** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Priča o mudracu Rabbi Yosi Ben Kisma


U ZOHARU postoji inspirativna ( i istinita ) priča o mudracu Rabbi Yosi Ben Kisma, najvećem kabalistu svoga vremena. Jednog dana prišao mu je bogati trgovac iz drugog grada i ponudio mu je selidbu u drugi, bogatiji grad, kako bi započeo seminar za ljude žedne mudrosti. Trgovac je objasnio kako u njegovu gradu nema mudraca te da je gradu potreban duhovni učitelj. Ne treba mu reći da je rabi Yosiju jamčio velikodušno zadovoljenje svih njegovih osobnih i obrazovnih potreba.

Na veliko iznenađenje trgovca, rabi Yosi odlučno je odbio ponudu, govoreći kako nikada i ni pod kojim okolnostima ne bi mogao odseliti na mjesto gdje nema drugih mudraca. Zatečeni trgovac probao ga je razuvjeriti riječima kako je rabi Yosi najveći mudrac generacije te da on više ne treba ni od koga učiti.

"Uz to", dodao je trgovac, "seleći se u naš grad i učeći naše ljude, činio bi veliku duhovnu uslugu, budući da ovdje već postoji veliki broj mudraca, a u našem gradu nema niti jednoga. To bi bio značajni doprinos duhovnosti cijele generacije. Hoće li veliki Rabi barem razmisliti o mojoj ponudi?"

Na to, rabi Yosi odlučno odgovori: "Čak i najmudriji mudrac brzo postane nemudar kada se kreće među nemudrim ljudima." Nije da rabi Yosi nije htio pomoći trgovčevim sugrađanima; on je jednostavno znao da bi, bez odgovarajuće, podržavajuće okoline, izgubio dvostruko - ne bi uspio u prosvjetljenju svojih učenika i izgubio bi svoju duhovnu razinu.


--------------------



DUHOVNI NAPREDAK POJEDINCA


"Ljubav prema slobodi ljubav je prema drugima;
ljubav prema moći ljubav je prema sebi."
- William Hazlitt /1778.-1830./


Yehuda Ashlag objašnjava vrlo jasno; svaki sociolog i antropolog potvrdit će da su ljudi društvena bića. Drugim riječima, nemamo izbora nego živjeti u društvima jer smo izdanak jedne zajedničke duše. Stoga je jasno da se i mi trebamo prilagoditi pravilima društva u kojem živimo i brinuti se za njegovo blagostanje. Jedini način da to postignemo jest vezati se uz pravila društva u kojem živimo.

No Ashlag također izjavljuje da u svakoj situaciji koja nije vezana za društvo, društvo nema pravo ili opravdanje za ograničavanje ili oduzimanje slobode pojedincu. Ashlag ide čak toliko daleko da one koji to čine naziva "kriminalcima", izjavljujući da, što se tiče duhovnog napretka pojedinca. Priroda ne obvezuje pojedinca na poslušnost prema volji većine. Čak naprotiv, duhovni je rast osobna odgovornost svakog od nas. Čineći tako, poboljšavamo ne samo svoje živote, nego i živote cijeloga svijeta.

Izuzetno je bitno shvatiti razliku između naših obaveza prema društvu u kojem živimo i prema osobnom duhovnom razvoju. Znajući gdje trebamo povući granicu i kako možemo doprinijeti u oba slučaja, oslobodit ćemo se velike zbunjenosti i krivih predođbi o duhovnosti. U životu bi trebalo postojati jednostavno i izravno pravilo: u svakidašnjem životu slušamo pravila zakona; u duhovnom životu slobodni smo individualno se razvijati. Ispada da se osobna sloboda može steći samo kroz naš izbor u duhovnom razvoju, gdje se drugi ne smiju mješati.



------------------------


ZAVIST EGOISTE



... Jedina stvar koju je Stvoritelj stvorio naša je želja za primanjem, naš egoizam. To je naša bit. Ako naučimo kako "deaktivirati" svoj egoizam, obnovit ćemo svoju vezu sa Stvoriteljem jer ćemo, bez sebičnosti, ponovno ostvariti jednakost forme s Njim, kakva već postoji u duhovnim svjetovima. Obustavljanje egoizma početak je našeg uspona duhovnim ljestvama, početak procesa ispravljanja.

