MAJA POLANEC POVIJEST M. DOROTEA ŠOŠIĆ POVIJEST M. MARTIN BOČKAJ TEHNIČKA K. MIRIAM KLASIĆ KEMIJA I. LANA VIDOVIĆ KEMIJA I. MONIKA HUŠNJAK KEMIJA I. MAJA POLANEC KEMIJA I. MARTA PAVIĆ KEMIJA I. Roditelji mogu ostaviti djecu na parkiralištu juľno od škole parkiralište nasuprot Hušnjakovog odakle djeca mogu nesmetano i bez opasnosti prijeći uz rijeku Krapinšćicu 100-tinjak metara do glavnog ulaza u školu. ILIĆ Svim sudionicima čestitamo, a najuspješnijima ľelimo da budu pozvani na ľupanijsko natjecanje! Radionicu je osmislio i vodio prof. Marijan Kovačić sa Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu u suradnji sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske ľupanije. Zainteresirani su učenici imali priliku ponoviti gradivo o postanku Zemlje, geološkim dobima, nastanku vulkana i potresa, te vidjeti najznačajnije minerale i fosile, prvenstveno s područja Hrvatske. Praktični dio radionice uključio je determinaciju različitih vrsta stijena metodom bojanja, mikroskopiranje sedimenata mora i jezera te kristalizaciju modre galice. U fotogaleriji - album GEOL. RADIONICA - pogledajte kako je sve izgledalo. Uz gradonačelnika Krapine Zorana Gregurovića skupu su nazočili: Ljerka Malogorski Dragoslavić, ravnateljica OŠ Jesenje; Milena Veseljak, ravnateljica OŠ Sida Košutić Radoboj; Krešimir Kralj, ravnatelj OŠ Đurmanec; Dragica Belošević, ravnateljica OŠ Ljudevit Gaj Krapina i Milorad Videković, ravnatelj OŠ Augusta Cesarca, Krapina, kao domaćin te 11 ravnatelja iz Republike Slovenije. Tema skupa: Sličnosti i razlike osnovnoškolskih programa dviju drľava; problemi s kojima se sureću ravnatelji u svom radu te opremljenost škola. Fotogalerija — album RAVNATELJI.
Sajtovi za upoznavanje kao prva pomoć
Važno je stoga da naša djeca i mladi dio tog bogatstva mogu izbliza vidjeti, čuti i doživjeti u svojim dječjim vrtićima i školama. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na čelu s ministrom Mihaelom Zmajlovićem donijelo je odluku kojom se ponovno odgađa zabrana ilegalnog odlaganja otpada u Brezju kraj Varaždina. Augustina biskupa iz Velike došla obitelj Vukašinović koja je prekrasnim glasovima uz zvukove tamburica predvodila pjevanje na jutarnjim misnim slavljima. Oboli samo kada joj padne imunitet usled nepovoljnih uslova hladnoća i vlaga. RAVNATELJICA Anđelka Salopek, dipl. Jednoga dana za vrijeme oluje njegov avion se sruši.
[Seks zena sa zivotinjama|Duuuga veza + veoma kratak brak|How To Delete Your Badoo.com Account]
komentiraj (0) * ispiši * #
Ona trazi njega kovacica - Stranica za upoznavanje
Ona traži njega
Click here: Ona trazi njega kovacica
Njima je jedini cilj zadržati vas sto više na liniji, jer su plaćene po učinku. One su ostavile svoj lični oglas radi sticanja novih poznanstva, druženja, ljubavne veze ili braka. Na stranicama ove kategorije možete pronaći samo filtrirane oglase djevojaka i žena koje traže intimni kontakt s muškarcima.
Besplatni Oglasi Beograd, Srbija, Hrvatska, Bosna, Makedonija, CrnaGora, Slovenija Nemačka, Austrija… Besplatni internet oglasnik 24h dnevno. Što ćete dalje učiniti, to je na vama. Postoje razne stranice za upoznavanje i. Znaju biti navlakuše pa kad nazovete dobijete veliki račun za telefon.
Results for keyword: ona trazi - Za sada pozivi nisu mogući sa Telenor mreže.
Besplatni Oglasi Beograd, Srbija, Hrvatska, Bosna, Makedonija, CrnaGora, Slovenija Nemačka, Austrija… Besplatni internet oglasnik 24h dnevno. Reklamirajte se besplatno putem besplatnih oglasa. Besplatni oglasi mogu vam pomoći da Vaš oglas bude vrlo brzo viđen od velikog broj posetilaca. Dugogodišnjim radom sajt Džabe oglasi se istakao po kvalitetu i objavama vaših oglasa koje su bile potpuno besplatne. Besplatni oglasi mogu biti više uočljivi ako vaš oglas postavite kao ISTAKNUT ili OGLAS NA VRHU, pri čemu ćete platiti povoljnu cenu za takvu uslugu. Vaš oglas će biti istaknut na početnoj strani sajta kao i u vašoj kategoriji u kojoj dajete oglas. Ostali vidovi istaknutog oglašavanja su putem banerskog prostora na vrhu stranice kao i sa desne strane na svakoj strani Džabe oglasa. Besplatni oglasi za brzo oglašavanje Vaših oglasa. Ponuda i potražnja stanova kuća, lokala. Kupovina i prodaja automobila. Tražite posao ili nudite posao. Veliki broj kategorija za sve oblasti za Vaš besplatni oglas.
