** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

HRVATI I GLUPAVOČA ?!

JUTARNJI OTKRIVA VELIKU GREŠKU IQ LISTE Hrvati nisu glupi, to su podaci iz 1952.

Autor: Tanja Rudež, Mirela Lilek

Novinari Jutarnjeg otkrivaju netočnosti u IQ mapi Europe koja se jučer proširila Europom

Hrvati imaju jedan od najnižih kvocijenta inteligencije u Europi, pokazuje mapa “Prosječan IQ u Europi po zemljama” češkog lingvista i matematičara Jakuba Mariana, objavljena na njegovu blogu.

KARTA INTELIGENCIJE Najveći prosječni IQ imaju Finci, Hrvati na europskom dnu

Ta mapa, koja je u kratkom vremenu postala hit na internetskim portalima, pokazuje da je prosječan IQ u Hrvatskoj 90, u Srbiji 91, a u Sloveniji 99. Najviši IQ u prosjeku na toj mapi imaju Finci (103), a slijede ih Nizozemci (102), Šveđani (101) i Talijani (101).
Nisam htio ismijavati

- Moja namjera nije bila da reklamiram ili ismijavam bilo koju zemlju. Samo sam napravio vizualizaciju statističkih podataka zasnovanih na visokocitiranom znanstvenom radu, a da pritom nisam ni vidio brojke - ističe Marian. Njegova se karta zasniva na radu “The g-Factor of International Cognitive Ability Comparisons” iz 2007. godine njemačkog psihologa dr. Heinera Rindermanna s Tehnološkog sveučilišta u Chemnitzu, koji je istraživao povezanost kvocijenta inteligencije i kvalitete edukacije. Rindermann je koristio informacije o rezultatima testova inteligencije, ali i uspješnosti učenika na ispitima kao što su PISA (iz više osnovnih predmeta), TIMSS (iz matematike) te PIRLS (iz čitanja) u državama Europe.

No, problem je što u Rindermannovoj studiji nema podataka o uspješnosti naših učenika na spomenutim testovima, a za kvocijent inteligencije Hrvata uzima se onaj iz poznate studije Richarda Lynna i Tatua Vanhanena o visokoj povezanosti prosječnog IQ-a i BDP-a neke nacije. Ta je studija objavljena prije desetak godina, a u njoj su Lynn i Vanhanen baratali podatkom o IQ-u Hrvata s početka pedesetih. Konkretno, riječ je o istraživanju iz 1952. koje je obuhvatilo 299 ispitanika u dobi od 13 do 16 godina. Tada se pokazalo da je njihov kvocijent inteligencije u prosjeku 90. Kontaktirali smo e- mailom prof. Rindermana, ali do zaključenja ovog broja naših novina nismo dobili njegove odgovore.

Da je inteligencija jako vezana uz obrazovanje, tvrdi Vladimir Takšić, redovni profesor Odsjeka psihologije Sveučilišta u Rijeci.
Slabi PISA rezultati

- Pogledajte PISA rezultate. Mi smo slabi, a razlog je to što djeca uče jedno, a testira se drugo. Umjesto da ih se potiče na razmišljanje, sustav ih zatupljuje. Nekome bi napokon trebalo postati kristalno jasno da nešto ne štima s našim obrazovnim sustavom. Mi smo, što bi rekle Vještice, totalno drukčiji od drugih - kaže Takšić. Osim što bi uveo znanstveno mišljenje kao predmet, roditeljima poručuje kako je dobar recept za razvoj inteligencije uključivanje djeteta u izvannastavne aktivnosti i poticanje samoučenja.
Razvoj inteligencije

Akademik Ivica Kostović, osnivač Instituta za istraživanje mozga, napominje da je utjecaj okoline važan faktor za razvoj inteligencije, no odgoj i obrazovanje su, slaže se, presudni.

Branislava Baranović, znanstvena savjetnica Instituta za društvena istraživanja, upozorava da inteligencija nije nepromjenjiva varijabla. - Ovisi koliko obrazovni sustav razvija kognitivne vještinevažne za razvoj inteligencije - kaže Baranović. Osim što je upitno koliko je obrazovanje u Hrvatskoj kvalitetno, smatra da bi obavezno obrazovanje trebalo trajati dulje.

- Većina istraživanja pokazuje da postoji značajna povezanost inteligencije i školskog uspjeha te da s kasnijim godinama i višim razinama obrazovanja povezanost pada. I genetika ima veliki utjecaj na razvoj inteligencije. Potrebno je djelovati na ono što možemo, a to je sve osim genetike - kaže bivši ministar znanosti Dragan Primorac.

Hrvati bi danas bili među najinteligentnijima u EU

Istraživanja američkog psihologa dr. Jamesa Flynna pokazala su da kvocijent inteligencije ljudi na zapadu raste tempom od tri boda po desetljeću (u psihologiji se to naziva Flynnovim efektom). Drugim riječima, kvocijent modernih zapadanjaka u posljednjih sto godina narastao je za 30 bodova. Zanimljivo je i da je kod žena rastao brže nego kod muškaraca. Sada u nekim zemljama, npr. Estoniji, Argentini i Novom Zelandu, žene imaju malo veći IQ nego muškarci.

----------------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Vijesti