Ironični je humor Prirode u tome što ljudi koji teže sebičnim užicima ne mogu biti sretni... ... Ako imaš ono što želiš, više to ne želiš...

Niti jedna želja ili osobina nije po prirodi zla; način na koji ih koristimo čini ih takvima. Drevni kabalistiveć su rekli: "Zavist, požuda, i (potraga za) časti izvode čovjeka iz svijeta", odnosno iz našeg svijeta u duhovni svijet.

Kako? već smo vidjeli da zavist vodi do natjecateljskog raspoloženja, a natjecanje stvara napredak... ... U uvodu u knjigu ZOHAR, Ashlag piše da ljudi mogu osjetiti druge, zbog čega im nedostaje ono što drugi imaju. Kao rezultat toga, zavidni su i žele sve što drugi posjeduju, a što više posjeduju, to se praznijima osjećaju. Na kraju žele progutati cijeli svijet.

Konačno, zavist nas dovodi do toga da se ne možemo namiriti ni s čim manjim od Stvoritelja samoga. No tu se Prirodin humor još jednom poigrava s nama: Stvoritelj je želja za davanjem, altruizam. Iako nesvjesni toga, želeći preuzeti upravljačko mjesto i time postati Stvoritelji, mi zapravo žudimo postati altruisti. Stoga, kroz zavist - najzlokobniju i najštetniju osobinu ega - naš se ego sam usmrćuje, baš kao što rak uništava svog domaćina sve dok ne umre zajedno s tijelom koje je uništilo...

"Kabalisti opisuju egoizam na sljedeći način: egoizam
je poput čovjeka s mačem koji na svom vrhu ima kap
čudesno slatkog, ali smrtonosnog napitka. Čovjek zna
da je napitak otrovan, ali ne može si pomoći. On otvara
svoja usta, stavlja vrh mača na svoj jezik i guta..."


-------------



SKRIVENOST


Barach Ashlog, sin Yehude Ashloga i veliki kabalist, zapisao je u bilježnici riječi koje je čuo od svoga oca. bilježnica je poslije objavljena pod naslovom Shamati (Čuo sam). U jednoj od svojih bilježaka, napisao je da ako nas je Viša Sila stvorila, zašto je onda ne osjetimo? Zašto je skrivena? Kada bismo znali što želi od nas, ne bismo činili greške i ne bismo bili mučeni kaznom.
Kako bi jednostavan i radostan život bio kada bi Stvoritelj bio otkriven! Ne bismo sumnjali u Njegovo postojanje i sve bismo mogli prepoznati Njegovo vodstvo nad nama i našim svijetom. Znali bismo razlog i svrhu svog postojanja, vidjeli bismo njegove reakcije na svoje djelovanje, komunicirali bismo s Njim i tražili bismo Njegov savjet prije svakog čina. Kako bi život bio lijep i jednostavan.

Nedostatak osjećaja Stvoritelja kabalisti nazivaju "skrivenost Stvoriteljeva lica". Ta skrivenost stvara iluziju slobodnog izbora između našeg svijeta i Stvoriteljeva (duhovnog) svijeta. ... ...u dijelu "Uzde života", rekli smo da cijela Priroda slijedi samo jedan zakon: zakon užitka i boli. Drugim riječima, sve što činimo, mislimo i planiramo namjenjeno je ili smanjenju naše boli ili povećanju užitka. Mi nemamo slobodu u tome. Ali, zbog toga što ne vidimo da te sile upravljaju nama, mislimo da smo slobodni.

Ashlag završava svoje misli neminovnim zaključkom: naša bi jedina težnja u životu trebala biti otkrivanje Stvoritelja.
Međutim, da bismo zaista bili slobodni, najprije moramo biti oslobođeni uzda zakona užitka i boli. A kako naš ego određuje što je ugodno, a što bolno, najprije moramo se osloboditi svoga ega.

Ironično, istinska sloboda izbora moguća je samo ako je Stvoritelj skriven.





Napomena: Tekst priče preuzet od Michael Laitmana, PRIKRIVENA KABALA /vodič za mirniji život/, Zagreb, 2010.

lp, boro