Ramo iz Teslica daje 50 000 km osobi koja mu nadje zenu sa vozackom
Molimo korisnike da se pridrzavaju pravilnika portala, da oglase postavljaju u odgovarajuce kategorije, zbog nepostovanja istih pravila doci ce do suspendovanja naloga. Princip ideje i rada ovog servisa za upoznavanje i dopisivanje je jednostavan. Ako napisete samo pozz i cao ne odgovaram. Pozeljno je da se kratko prestavite u prvoj poruci. Iz tog razloga smo za Vas stvorili mesto u kojem možete ostvariti poznanstvo sa bilo kojom devojkom koja se prijavila na ovaj sajt. Njima je jedini cilj zadržati vas sto više na liniji, jer su plaćene po učinku.
[Spolnost|Oglasi za zene bih|Sezonski poslovi u inostranstvu 2016]
komentiraj (0) * ispiši * #
Ante Juric Grcka Od Mitova Do Antickih Spomenika - Pronađite djevojku
Grčka od mitova do antičkih spomenika
Click here: Ante Juric Grcka Od Mitova Do Antickih Spomenika
Lucina - Boginja porođaja, kćerka Zevsa i Here. Na istočnoj strani dvorišta dizao se spome nik korega Nikea 25 u obliku manjeg dorskog hrama sa šest stupova na strani okrenutoj dvorištu. Achelous - Bog najveće reke Aspropotamo u Etiopiji Ahilej grč.
Hestia - Rimska boginja vatre i ognjišta. Po tom će se imenu poslije nazvati i pokrajina i narod. Dijelila se na četiri pokrajine: Photiotidu, Hestiaeotidu, Thessaliotidu i Pelasgiotidu.
Grčka od mitova do antičkih spomenika - Poznatiji pod latinskim imenom Lucifer. U središnjem dijelu zabata bile su figure Atene i Zeusa o ostalim figurama zabata vidi Akropolski muzej, dvorana VII.
A - Alpha Abant grč. Abas - Kralj Arga na Peloponezu - sin argejskog kralja Linkeja i njegove žene Hipermnestre. Abderus - Sin boga Hermesa, prijatelj Herakla. Adikija - nepravda - Sestra grčke boginje pravde Dike. Admetus - Kralj Fere u Tesaliji - sin ferskog kralja Fereta i njegove žene Periklimene. Adonis - Sin kiparskog kralja Kinire i njegove kćerke Mire. Adrastus - Vođa pohoda sedmorice na TebaTebu - sin argijskog kralja Talija. Adrastea - Nimfa koja je, sa svojom sestrom odgajila boga Zevsa, koga je majka Rea ostavila na Kritu. Aerope - Prva žena mikenskog kralja Atreja - kćerka kritskog kralja Katreja. Aethlius - Brat Helena, praoca Grka i praotac Etolaca i Epejaca. Aphareus - Kralj Mesene - sin spartanskog kralja Perijera i njegove žene Gorgofone. Aphaia - Ime boginje Britomartide na ostrvu Egina. Venus - Boginja ljubavi i lepote. Adrastea - Kralj Mikene - sin kralja Atreja i njegove žene Aerope. Aqaue - Kćerka tebanskog kralja Kadma i njegove žene Harmonije. Agenor - Ime nekoliko junaka iz antičkih mitova. Aglaia - Boginja draži i lepote - jedna od Harita. Achelous - Bog najveće reke Aspropotamo u Etiopiji Ahilej grč. Achilles - Najveći ahejski junak u Trojanskom ratu. Aiax - Ime dvojice junaka u Trojanskom ratu - visoki Ajant i niski Ajant. Academus - Heroj Atine gde mu je bio posvećen hram i prva gimnazija u Atini. Acamas - Ime dvojice boraca u Trojanskom ratu. Acarnan - Sin argejskog kralja Alkemeona i Kaliroje, njegove druge žene. Acastus - Kralj Jolka u Tesaliji - sin kralja Pelije i njegove žene Askidamije. Acestes - Sicilije - Sin rečnog boga Krimisa Akis grč. Acis - Sin boga Fauna i nimfe Simatide. AAcrisius - Kralj Arga - sin kralja Abanta. Actaeon - Sin Aristeja i njegove žene Autonoje. Aquilo - Staro latonsko ime za boga severnog vetra. Alastor - Ime nekoliko junaka i natprirodnih bića iz grčkih mitova. Alexander - Dodatak uz ime Parisa, a koji znači - Zaštitnik muževa. Alecto - Jedna od Ernija - boginja osvete i prokletstva. Aletes - Kralj Mikene - sin Egista i njegove žene Klitemnestre. Alpheus - Bog istoimene reke na Peloponezu. Alcaeus - Tirintski kralj - sin junaka Perzeja i njegove žene Andromede. Alcestis - Žena kralja Admeta iz Fere u tesaliji. Alcinous - Kralj naroda Feačana - sin kralja Nausitoja. Alcyone - Kćerka Eola, kralja vetrova. Alcyoneus - Najjači gigant - rođen od boginje zemlje Gee i kapi krvi boga neba Urana. Alcmena - Majka Herakla - žena mikenskog kralja Amfitriona. Alcmaeo - Junak rata epigona - sin argijskog kealja Amfijaraja. Aloeidai - Naziv za dva sina boga mora Posejdona - Efijalt i Ot. A - Amalteja grč. A - Amata grč. A - Amazonke grč. A - Amfijaraj grč. A - Amfiktion grč. A - Amfion grč. Amphion - Sin boga Zevsa i njegove ljubavnice Antiope. A - Amfitrita grč. A - Amik grč. A - Amikla grč. A - Amitaon grč. A - Amon grč. A - Amor grč. A - Amulije grč. A - Ana grč. A - Anaksibija grč. A - Androgej grč. A - Andromaha grč. A - Andromeda grč. A - Anhiz grč. A - Ankej grč. A - Anksur grč. A - Antej grč. A - Antenor grč. A - Anteros grč. A - Antifat grč. A - Antigona grč. A - Antija grč. A - Antiloh grč. A - Antinoj grč. A - Antiopa grč. A - Anubis grč. A - Apata grč. A - Apis ili Apid grč. Apis - je u grčkoj mitologiji vladar celog Peloponeza koji je po njemu nazvan Apija. A - Apolon grč. A - Apsirt grč. A - Arahna grč. A - Ares grč. A - Areta grč. A - Arretusa grč. A - Arg grč. A - Argonauti grč. A - Arijadna grč. A - Arikija grč. A - Arion grč. A - Aristej grč. A - Arkad grč. A - Artemida grč. A - Asarak grč. Assaracus - Sin dardanskog kralja Trosa i njegove žene Kaliroje. Ascanius - Osnivač grada Albe Longe od kojeg je nastao Rim - sin trojanskog junaka Eneja. Aesculapius - Slavni lekar, kasnije bog Eskulap kod rimljana - sin boga Apolona. Asopus - Bog istoimene reke u Beotiji - sin titana Okeana. Astarte - Feničko sirijska boginja plodnosti - Grci i Rimljani su je izjednačili sa Afroditom. Asterion - Kritski kralj - muž Zevsove ljubavnice Evrope Astijanakt grč. ĂÄŬ˝±ľ - Poslednji potomak Ita, osnivača Troje - sin Hektora i njegove žene Andromahe. Astraeus - Otac zvezda i vetrova - sin titana Krija i njegove žene Euribije. Astraea - Boginja pravde - kćerka najvišeg boga Zevsa. Ate - Boginja obmane i zaslepljenosti. Atalante - Ime dve kraljevske kćeri iz Beotije i Arkadije. Athamas - Kralj Orhomena u Beotiji - sin tesalskoga kralja Eola i njegove žene Enerte. Athene - Boginja mudrosti, zaštitnica pravnog poretka i umetnosti - kćerka najvišeg boga Zevsa. Attis - Ime dvojice kraljeva i pastira iz grčkih mitova. Atlas - Div koji na svojim ramenima drži nebeski svod - sin titana Japeta i okenaide Klimene. Atreus - Mikenski kralj - sin elidskoga kralja Pelopa i njegove žene Hipodamija. Morta - Jedna od tri boginje sudbine - određivala je čas smrti. Augeas - Eldski kralj - sin boga sunca Helija i Hirmine, kćerke kralja Neleja. Aurora - Rimska boginja svitanja - Grčka boginja Eos. Autolycus - Jedan od najlukavijih Grka mitskog doba - sin boga Hermesa i njegove ljubavnice Hione. Aventinus - Albski kralj - sin Herkulesa i sveštenice Reje. B - Beta Bahus grč. Bacchae - Drugo ime boga vina, uživanja i plodnosti, Dionisa. Baucis - Starica iz Frigije. Sa svojim mužem je ugostila Zevsa i Hermesa kada su oni u ljudskom obličju putovali svetom. Belus - Ime nekolicine istočnih vladara iz grčkih mitova. Bellerophon - Kralj lakije. Sin korintskog kralja Glauka i njegove žene Eurinome. Bellona - Rimska boginja rata, sestra boga Marsa. Boeotus - Sin boga mora Posejdona i Eolove kćeri Melanipe - praotac Beočana. Bias - Često ime u grčkoj mitologiji i istoriji. Biton - Sin Herine sveštenice Kidipe. Aquilo - Bog severnog vetra i severne strane sveta. Briareus - Sin boginje zemlje Geje i boga neba Urana. Briseis - Kćerka Briseja, kralja Pedaska, miljenica Ahila. Britomartis - Kći boga Zevsa i Krećanke Karme, koju je Artemida uzvisila među bogove. Busirs - Egipatski kralj, sin boga mora Posejdona i egipatske kraljice Lisijanase. V - Upsilon Venera lat. Aphrodite - Rimska boginja lepote i ljubavi, podudarna s grčkom Afroditom. Vertumnus - Rimski bog pravilnog izmenjivanja godišnjih doba. Hestia - Rimska boginja vatre i ognjišta. Nike - Rimska boginja pobede, podudarna sa grčkom Nike. Virbius - Utemeljivač hrama boginje Dijane Nemorenske u Ariciji, poštovan kao bog. Virtus - Rimska boginja ratničke hrabrosti. Hephaistos - Rimski bog vatre i njene razorne moći. G - Gamma Galeteja lat. Galateia - Kćerka boga Nereja i njegove žene Doride. Gallus - Rimsko ime za kastrirane sledbenike frigijske boginje Kibele. Ganymedes - Sin dardanskog kralja Trosa i njegove žene Kaliroje. Točio je vino bogovima na Olimpu. Terra - Boginja zemlje i sama Zemlja koja je nastala iz prvobitnog Haosa. Gemini - Blizanci Kastor i Polideuk. Genius - Čovekov duh zaštitnik. Geryones - Div sa tri tela, sin diva Hrisaora i okenaide Kaliroje. Gyges - Pastir iz Lidije koji je