KRONOLOGIJA DOGAĐAJA OLOBOĐENJA BRODSKE TVRĐAVE (VOJARNE)
SLAVONSKI BROD (15./l6. rujna 1991.) - Zapovijeđu vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Hrvatske, vojarnama diljem republike uskraćeno je korištenje struje, vode i telefona, a blokirane su zaprekama kako bi se bi se spriječila izlaženja iz kruga vojarne. Tako je bilo i u Slavonskom Brodu.
Istodobno s blokiranjem slavonskobrodske vojarne aktiviran je i plan obrane općine. Nakon dvodnevne blokade iz vojarne je stigla prva pismena reakcija - ultimatum kojeg je potpisao zamjenik komandanta garnizona major Janko Radmanović. Između ostaloga u dopisu se traži da se obustavi blokada vojarne jer će to u suprotnom učiniti "pretpostavljena komanda (...) što će najverovatnije ugroziti ovu oazu mira, te je za očekivati da će svaki naredni dan i noć biti bitno drugačiji nego sada...".
Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna, te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i položaji hrvatskih obrambenih snaga. Istodobno je otvorena vatra iz vojarne našto su hrvatske snage odgovorile. Tako je započela dvadesettrosatna bitka za Slavonski Brod.
Prije toga stigla je vijest da se posada vojnog skladišta u Bukovlju predala bez ijednog ispaljenog metka i da 17 vojnika i dva časnika nisu željela prljati ruke služeći okupatorskoj vojsci. Predaja vojnog skladišta u Bukovlju, u kojem je skoro godinu dana bilo pohranjeno oružje slavonskobrodske Teritorijalne obrane, uslijedila je u posljednji tren jer je sve već bilo poliveno benzinom i minirano. Zahvaljujući razboru potporučnika Predraga Cvijetića skladište nije uništeno. Tako je spriječeno razarnje i štete koje bi neminovno bile velike.
Niti ta vijest iz Bukovlja nije pokolebala oficire slavonskobrodske vojarne i njenog zapovjednika Janka Radmanovića, koji su radije izabrali razaranje grada, no časno napuštanje redova ove velikosrpske armije. I dok je trajala žestoka borba, dok su mine, granate iz svih oružja pljuštale po Slavonskom Brodu - u drugom vojnom skladištu, u Gromačniku, vođeni su pregovori o mirnoj predaji. Nakon ispaljene potkalibarske granate iz tenka M-55 koja je razrušila ulazna vrata skladišta, vojnici i oficiri predali su 16. rujna u 4,3o sati skladište hrvatskim snagama. Ovom prilikom redove federalne armije napustila su 23 vojnika i 3 časnika.
Za to vrijeme borbe u Slavonskom Brodu nisu jenjavale. U ponedjeljak (l6. 9.) major Radmanović konzultirao je oko 9 sati svoje zapovjedništvo u Tuzli oko predaje vojarne našto su suradnici (po zlu poznatog) generala Save Jankovića, reagirali oduzimanjem zapovjedništva nad vojarnom. Major Radmanović je telefonskim putem smijenjen, a na njegovo mjesto postavljen je kapetan I. klase Radisav Stojanović (za kojeg se govorilo da mu brada raste ispod kože - toliko je bio velikosrpski zadojen). Tako su borbe i razaranja Slavonskog Broda produžena za još devet sati. Za to vrijeme na grad je ispaljeno oko 250 minobacačkih granata, ali kako ni ta kanonada nije pokolebala Brođane, oficiri bivše jugoslavenske vojske panično su željeli uspostaviti kontakt s Kriznim štabom. Kad im je to uspjelo tražili su predah od sat vremena u kojem bi predali vojarnu. Taj zahtjev Krizni štab nije prihvatio već je zatražio trenutnu predaju. Uvidjevši bezizlaznost situacije 20 oficira, 100 vojnika i tri građanska lica predali su slavonskobrodsku vojarnu hrvatskim snagama 16. rujna oko 18 sati. Tako su nakon 23 sata borbe završene.
