** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Tehnologija je znanost po definiciji

Vjesnik, 5. siječnja 2010.

Još 1777. J. Beckmann napisao je da je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Istodobno je to vrhunska znanost u zadovoljavanju materijalnih potreba ljudskog bića. Ako se navodi sintagma 'znanost i tehnologija', očito je da riječ 'znanost' ima neko drugo značenje

Razgovaram s hrvatskim besmrtnikom, inače vjernim čitateljem ovih tekstova. Iznenada pitanje - je li točna izjava jednog od čelnih znanstvenih dužnosnika »krajnje je vrijeme da Hrvatska shvati da riječ znanost pokriva samo prirodne znanosti, kako je to u SAD-u«? Odgovorio sam da je to točno i vratio se u relativno daleku prošlost.
Skupina od dvadesetoro, pretežno prirodoznanstvenika, podastrijeli su hrvatskoj javnosti »Izjavu o stanju i perspektivama znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj«. Bilo je to u ljeto 1992. Reagirao sam tekstom »Trebamo izjavu o duhovnim, prirodnim i tehničkim znanostima« (Vjesnik, 6. kolovoza 1992.).
Kako to godište nije dostupno u Vjesnikovu pdf-arhivu (tek od prosinca 1998.), moram ponoviti neke misli iz tog teksta.
Ključni je odjeljak: »Ono što mi u 'Izjavi' nedostaje jest jednostavna, ali ključna rečenica. Hrvatski znanstvenici će u novom znanstvenom sustavu razvijati i usavršavati hrvatski znanstveni jezik«. Hrvatski znanstveni jezik, kao i jezik u cjelini, bio je niz godina izložen utjecaju općih prilika u bivšoj Jugoslaviji, a posebno prevladavajućeg jezika znanstvenika - engleskog. Nerazvijanje i nenjegovanje hrvatskog znanstvenog jezika može imati posljedice, teško uočljive u prvi mah. U 'Izjavi' se, naime, stalno varira sklop 'znanost i tehnologija', što je izravni prijevod s engleskog science and technology. Precizni prijevod navedenog engleskog sklopa, prema dugogodišnjoj tradiciji europskog poimanja znanosti, glasi 'prirodne znanosti i tehnika'. A to je već nešto potpuno drugo.
Već tada je napisano: »Precizna terminologija je uvijek u funkciji rangiranja (I. Škarić, 1990.). A rangiranje je uvijek u funkciji ostvarivanja određenih ciljeva.«
Tehnologija je znanost po definiciji. Već od 1777., kada je J. Beckmann napisao da je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Istodobno je to vrhunska znanost u zadovoljavanju materijalnih potreba ljudskog bića. Ako se navodi sintagma 'znanost i tehnologija', očito je da riječ 'znanost' ima neko drugo značenje. Ima, i to prirodnih znanosti. Iz opširne argumentacije za tu tvrdnju bit će navedeno samo mišljenje predsjednika Rimskoga kluba A. Kinga koji posebno upozorava: »U anglosaksonskom riječ science je užeg značenja od onog koje ima u Francuskoj ili čak Rusiji.« Valja pridodati - i u nas.
U ovom trenutku čini se još važnijom navedena rečenica o razvoju i usavršavanju hrvatskog znanstvenog jezika: »Osim navedenih razloga i zbog činjenice da je taj stav osnova i za uspješan razvoj hrvatskih znanstvenih časopisa tiskanih na hrvatskom jeziku. Malo je onih koji su svjesni činjenice da je u 1991. najveći broj znanstvenih časopisa koji objavljuju radove i na hrvatskom jeziku bio osuđen na propast. I to na temelju mišljenja jednog jedinoga čovjeka i najčešće na temelju jedne jedine rečenice. Samo energičnom akcijom tada izabranog ministra znanosti doc. dr. A. Čovića to je spriječeno. Da li samo trenutno?«
Tako je bilo u ljeto 1992. Sada je došla na naplatu šutnja svih ostalih sastavnica hrvatske znanosti.
Trenutačno je na djelu akcija Kriznog stožera urednika znanstvenih časopisa u Hrvatskoj. Naime, proračunom za 2010. predviđen je iznos za izdavačku djelatnost u iznosu koji čini samo 28 posto iznosa iz 2005. Što to znači za ogromnu većinu časopisa, ali i objavljivanje znanstvenih knjiga i udžbenika, ne treba posebno tumačiti.
Zatiremo hrvatsku tradiciju, pa su nam najvažniji časopisi koji u pojedinim brojevima objavljuju radove sa skupova u Hrvatskoj i Grčkoj isključivo čeških autora ili drugih stranih autora, bez i jednog jedinog doprinosa hrvatskih autora. Sada će znanost biti reducirana samo na prirodnu znanost koja se bavi lučonosnim istraživanjima. I rezultirati nedavno postavljenim pitanjem (Vjesnik, 11. prosinca): »U proteklom razdoblju hrvatska znanost dobila je ne mala sredstva. Iz tuđe akumulacije. A gdje su rezultati?«
Zato hrvatski znanstvenici ne smiju dopustiti nikome, bez obzira na položaj, da se znanost reducira samo na prirodnu znanost, eventualno znanost o životu. S nesagledivim posljedicama.
I besmrtnici bi o tome trebali progovoriti. Makar su u njihovoj sredini neki od onih vrlo glasnih i utjecajnih koji žele reducirati znanost na prirodnu znanost. I tako još više služe centrima moći.

Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu