|
|
| < | lipanj, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
Meni jako dragi blogeri:
...previše izgubljena...
beEeeEEEbItAaAA...
zvrka
*nataša*
skladateljica snova
*bLaCk pAnTeRa*
romantičarka
Ivy
anđeo
milo_dijete
jaaaaaaaaaa
a gdje je ljubav?
...prolaze ljudi,ali stoje sati...
BROKEN SMILE
Lacrima
sweet revenge
sirenica
-nivblf-
._. p×greška ._.
Pisat ću o svemu onom što ja smatram da bi vam moglo biti zanimljivo, ali bit će vjerojatno i onog šta uopće nekima nije zanimljivo, ali...nemože se svima udovoljiti. Bit će veselih tema, ali i onih tužnih (nažalost svako ima neš tužno u svom životu). Nadam se da će biti više veselijih tema, a manje onih lošijih...potrudit ću se što više budem mogla.
Neke sitnice koje me vesele i čine me ovakvom kakva jesam:
Sport koji obožavam i treniram
Obožavam životinje, a pse najviše
Najdraža mi grupa
Najdraža mi serija i glumac 
Obožavam i crtiće, a ovaj najviše
Obožavam filmove, a ove najviše
Sva sam kao i ova maca...volim se maziti
Lako se vežem i vjerujem ljudima...šta mi je i najveća mana
Imam jako krhko srce jer sam puno puta bila povrijeđena
Ali isto tako sam uvijek nasmijana i vesela...
I najvažnije od svega...VJERUJEM U LJUBAV i čaroliju koju ona stvara!!!!!!!
"Since U Been Gone"
Here's the thing we started off friends
It was cool but it was all pretend
Yeah yeah
Since U Been Gone
You dedicated you took the time
Wasn't long till I called you mine
Yeah Yeah
Since U Been Gone
And all you'd ever hear me say
Is how I pictured me with you
That's all you'd ever hear me say
But Since U Been Gone
I can breathe for the first time
Im so movin on
Yeah yeah
Thanks to you
Now I get
What I want
Since U Been Gone
How can I put it? you put me on
I even fell for that stupid love song
Yeah yeah
Since U Been Gone
How come I'd never hear you say
I just wanna be with you
I guess you never felt that way
But Since U Been Gone
I can breathe for the first time
Im so movin on
Yeah yeah
Thanks to you
Now I get what I want
Since U Been Gone
You had your chance you blew it
Out of sight, out of mind
Shut your mouth I just can't take it
Again and again and again and again
Since U Been Gone
I can breathe for the first time
Im so movin on
Yeah yeah
Thanks to you (thanks to you)
Now I get what I want
I can breathe for the first time
Im so movin on
Yeah yeah
Thanks to you (thanks to you)
Now I get (I get)
You should know (you should know)
That I get what I want
Since U Been Gone
Since U Been Gone
Since U Been Gone
Behind These Hazel Eyes"
Seems like just yesterday
You were a part of me
I used to stand so tall
I used to be so strong
Your arms around me tight
Everything, it felt so right
Unbreakable, like nothin' could go wrong
Now I can't breathe
No, I can't sleep
I'm barely hanging on
Here I am, once again
I'm torn into pieces
Can't deny it, can't pretend
Just thought you were the one
Broken up, deep inside
But you won't get to see the tears I cry
Behind these hazel eyes
I told you everything
Opened up and let you in
You made me feel alright
For once in my life
Now all that's left of me
Is what I pretend to be
So together, but so broken up inside
'Cause I can't breathe
No, I can't sleep
I'm barely hangin' on
Here I am, once again
I'm torn into pieces
Can't deny it, can't pretend
Just thought you were the one
Broken up, deep inside
But you won't get to see the tears I cry
Behind these hazel eyes
Swallow me then spit me out
For hating you, I blame myself
Seeing you it kills me now
No, I don't cry on the outside
Anymore...
Here I am, once again
I'm torn into pieces
Can't deny it, can't pretend
Just thought you were the one
Broken up, deep inside
But you won't get to see the tears I cry
Behind these hazel eyes
Here I am, once again
I'm torn into pieces
Can't deny it, can't pretend
Just thought you were the one
Broken up, deep inside
But you won't get to see the tears I cry
Behind these hazel eyes
Swallow me then spit me out
For hating you, I blame myself
Seeing you it kills me now
No, I don't cry on the outside
Anymore...
Here I am, once again
I'm torn into pieces
Can't deny it, can't pretend
Just thought you were the one
Broken up, deep inside
But you won't get to see the tears I cry
Behind these hazel eyes
Here I am, once again
I'm torn into pieces
Can't deny it, can't pretend
Just thought you were the one
Broken up, deep inside
But you won't get to see the tears I cry
Behind these hazel eyes
"Because Of You"
I will not make the same mistakes that you did
I will not let myself
Cause my heart so much misery
I will not break the way you did,
You fell so hard
I've learned the hard way
To never let it get that far
Because of you
I never strayed too far from the sidewalk
Because of you
I learned to play on the safe side so I don't get hurt
Because of you
I find it hard to trust not only me, but everyone around me
Because of you
I am afraid
I lose my way
And it's not too long before you point it out
I cannot cry
Because you know that's weakness in your eyes
I'm forced to fake
A smile, a laugh everyday of my life
My heart can't possibly break
When it wasn't even whole to start with
Because of you
I never strayed too far from the sidewalk
Because of you
I learned to play on the safe side so I don't get hurt
Because of you
I find it hard to trust not only me, but everyone around me
Because of you
I am afraid
I watched you die
I heard you cry every night in your sleep
I was so young
You should have known better than to lean on me
You never thought of anyone else
You just saw your pain
And now I cry in the middle of the night
For the same damn thing
Because of you
I never strayed too far from the sidewalk
Because of you
I learned to play on the safe side so I don't get hurt
Because of you
I try my hardest just to forget everything
Because of you
I don't know how to let anyone else in
Because of you
I'm ashamed of my life because it's empty
Because of you
I am afraid
Because of you
Because of you
"I Hate Myself For Losing You"
I woke up today
Woke up wide awake
In an empty bed
Staring at an empty room
I have myself to blame
For the state I'm in today
And now dying
Doesn't seem so cruel
And oh, I don't know what to say
And I don't know anyway
Anymore
I hate myself for losing you
I'm seeing it all so clear
I hate myself for losing you
What do you do when you look in the mirror
And staring at you is why he's not here?
You got what you deserved
Hope you're happy now
'Cause everytime I think of her with you
It's killing me
Inside, and
Now I dread each day
Knowing that I can't be saved
From the loneliness
Of living without you
And, oh
I don't know what to do
Not sure that I'll pull through
I wish you knew
I hate myself for losing you
I'm seeing it all so clear
I hate myself for losing you
What do you do when you look in the mirror
And staring at you is why he's not here?
I hate myself for losing you
And oh, I don't know what to do
Not sure that I'll pull through
I wish you knew
And oh, I don't know what to say
And I don't know anyway
Anymore
No, no
I hate myself for losing you
(I'm seeing it all so clear)
I'm seeing it all so clear
I hate myself for losing you
What do you do when you look in the mirror
And staring at you is why he's not here?
What do you say when everything's said?
Is the reason why he left you in the end?
How do you cry when every tear you shed
Won't ever bring him back again?
I hate myself for loving you
"M O S K V A ! ! !"
Dani polako prolaze mi
I čekam kad ćeš se vratiti ti.
Pišući svaki dan zabavljam sebe
I tako kao manje mislim na tebe.
Puno to pomaže mi
Kad tako daleko si.
Svoje osjećaje sve na papir stavim
Pa time nikog oko sebe problemima ne davim.
Spavati ne mogu nikako
Jer se pitam dali ćeš se javiti ikako.