postao kralj. Gigantes - Dugokosi nakazni divovi, sinovi boginje zemlje Geje rođeni iz kaplje krvi boga neba Urana. Glaucus - Često ime iz grčke mitologije i istorije. Glauce - Kćerka korintskog kralja Kreonta. Gordias - Osnivač i prvi kralj grada Gordiona u Frigiji. Gorgophona - Kćerka junaka Perzeja i njegove žene Andromede. Bila je žena spartanskog kralja Perijera. Gorgones - Kćerke morskog boga Forkija i njegove žene Kete. Kharites - Latinsko ime boginje dragosti i lepote - Harite. Granicus - Bog istoimene reke u Miziji, otac nimfe Aleksireje, koja je imala sina Esaka sa trojanskim kraljem Prijamom. Graiae - Kćerke morskog boga Forkija i njegove žene Kete. Griphus - Mitsko čudovište. D - Delta Dafna grč. Daphne - Kćerka rečnog boga Peneja ili Ladona, jedna od najlepših nimfa. Daphnis - Prvi pevač pastirskih pesama, bukolika. Sin boga Hermesa i jedne od nimfi. Damocles - Dvoranin sirakuškog tiranina Dionizija Mlađeg 367 - 344. Danaides - Kćerke kralja Danaja, praoca plemena Danajaca. Danaus - Sin egipatskog kralja Beta i njegove žene Anhinoje. Danae - Kćerka argejskog kralja Akrisija i njegove žene Euridike, majke Perseja. Dardanus - Prvi kralj Dardanije. Sin Zevsa i Elektre. Dares - Trojanski sveštenik boga Hefesta. Daedalus - Najveći Grčki vajar, slikar i pronalazač. Deianira - Druga žena Herakla. Kćerka kalidonskog kralja Eneja. Deidamia - Kćerka skirskog kralja Lakomeda i majka junaka Neoptolema. Deiphobus - Sin trojanskog kralja Prijama i njegove žene Hekabe. Lakhesis - Jedna od Suđenica, rimskih boginja sudbine - Parke Demetra grč. Ceres - Boginja plodnosti zemlje i poljoprivrede. Kćerka Titana Hrona i njegove žene Reje. Demoducus - Slepi pevač na dvoru kralja Alkonoja. Demophon - Ime dvojice kraljevskih sinova. Genius - Natprirodno biće ili sila koja utiče na život čoveka. Deucalion - Jedan od osnivača ljudskog roda. Dido - Prva kraljica Kartage. Kćerka tirskog kralja Bela. Diana - Staroitalska boginja svetla i života, izjednačena sa grčkom boginjom Artemidom. Justitia - Boginja pravednosti, kćerka boga Zevsa i boginje Temide. Dictys - Brat kralja Polidekta i njegov naslednik na ostrvu Serifu. Dictynna - Ime boginje Britomartide, upotrebljavano na ostrvu Kritu. Demios - Sin boga rata Aresa i boginje ljubavi i lepote, Afrodite. Diomedes - Kralj Arga. Sin junaka Tideja i njegove žene Dejpile. Diona - Boginja kiše i izvora, majka boginje ljubavi i lepote Afrodite. Bacchus - Sin Zevsov i Semele, kćerke kralja Kadma, boga vina i vinogradarstva. Dioscuri - Braća Kastor i Polideuk. Dirce - Žena tebanskog kralja Lika, zlokobna junakinja - mit o Amfionu i Zetu. Dis - Drugo ime rimskog boga podzemnog sveta Plutona. Dolon - Sin bogataša Eumena. Dorus - Jedan od sinova Helena, praoca helenskog naroda. Doris - Kćerka boga Okeana i njegove žene Tetije. Dryades - Šumske nimfe. Dryas - Ime nekolicine pripadnika kraljevskog roda u Trakiji. Dryope - Često ime nimfe i ime nekoliko žena iz grčkih mitova. Duellona - Starije ime rimske boginje Belone E - Epsilon Eak grč. Aeacus - Sin boga Zevsa i nimfe Egine. Kralj ostrva Egine, a posle smrti jedan je od troje sudija u Hadu. Oebalus - Spartanski kralj. Oedipus - Heroj iz grčke mitologije, sin Laja, kralja Tebe i Jokaste. Prorokovano je da će ubiti svog oca i oženiti se sa majkom. Ephialtes - Sin giganta Aloeja. Aegeus - Sin kralja Pandiona i njegove žene Pilije, atinski kralj. Aegaeon - Ime storukog diva koga su bogovi zvali Egeon, a ljudi Brijarej. Egeria - Nimfa iz rimskih mitova, savetnica i žena kralja Nume Pompilija. Aigialeus - Sin argejskog kralja Adrasta. Aegina - Kćerka rečnog boga Asopa. Majka sudije podzemnog sveta Eaka. Aegyptus - Egipatski kralj iz grčkih mitova, sin kralja Bela i njegove žene Anhinoje. Aegisthus - Sin mikenskog kralja Tijesta, ubica kralja Agamemnona Egla grč. Aegle - Najlepša nijada. Ekhidnu - Nakazna kćerka diva Hrisaora i okeanide Kaliroje. Echo - Gorska nimfa. Aeetes - Sin boga sunca Helija. Eirene - Kćerka najvišeg boga Zevsa. Electra - Ime smrtne žene, kćerka kralja Agamemnona, i još dva božanska bića. Electryon - mikenski kralj, sin junaka Perzeja i njegove žene Andromede. E - Empusa grč. E - Endimion grč. Endymion - Pastir iz pećine Latma u Kariji. Aeneas - Jedan od junaka u Trojanskom ratu. Sin Anhiza i boginje Afrodite Enija grč. E - Enkelad grč. E - Enomaj grč. E - Enona grč. E - Eol grč. Aeolus - Bog i gospodar vetrova. Sin Posejdona i njegove ženeArnin. Aurora - Boginja jutarnjeg rumenila neba i praskozorja, kćerka titana Hiperiona i njegove žene Tije. Epaphus - Prvi egipatski kralj, sin Zevsa i Ije. E - Epimenid grč. E - Epimetej grč. Epimetheus - Sin titana Japeta i njegove žene Temide. Erato - Zevsova i Mnemozinina kćerka. Jedna je od devet Muza, zaštitnica je lirike, posebno ljubavnih pesama. Erebus je, u grčkoj mitologiji, bog večne tame i sama večita tama. Erekhtheus - Atinski kralj, sin i naslednik kralja Erihtonija. E - Erida grč. Eris - Boginja razdora. Pandan Eridin u rimskoj mitologiji je Diskordija. E - Erigona grč. E - Erihtonije grč. E - Erik grč. E - Erinije grč. Eumenídes - Boginje osvete i prokletstva. E - Eros grč. Amor, Cupido - Bog ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav, sin Afrodite i Aresa ili Hefesta. Njegov pandan u rimskoj mitologiji je Kupidon. E - Esak grč. E - Eskulap grč. E - Eson grč. E - Eteoklo grč. E - Eter grč. Aether - Bog svetla, sin Ereba, boga večne tame i boginje noći Nikte. Aether - Ime nekoliko ženskih likova iz grčke mitologije. E - Euandar grč. E - Euen grč. E - Eufem grč. E - Euforb grč. E - Eufrosina grč. E - Eumej grč. E - Eumenide grč. E - Eumolp grč. E - Eunomija grč. E - Euros grč. Euros - Sin titana Astreja i boginje praskozorja Eos, bog istočnog vetra. Eurydica - Najlepša nimfa i Orfejova žena. E - Euriloh grč. E - Eurimah grč. E - Eurimedont grč. Eurymedon - Ime dvojice vozača bojnih kola u Trojanskom ratu i jednog giganta. E - Euripil grč. E - Euristej grč. Eurystheus - Mikenski kralj, sin kralja Stenela i njegove žene Nikipe. E - Eurition grč. E - Euterpa grč. Euterpe - Jedna je od devet Muza. Zevsova i Mnemozinina kćerka. Europa - Prekrasna fenička princeza, kćerka sidonskog kralja Agenora i njegove žene Telefase, ljubavnice boga Zevsa. Z - Zeta Zagrej grč. Zagreus - Prvobitno drevni bog prirode, izjednačen vremenom sa bogom vina Dionisom. Zephyrus - Bog zapadnog vetra, sin titana Astreja i boginje zore Eos. Zelos - Sin titana Palanta i njegove žene Stiks. Zetes - Sin Boreja, boga zapadnog vetra. Zethus - Tebanski kralj, sin Zevsov i njegove ljubavnice Antiope. Iuppiter - Sin titana Hrona i njegove žene Reje, najviši bog starih Grka. I - Iota Ibik grč. Ibycus - Junak legende o ždralovima. Grčki pesnik iz 6. Idas - Sin mesenskog kralja Afareja i njegove žene Arene, čovek velike snage. Ida - Ime dve nimfe koje su živele na brdu Idi. Idomeneus - Unuk kralja Minosa, sin kritskog kralja Deukaliona i njegov naslednik. Iphis - Kćerka kritskog zemljoradnika Ligda i njegove žene teletuse. Iphigenia - Kćerka mikenskog kralja Agamemnona. Iphiclus - Sin tirenskog kralja Amfitriona. Iphitus - Ime prijatelja Herakla i jednog potomka Herakla. Io - Kćerka rečnog boga Inaha i sveštenica boginje Here. Icarus - Sin Dedala, atinskog umetnika i pronalazača, žrtva prvog čovekovog leta. Icarius - Ime jednog kralja i jednog zemljoradnika iz grčkih mitova. Ixion - Kralj Lapićana, sin i naslednik kralja Flegija. Ilus - Sin dardanskog kralja Trosa i njegove žene Kaliroje, osnivač Troje. Ilioneus - Najmlađi sin tebanskog kralja Amfiona i njegove žene Niobe. Lucina - Boginja porođaja, kćerka Zevsa i Here. Ino - Kćerka tebanskog kralja Kadma i njegove žene Harmonije. Inachus - Bog istoimene reke u Argolidi. Sin titana Okeana i njegove žene Tetije. Irus - Nametljiv prosjak na dvoru kralja Odiseja. Ismenus - Najstariji, od sedam sinova kralja Amfiona i njegove žene Niobe. Ismena - Kćerka tebanskog kralja Edipa. Italus - Sin junaka Telegona i njegove žene Penelope. Isis - Grčko i latinsko ime egipatske boginje čarolije Esete. J - Iota Jakho grč. Iacchus - Kultno ime boga Bahusa u eleuzinskim misterijama. Ianus - Rimski bog početka svih stvari, zaštitnik vrata i ulaza. Iapetus - Titan, sin boga neba Urana i boginje zemlje Geje. Iasion - Bog plodne zemlje. Sin boga Zevsa i Atlantove kćerke Elektre. Iason - Vođa pohoda Argonauta u Kolhidu. Sin jolskog kralja Esona i njegove žene Eteoklimene. Iobates - Kralj Likije. Tast mikenskog kralja