DivanSkitnje

subota, 27.09.2014.

AH, TA SVETA KLARA

„Ah, ta Sveta Klara“-pisao je Emil Cipar u travnju i lipnju na SBplusu i Hrvatskom Glasu Berlin opisujući sadnju vinograda u Stupničkom brdu na predjelu nazvanoj po ovoj svetici koja je prije 800 godina, zahvaljujući velikom obiteljskom bogatstvu, imala sve preduvjete da bude član ondašnjeg jet seta. Umjesto toga izabrala je boravak i samostan, molitvu i rad, pomoć siromašnima, a napose siromašnim djevojkama. I zajedno s Franjom Asiškim osnovala 1212. jedan od najstrožih crkvenih redova klarise.
Ovoga rujna, tu nedaleko kapelice Svete Klare koja je, kažu, u više navrata spasila od tuče stupničke vinograde opet su se okupili Jurčići, Kauzlarići, prijatelji, susjedi…Ne na sadnji već u berbi. Svi su tu osim Emila Cipra. On je negdje u osječkim i brodskim bolnicama ali na samo jednom odjelu, Odjelu za život.
– Super je danas, ne boli ništa. Dal' su Jurčići berbili, dali je bilo što?- pitao je preko mobitela.
Berbili jesu, al berbe skoro da i nije bilo. Sve je bilo završeno za par sati. Urod sa 1500 trsova brzo je sakupljen u kašete, izmuljan i ostavljen da čeka na daljnju obradu. Najviše vremena utrošili smo na ručak, juhu s domaćim rezancima, pohanu piletinu, svinjetinu, pečenu janjetinu, orahnjače i makovnjače, raznorazne salate i umake što su spravile vrijedne ruke Slavičine. I naravno prošlogodišnje vino, dobro crno vino Sirac ostavljeno za ovakve prigode - iz podruma Slavice i Ivana Jurčića.


Vino za prijatelje je vino s dušom – rekao bi Emil
-Ma, urod je manji barem za 40 posto. Najmanje desetak posto još je uništila trulež koju nismo mogli zaustaviti zbog vremena i kratkih rokova. Da smo berbili dan-dva kasnije štete bi bile još veće – govori Ivan Jurčević.
- A dobro je da smo dobili i ovo. Kvaliteta će biti prosječna. Neće biti puno vina, ali za rodbinu i prijatelje će biti dovoljno- sa dobroćudnim smiješkom na licu priča Ivan dok prebire po, meni do tada nepoznatom, grožđu Syrah (Shiraz, Sirac, Sirah, Balsamina) ili kako ga sve ne krste od Australije do Južne Amerike. Kod nas je to relativno rijetko zastupljena vrsta i još nije dobila pravo građanstva koje itekako zaslužuje.
-Eheeej, ma to vino diže, ma diže iz groba- veselo tumači Mika Jurčić(69) iz nedalekog Jurčića dola, inače zvonar kapelice Svete Klare, dokazujući svojom živošću i blagoglagoljivošću da u njegovim riječima ima itekakve istine. Kao i u vinu.
I tako u Brodskom Stupniku poznatom po graševini koju je prvi donio i na ove brežuljke zasadio općinski bilježnik Ivan Alinjak rodočelnik poznate brodske obitelji Alinjak koja je iznjedrila više značajnih članova koji su udarili svojevrsni pečat kulturnom i športskom životu Slavonskoga Broda – na predjelu Sveta Klara pravo građanstva postupno stječe grožđe „Širak“.
Da, umalo zaboravih napisati da su Jurčići berbili doslovce između dva pljuska. Dok berba nije završena nije pala ni kap kiše. Prije i poslije je padalo. Ah, ta Sveta Klara.



OKVIR
Syrah je crna vinska sorta koja je na naše prostore inrtoducirana 1971. godine iz Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se dobiju preradom njenog grožđa (jaka obojenost, ugodna aroma, visok sadržaj ekstrakta), zbog čega se upotrebljava za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva nedostaju. Najviše se uzgaja u zadarskom vinogorju i na lokaciji Nadin, gdje ga je uz Grenache, Carignan, Ugni blanc, Cincaulet i neke druge sorte po prvi puta uveo dr. Nevenko Fazinić zajedno sa suradnicima. Otuda se polako, ali sigurno širi i po ostalim vinogorjima. Osim u Primorskoj regiji, uzgaja se i na kontinentu, no ondje ne zauzima značajne površine kao ni bitnu ulogu u proizvodnji vina.


OKVIR
Vina proizvedena od Syraha obično su vrlo aromatizirana s izraženom punoćom okusa. Raznolikost mirisnih nota i okusa ovisi o podneblju u kojim se Syrah uzgajao, kao i o tehnikama koje je vinogradar primjenjivao prilikom uzgoja. Aroma Syraha može uključivati bilo koje grimizno voće: borovnice, crni ribiz, višnje, damaške šljive, šljive. ..
Syrahova temperatura posluživanja je 18 oC. Vina dobivena od Syraha najbolje odgovaraju uz jela s roštilja, bifteke, divljač, suhomesnate proizvode (npr. kobasice od divljači), plavu ribu, mekane sireve..

<	rujan, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,