Tako prvih para dana bilo je,
A onda zafrknut odlučila sam te.
Kako platiti ćeš mi još ne znam ni sama,
Ali neće oko mene više biti tama.
Koliko god teško će povrijediti te bit
Napravit ću da tuga u meni postane mit.
Jednoga dana svemu ću se smijati to znam,
Ali prije toga hoću da ti do znanja dam.
Shvatit ćeš koliko ljubav boli
Kad jedno srce drugo voli,
A ovo uzvratiti neće
Pa ti suza niz obraz teće.
"LAŽ..."
Svi kažu da ljubav je prava stvar.
Kažu da tko voli nema briga i problema.
Kažu da prava ljubav uvijek se pamti.
Ali nitko nije rekao da ljubav zna da boli,
da u ljubavi srca se slamaju.
Nitko nije rekao da tko voli može da plaće.
Nitko nije rekao da u ljubavi se pati.
"Ljubav"
Voljeti me nisi znao
iako si mi srce krao.
Ljubiti sam te htjela,
ali nisam smjela.
Pokušala sam ukrasti
dio svijeta tvog
mada sam znala
da je različit od mog.
Učiniti morala sam sve
da u tvom životu
ne budemo dvje.
Na kraju ispalo je
da ni jednu nisi volio
nego si treću
na svijetu molio.
Ona te nije htjela voljeti
i nije znala koliko će to
tvoje srce boljeti.
Nestao si i pretvorio
se u prah, a život ti je
prošao u mah.
Kriva ljubav je za sve
i zato više nema te.
"Tebi..."
Pjesme ljubavne sada pišem
i kroz njih ja za tebe dišem.
Pjesme su mi tužne skoro sve,
ali ne i ova, ta drukčija je.
Ovu pjesmu posvećujem tebi
i da sam te zaboravila usudit se reći nebi.
Sama plakala sam dugo,
ali sad ti govorim odlazi tugo.
U mom životu sreća je sada
i duša mi mirno spava
jer nema više boli i patnje kao tada.
"Cory..."
Kad došao u kuću tvoju je
svi su odmah u njega zaljubili se.
Čim sam ga ugledala ja
znala sam da bit će duga veza ta.
Sad već velik i razigran je
i svaki dan šetamo se.
Volim ga kao da je moj
isto kao i osmjeh tvoj.
On je jedini koji nas veže sad
i možda bi uspjeli da je postojao tad...
Razdvojili jako smo se
i tako bi htjela kraj sebe te.
Zašto se nešto koči među nama
jer mene već neizdrživo guši tama.
Nije meni teško šta sama sam
nego što samo tebi srce mogu da dam.
Primiti ga ti nebiš znao
jer s osjećajima si suviše zao...
Priznaj molim te iskreno mi
što sad na srcu stoji ti.
Znam da voliš NJU
iako siguran nisi ni tu.
Barem uvijek budi samo s njom
a ne švrljaj po gradu tom.
Najgore je kad obiđeš sve
pa meni vratiš se.
Tad misliš da moram primiti te,
a ne znaš kako to peče me...
Nemam više komadić srca da ti dam
jer sve si ih slomio već i sam.
Pusti onda zauvijek barem me
i nemoj mi vraćati se.
Nemoj zaspati pored mene nikad više
i ujutro nestati još tiše...
Nemoj tražiti utjehu kod mene tu
kad te sve druge odbiju...
Jer TO je onaj bolniji dio
koji mi nije bio nikad mio!!!!
"SJEĆANJA!"
Odlazim poslije treninga i posjećujem naše staro mjesto
gdje smo pričali i nalazili se često.
Sjedam na našu klupicu tu
gdje sam prvi put VOLIM TE rekla mu.
Odmah sjećanja bude se sva
i mislim kako fale mi sastajanja ta.
I tad suza niz lice polako mi krene,
ali zašto kad svaka ljubav kad tad uvene.
Očito nisu me naučili da rastanak jako boli,
a još više kad jedno srce drugo puno voli.