Preta i junaka Belerofonta. Iocaste - Žena tebanskog kralja Laja. Iole - Kćerka Eurita kralja Ehalije. Bila je žena Heraklovog sina Hile. Iolaus - Sin Heraklovog polubrata Ifikla. Ion - Sin boga Apolona. Iulus - Latinsko ime Enejinog sina Askanija Junona grč. Iono - Žena rimskog boga Jupitera. Podudarna sa grčkom Herom. Iuppiter - Najviši rimski bog. Podudaran sa grčkim Zevsom. Iustitia - Rimska boginja pravde i pravednosti. Iuturna - Rimska nimfa. Majka Fontana, boga izvorske vode. P - Pi Pafa grč. Paphos - Kćerka kiparskog skulptora Pigmaliona i njegove žene Galateje. Pax - Rimska boginja mira Palada grč. Pallas - Pridev uz boginju Atinu Palamed grč. Palamedes - Mitski pronalazač kome se pripisuje pronalazak pisma, brojeva, astronomije i pisanih zakona. Pallas - Često ime u grčkim i rimskim mitovima. Palaemon - Morski bog u kojeg je Zevs pretvorio Melikerta. Pales - Starorimski bog pastira. Pan - Bog šuma, lovaca i pastira. Sin Hermesa i nimfe Driope, ili sin Zevsa i nimfe Enide. Pandarus - Sin likiejskog kralja Likaona. Pandareus - Miletski kralj, potomak vrača Meropsa. Pandion - Atinski kralj, sin i naslednik kralja Erihtonija. Pandora - U grčkoj mitologiji je žena titana Epimeteja. Pandora je žena koja je na svet donela zlo i patnju. ¬ÁąÂ - Sin Prijama, kralja Troje. Parcae - U Rimsko mitologiji boginje sudbine, podudarne sa grčkim Mojrama Partenopej grč. Partenopaeus - Pasifaja grč. Pasiphae - U grčkoj mitologiji je bila Perzina i Helijeva kćerka, žena kralja Minosa. Pasithea - Jedna od Harita. Patroclus - Sin junaka Menetija. Pegasus - Krilati konj. Pelasgus - Kralj u Argolidi. Peleus - Ftijski kralj, sin eginskog kralja Eaka i njegove žene Endeide. Pelias - Kralj Jolka, sin Kreteja i njegove žene Tire. Pelops - Sin lidijskog kralja Tantala i njegove žene Eurijanase. Penates - Bogovi zaštitnici rimskih ognjišta. Penelopa - Žena Odiseja, kralja Itake. Pentheus - Tebanski kralj, sin Kadmove kćerke Agave. Penthesilea - Kćerka boga rata Aresa i nimfe Otrere, kraljice Amazonki. Perdix - Naučnik, sinovac pronalazača Dedala. Periphetes - Ime sina boga Hefesta i još nekoliko likova grčkih mitova. Perieres - Spartanski kralj. Periclymenus - sin pilskog kralja Neleja i njegove žene Hloride. Proserpina - Kćerka najvišeg boga Zevsa i boginje Demetre, žena boga podzemnog svijeta Hada. µÁĂÉ - Sin Zevsa i Danaje. Pygmalion - Ime dvojice kraljeva. Pygmaei - Narod patuljaka na zapadnoj obali Mele Azije. Pylades - Sin fokidskog kralja Strofija. Pylaemenes - Kralj Eneta, zapovednik odreda saveznika iz Paflagonije. Pyrrhos - Latinsko ime Ahilejovog sina Neoptolema. Pyrra - Žena Prometejevog sina Deukaliona. Pyramus - Mladić iz Vavilona, poznat po svojoj ljubavi prema Tizbi. Pyreneus - Trakijski kralj koji se nasiljem hteo imati muze. Peirithus - Sin kralja Iksiona. Suada - Kćerka titana Okeana i njegove žene Tetije. Pittheus - Sin junaka Pelopa i njegove žene Hipodamije. Pythia - Sveštenica Apolonovog hrama u Delfima. Pytho - Odvratan zmaj sa zmijskim telom. Pleiades - Kćerke titana Atlanta i okeanide Pleone. Plisthenes - Sin mikenskog kralja Atreja i žene Aerope. Plutos - Grčki bog bogatstva, sin boginje Demetre i Jasiona. Pluto - Rimski bog podzemnog sveta, podudaran sa grčkim Hadom. Polybus - Korintski kralj koji je odgojio Edipa. Pulydamas - Sin Apolonovog sveštenika Pantoja. Polydamna - Egipatska kraljica, žena kralja Toanta. Polydectes - Neslavni junak iz mita o Perseju. Pollux - Sin boga Zevsa. Polydorus - Često ime iz istorije i mitologije Grčke. Polyphemus - Jednooki kiklop, sin boga mora Posejdona. Polyhymnia - Muza zaštitnica svete pesme, retorike i geometrije. Polycrates Tiranin sa ostrva Samosa Poliksena grč. Polyksene - Kćerka trojanskog kralja Prijama i njegove žene Hekabe. Polymestor - Kralj Bistonaca u Trakiji, muž Prijamove kćerke Ilione. Pollux - Latinsko ime junaka Polideuka. Pomona - Rimska boginja voća. Pontus - Bog dubina unutrašnjeg mora - mora koje je dostupno ljudima, sin boginje zemlje Geje. Porphyrion - Jedan od najjačih giganta, sin boginje zemlje Geje. Portunus - Rimski bog luka, naročito poštovan u lukama na Tibru. Porsenna - Etrurski kralj. Neptun - Bog mora, sin titana Hrona i njegove žene Reje. Praxithea - Kćerka