Vrijeme je da krenem dalje sad
jer pokopat će me uspomene od tad.
On već drugu ljubav našao je
i za sigurno zaboravio me.
Moram zaboraviti sjećanja sva
i da srce zaboli kad vidim ga
ne smijem dopustiti da zna.
Trudit ću se da zaboravim sve
iako znam da boljet će me.
Za početak preostaje mi da pravim se
i glumim da sam zaboravila te!
"Dečko jedan"
Bila sam povučena mala
i da ljubav boli nisam znala.
Onda je ON u život ušetao moj,
a srce i duša u mnei su vodili boj.
Još i danas Boga molim
da prestanem da ga volim.
Srce lupa sve brže kad sretnem ga u gradu,
ali pogledati ga ne mogu nego spustim bradu.
Ne znam kako da ga prebolim
kad previše ga volim?
"VRIJEDAN"
Dovoljan je bio pogled jedan,
Dovoljan je bio osmjeh jedan,
Dovoljan je bio dodir jedan,
Dovoljan je bio poljubac jedan
I od tada svega si vrijedan.
Ali tebi trebalo je više od toga
I kasno je bilo za povratak srca moga.
Pogled, osmijeh, dodir i poljubac jedan
Nikad boli nije vrijedan!
"Jedino znam"
Jedino znam da sam te voljela
i da te nisam molila
da mi se vratiš.
Znam
da krivi smo oboje
i da naša ljubav tamne je boje.
Jedino znam da mi je
srce puno tuge-
- ti si volio cure druge.
Neki kažu da su snovi ogledalo duše... i moram priznati da se slažem s time, ali ne uvijek. Ja jako često volim sanjati i maštati... živjeti u svijetu iluzija. Jer tamo je uvijek sve super i sve je kao u bajci. Sve uvijek završi sretno i nikad nema problema. A onda kad se vratim u stvarnost shvatim da je to sve samo san. Shvatim da sretni završetci mogu biti samu u bajkama i da svatko sam stvara svoju sreću. Mi smo sami krojači svoje sreće... istina ne možemo sve sami, ali početi moramo. A onda nam ona „bolja polovica“ pomaže da tako i ostane dalje. Napokon sam shvatila da nije dobro stalno boraviti u snovima... jer tako neću ni primjetiti da mi život prolazi pored mene , a ja nisam ni trepnula. To sam shvatila onda kad mi se dogodio onaj „klik“ u glavi... onog trenutka klad sam NJEGA ostavila iz sebe... kad sam krenula dalje. Shvatila sam da ova priča za koju ne znam kakav će biti završetak... da je to moja priča, da ju sama stvaram... da je to moja „bajka“. Pa kakva god ona bila ja se sama moram natjerati da se promijenim i da počnem čitati između redaka. Ja sam vam osoba koja se voli zafrkavati, voli se zezati, a najviše od svega obožavam se SMIJATI. Obožavam kad nekome stavim osmjeh na lice... a pogotovo kada tužno lice pretvorim u veseli i iskreni osmjeh... samo time moje srce raste sve više i više. Sa mnom nikad nije dosadno jer sam jako vesela i luckasta osoba... ali nisam to bila zadnje tri godine. Bila sam izgubila taj čar i veselje. I dalje sam ljudima stavljala osmjeh na lice, ali oni mi nisu uspjeli zacijeliti srce. Puklo je tada na dva dijela i nisam ga mogla „zalijepiti“ nikakvim osmjehom. Nisam ga mogla sakupiti u cijelinu... Shvatila sam da nije bilo vrijedno da moj teenager-ski život tako potratim... da toliko patim i plačem. Jer sutra završava moj teenager život... sutra navršavam 20 godina. Nema više jedinice u mojim godinama, sad moram biti ozbiljna. Ali mislim da ne...ja ipak ne. Jer previše sam izgubila u te tri godine i moram to nadoknaditi. Bit će vremena za ozbiljnost kad se udam i postanem „kućanica“... iako mislim da ni tada neću biti skroz ozbiljna. Da ću uvijek biti luckasta jer takva sam po prirodi. Volim se smijati i davati veselo ozračenje oko sebe.
Svoj „povratak“ mogu zahvaliti svojim prijateljima. Oni su ti koji su mi pomogli da prevaglim polovicu tog teškog puta, a ostalu polovicu sam morala sama shvatiti. Oni su ti koji su uvijek tu... oni ostaju kad „princa na bijelom konju“ ode i ostavi lom iza sebe. Oni su ti koji skupljaju slomljene komadiće i pokušavaju ih vratiti u cjelinu... ili barem u plovicu te cjeline. Brišu sve te silne „krokodilske“ suze i po stoti put slušaju istu priču. Sve trpe pa čak i onda kad imaju svojih problema... Ne bi mjenjala takav odnos ni za išta na ovom svijetu. Ni za kakvu ljubav „princa“ jer on je prolazan u životu, ali pravi prijatelji su vječni!
Takva sam vam i ja osoba. Ja sve probleme slušam, samo da svoje ne moram nikome govoriti. Svoje brige i tugu zaključam duboko u sebe da nitko ni ne primjeti i onda slušam... ali iskreno slušam. Slušam i pomažem, pokušavam pomoći. Umjesto da nekad i poslušam sama svoj savjet ja radije zaobilazim razum i vraćam se tuzi. Lakše je sjediti i liti suze nego pokrenuti se i potrudiri da se osmijeh vrati. Uvijek sam se zatvarala u sebe i sama pokušavala riješitit svoje brige... nisam nikoga htjela zamarati tim svojim „glupostima“. Sve dok jednog dana nebi pukla i to bi svi vidjeli. Nije kukavički priznati da te boli i da patiš... to je hrabrost. Hrabrost je priznati da si pogriješio i da si bio glup... a pogotovo da trebaš pomoć ili savjet. Napokon sam shvatila da ne mogu sve sama i da je u redu tražiti pomoć. Da je u redu nekada se otvoriti drugima pa da oni poslušaju tebe... za promjenu. Jer jednog dana možda bude kasno... jednog dana možda puknem, a nikog neće biti pored mene da mi pomogne. I slomiti ću se do kraja... bez povratka.
Čitala sam na jednom blogu neki dan o problemima. I jako me se dojmio taj post. Cura je napisal da naši „problemi“ u biti i nisu pravi problemi. Slažem se... to je jednostavno dio života. Slomljeno srce, nesuglasnice sa partnerom ili svađa sa prijateljem...to je dio svih nas. I to je normalno... Treba obratiti pažnju na ono bitno...treba se posvetiti onom važnom. Zdravlje, obitelj i bližnji su ono šta svatko treba cijeniti i biti sretan ako to ima. Ja sam to skužila na vrijeme... i zato sam zahvalan. Nemojte da bude kasno jer poslije ćete žaliti. Poslije nećete imati za što se pridržati... nećete imati oslonac.
Naravno da i ne zaboravim VAS blogere... vi ste oni koji su mi otvorili oči. Koji su mi pomogli sa svim tim komentarima i savjetima. Stvarno sam svima zahvalna i znam da većina to piše u svojim postovima, ali ja mislim najiskrenije. Ova veza je stvarno poseban... neopisiva. Kako ti je netko tako drag, a u biti ga ni ne poznaješ. Tako je meni svaki bloger posebno drag... Kako čitajući tuđe živote znaš se često zapitatai „Zašto baš on/ona? Kako je to uspjela prživjeti?“... zamisliš se. Otiđeš u krevet i nemožeš spavati jer ti kroz glavu prolaze riječi nekog tko živi na drugom kraju zemlje. A ti ga ne poznaješ... ali opet kroz te priče imaš osjećaj da ga znaš cijeli život.
H V A L A svima!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Ovako ću ja sutra na svom roćkasu (možda ne tako obućena, ali:-) )