atinskog kralja Erehteja. Proetus - Sin argejskog kralja Abanta. Proetus - Sin Laomedonta i njegove žene Leukipe. Poslednji kralj grada Troje. Vladao Trojom u vreme Trojanskog rata. ÁŻ±ŔżÂ - Sin boga vina Dionisa i boginje Afrofite je bog plodnosti. Procne - Kćerka atinskog kralja Pandiona, žena tračkog kralja Tereja. Prokris - Kćerka atinskog kralja Erehteja i žena junaka Kefala. Procrustes - Razbojnik iz grčke mitologije. Prometheus - Sin Japeta i boginje Temide ili okeanide Klimene i brat Atlasa. Proteus - Morski bog, sin boga mora Posejdona. Protesilaus - Sin kralja Ifikla iz Filake, prvi pali ratnik u Trojanskom ratu. Proserpina - Rimska boginja podzemnog sveta, podudarna sa Perzefonom. Psyche - Prvo ljubavnica pa zatim žena boga ljubavi Erosa. F - Digamma Faetont grč. Phaethon - U grčkoj mitologiji Helijev je sin. Fama - Kćerka boginje zemlje Geje, oličenje lažnih vesti i glasina. Phuntasus - Sin boga sna Hipnosa, brat Morfeja i Ikela. Faunus - Rimski bog šuma i polja, zaštitnik plodnosti i letine. Faustulus - Pastir albskog kralja Amulija, spasilac Romula i Rema. Favonius - Rimski bog zapadnog vetra. Podudaran sa Grčkim Zefirom. Phaeaci - Mitski narod na ostrvu Šeriji, slavan po svom mirnom i blaženom životu. Phoebus - Nadimak boga Apolona. Phaedra - u grčkoj mitologiji je kćerka Minosa i Pasifaje, a žena junaka Tezeja koji je bio kralj Atine. Phemius - Pevač na dvoru kralja Odiseja. Phoenix - Ime dvojice junaka i jedne ptice. Pheres - Osnivač i kralj Fera u Tesaliji. Feronia - Rimska boginja koju su poštovali oslobođeni robovi. Phyleus - Sin Augija, poznatim po svojim štalama. Philemon - Starac iz Frigije Filida grč. Phillis - Ime dve kraljice kojima je ljubav donela smrt. Philoctetes - Sin kralja Peanta u Tesaliji, a bio je poznati strelac i učesnik u Trojanskom ratu. Philomela - Žena trakijskog kralja Tereja. Phineus - Ime dvojice junaka grčkih mitova. ¦»µł¸É˝ ili Piriflegeton grč. ĹÁąĆ»µł¸É˝ je reka je vatre u Hadu. Phlegyas - Sin boga rata Aresa i orhomenske princeze Hrise, kralj Lapita. Flora - Boginja cveća i vrtova u rimskoj mitologiji, ljubavnica Zefira i majka Proleća. Phobus - Sin boga rata Aresa i boginje ljubavi i lepote Afrodite. Pholus - Jedan od kentaura, poluljudi - polukonj, sin Dionisa pratioca Silena i nimfe Melije. Fons - Sin boga Janusa i nimfe Juturne, bog izvora i izvorske vode. Phorcys - Morski bog, sin boga morskih dubina Ponta i boginje zemlje Geje. Phoroneus - Argejski kralj, sin rečnog boga Inaha i njegove žene Laodike. Fors - Rimska boginja srećnog slučaja, izjednačena sa boginjom Fortunom. Fortuna - Rimska boginja srećnog slučaja, izjednačena sa grčkom Tihom. Phosphorus - Sin boginje jutarnjeg rumenila Eos, poznatiji pod latinskim imenom Lucifer. Phrixus - Sin kralja Atamanta i njegove žene boginje oblaka Nefele. Frontis - Ime nekoliko muških i ženskih osoba iz grčkih legendi i mitova. Furiae - U rimskoj mitologiji su boginje osvete i prokletstva. Njihov su pandan u grčkoj mitologiji Erinije ili Eumenide grč. Erinúe H - Eta Had grč. Pluto - Bog podzemnog sveta. Sin titana Hrona i njegove žene Reje. §¬żÂ - Prema grčkim mitovima, početak i izvor svega na svetu Haribda grč. Charybdis - Morska neman, utelovljenje opasnog vira u Mesinskom tesnacu. Gratiae - Boginje dragosti i lepote, kćerke boga Zevsa i okeanide Eurinome. Harmonia - Kćerka boga rata Aresa i boginje Afrofite. Charon - Prevoznik mrtvih u podzemni svet. Sin boga večne tame Ereba i boginje noći Nikte. Harpyiae - Kćeri morskog boga Taumanta i okeanide Elektre. Harpocrates - Egipatski Heru-pa-khered Horus je bio bog ćutanja u Helena Heba grč. Hebe - Boginja večne mladosti i nosilac pehara olimpiskih bogova. Vulcanus - Bog vatre i kovačkog zanata, jedan od sinova Zevsa i Here u grčkoj mitologiji. Hecuba - Kćerka frigijskoga kralja Dimanta, žena Prijama, poslednjeg kralja Troje. Hecale - Starica koja je pomogla Tezeju. Hecate - Boginja podzemnog sveta. Hekatonkheires - Storuki divovi, koje je boginja Geja rodila Uranu. Hector - Vrhovni zapovednik trojanske vojske. Sin Prijama i njegove žene Hekabe. Helle - Kćerka orhomenskog kralja Atamanta i boginje oblaka Nefele. Hellen - Praotac Helena ili Grka. Sin Deuklaiona, osnivača ljudskog roda. Helene - Kćerka Zevsa i njegove ljubavnice Lede. Helenus - Sin trojanskog kralja Prijama i njegove žene Hekabe. Heliades - Kćerke boga sunca Helija i okeanide Klimene. Sol - Bog sunca, sin titana Hiperiona i njegove žene Tije. Hemera - Grčka boginja svetlosti dana, kćerka boginje noći Nikte i boga tame Ereba. Izjednačena je sa grčkom boginjom zore Eos ili sa rimskom Aurorom. Haemon - Sin tebanskog kralja Kreonta i njegove žene Euridike. Eosphoros - Sin boginje Eos. Poznatiji pod latinskim imenom Lucifer. Iuno - Kćerka titana Hrona i njegove žene Reje. Hercules - Sin boga Zevsa, najveći junak grčkih mitova. Hercules - Latinski oblik imena Heraklo. Hermaphroditus - sin boga Hermesa i boginje Afrodite, mladić izuzetne lepote. Mercurius - Bog trgovaca, putnika, atleta i lopova. Sin Zevsa i Plejade. Glasnik bogova i pratilac mrtvih u podzemni svet. Hermione - Kćerka spartanskog kralja Menelaja i njegove žene Helene. Hero - Sveštenica boginje Afrodite, poznata po tragičnoj zaljubljenosti u Leandara. Hesione - Kćerka Laomedonta, trojanskog kralja. Hesperides - Kćerke titana Atlanta i boginje Nikte. Hesperia - Šumska nimfa iz troade, kćerka rečnog boga Kebrena. Vesta - Boginja domaćeg ognjišta, kćerka titana Hrona i njegove žene Reje. Hydra - Neman sa zmijskim telom i devet zmijskih glava. Kćerka stoglavog diva Tifona. Hygia - Kćerka boga lečenja Asklepija - Eskulapa, sama po sebi zdravlje. Suculae - Kćerke titana Atlanta i okeanide Etre. Hyacinthus - Prijatelj boga Apolona, sin spartanskog kralja Amikla ili Ebala. Hyllus - Sin Herakla. Hylas - Heraklov pratilac u pohodu Argonauta. Hymenaeus - Bog ženidbe i zaštitnik braka. Himeros - Bog strastvene čežnje, sin boginje lepote i ljubavi Afrodite. Chimaera - Fantastična neman, kćerka stoglavog diva Tifona. Hyperborei - Mitski narod sa dalekog severa gde je sunce nikada ne zalazi. Hyperion - Jedan od titana. Hypermestra - Kćerka kralja Danaja. Somnus - Bog sna i sam san, sin boginje noći Nikte i Tartara, boga podzemne tame. Hippodamia - Ime nekoliko ženskih likova iz grčke mitologije, kao i dve kraljevske kćerke. Hippolytus - Sin atinskog kralja Tezeja. Hippolyte Kraljica Amazonki, kćerka boga rata Aresa i nimfe Otrere. Hippolyte - Žena jolskog kralja Akasta. Hippomedion - Sin argejskog kralja Talija. Hippomenes - Istaknuti trkač i lovac. Hypsipyle - Kćerka kralja Toanta, naslednica lemnijskog prestola. Chiron - Sin Hrona i okeanide Filire, jedan od Kentaura. Chloe - Dosta često žensko ime. O liku tog imena videti Dafnis. Chloris - jedna od Hora. Honor - Rimska boginja građanske časti. Horatti - Tri brata blizanca koji su izvojevali odlučujuću pobedu nad trojicom braće Kurijacija. Horae - Tri kćeri najvišeg boga Zevsa i boginje Temide. Chryseis - Apolonov sveštenik iz grada Hrisa u Miziji, otac devojke Hriseide. Ghrysoar - Pegazov brat, sin Posejdona i Gorgone Meduze. Chryseis - Kćerka Apolonovog sveštenika Hrisa iz grada Hrisa u Miziji. Chrysippos - Sin elidiskog kralja Pelopa i nimfe Aksiohe C - Gamma Celus grč. Caelus - Rimski bog neba i samo nebo. Ceres - Rimska boginja zemljoradnje, žitarica i žetve, izjednačena sa grčkom boginjom Demetrom.
GOLF TERENI TODORIC
Imali su širi ulaz 5,22 m kroz koji je prolazila panatenejska povorka i po dva nešto uža sa svake strane. Obuhvaćao je pokrajine Ahaju, Arkadiju, Elidu, Argolidu, Meseniju i Lakoniju. U ograđenom temenosu svetišta otkriveni su tragovi malih Propileja, žrtvenika i temelji dva hrama 22. To je djelo Fidija izradio 458. Od sačuvanih i izloženih dijelova friza spomenut ćemo samo dio ploča s istočne strane, na kojima su prikazani likovi olimpskih bogova: Zeusa Posejdona i Apolona, koji u prirodnoj opuštenosti razgovaraju, i božice Artemide pogleda usmjerena prema panatenejskoj povorci koja se približava toj strani hrama. Bellona - Rimska boginja rata, sestra boga Marsa. Ceres - Boginja plodnosti zemlje i poljoprivrede. Ta složena kom pozicija savršeno je prilagođena kosom nagibu terena. Aquilo - Bog severnog vetra i severne strane sveta.
[Brak za papire nemacka|Sex sa starijim damama|Cure za druženje i zabavu! Ispunjavamo sve tvoje želje...]
Oznake: ante, Juric, grcka, od, Mitova, do, Antickih, Spomenika
komentiraj (0) * ispiši * #