U Istražni centar Okružnog suda u Slavonskoj Požegi, prema informaciji Policijske uprave Slavonski Brod, privedeni su ovi časnici i građanska lica koja su bila na službi u slavonskobrodskoj vojarni:
major Janko Radmanović - komandant garnizona koji je u Slavonskom Brodu od 1974.; kapetan Radisav Stojanović - koji je tijekom noći telefonski postavljen za novoga komandanta; stariji vodnik Neško Jović; potporučnik Ante Mihailov; stariji vodnik Gajo Stojanović; zastavnik Osman Redžić; kapetan prve klase Stojan Borojević; potporučnik Željko Todić; kapetan prve klase Zdravko Vasić; kapetan Vlajko Gošić; major Mirsad Selimbegović; potporučnik Anđelko Nosović; vodnik Srđan Vidaković; zastavnik prve klase Nikola Antić; potporučnik Danilo Todorović; zastavnik Nikola Jaredić (rodom iz Poljanaca, za kojeg su svi vojnici potpisali da nije sudjelovao u borbama već inzistirao na predaji), stariji vodnik Dragan Jović; potporučnik Josip Šajgaji; stariji vodnik Negoslav Đorđević te vodnik prve klase Beduin Brkić kao i tri osobe na građanskoj dužnosti u JNA: Andrija Brkić, Boris Pavičević i Nenad Đukić.
Tijekom borbi za slavonskobrodsku vojarnu nitko nije poginuo, a 26 pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova je ranjeno. Od toga četvero teže, dok je jednom amputirana desna noga. Sedam osoba je zadržano na liječenju u slavonskobrodskom Medicinskom centru, a ostali su vraćeni u postrojbe.
Tri dana nakon borbi ekipa za uviđaje PU Slavonski Brod zabilježila je oštećenja na području grada: potpuno je uništeno 13 stanova, jedna obiteljska kuća i 11 automobila. Uslijed požara djelomice je oštećeno 16 stanova i tri obiteljske kuće, a eksplozijom ili pirotehničkim sredstvima oštećeno je 60 stambenih objekata, 83 automobila, 10 kamiona, 6 pomoćnih zgrada i 34 ostala objekta.
...
SLAVONSKI BROD/PODVINJE – Podvinjci ako nisu najveći, onda su zasigurno najglasoviti pekmezari u Hrvatskoj i koji od rugalice, koju im prilijepiše susjedi, napraviše manifestaciju koju već 10-tu godinu održavaju pod nazivom „Svila šuška, šlingeraj se širi, a Podvinje po pekmezu i rakiji miri“.
Još u sjećanju žive priče, kada su u sjedištu 7. satnije brodske pukovnije, postojale pekmezare u kojima se za potrebe vojske k.u.k. Monarhije u velikim kotlovima kuhao pekmez od šljiva uz dugotrajno miješanje što mu je davalo finu strukturu i postojanost. Pamti se i prepričava kako je prije 80-ak godina nestalo „kolomasti“ za seoska kola. I dok su kola u susjednim selima ostajala u dvorištima Podvinjci su svoja podmazivali pekmezom i vozili drva u Brod na prodaju. No, nevolja je nastajala kada se pekmez po vrućini razrijedio pa bi kolski kotači toliko škripali tako se škripa kola čula na daleko. I tako, zavidni susjedi, prozvaše Podvinjce „pekmezarima“, a književnik Slavko Kolar čak je napisao novelu "Pekmezari" kako bi se narugao Podvinjcu Josipu Stazicu ( s kojim je bio u nekim privatnim sukobima), nekadašnjem gradonačelniku Petrinje i sudioniku u atentatu na bana Cuvaja. Od tada je spjevano puno pjesma i pučkih stihova:
Evo ide iz Podvinja lola/ Sa pekmezom namaz'o je kola
U Podvinje išo' sam kolima/ Točak zeza nemamo pekmeza!
No, tu je i svila od koje su bile istkane podvinjske narodne nošnje. U vrijeme Vojne Krajine na snazi je bio „carski befel“ po kojem je Podvinju zasađeno 5500 dudova na kojima je uzgajan dudov svilac. Na ta vremena podsjeća još postojeća zgrada svilane iz 1777. godine. Tako su Podvinjke sudjelovale 1864. na Prvoj hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj izložbi u Zagrebu gdje je Marija Štević izložila pokrivalo za glavu, a Jela Radovanović tkaninu od sirove svile.
< | rujan, 2013 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje
O AUTORU
Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"
Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom
PRIČE
Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje
1.Barun Franjo Trenk
Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas
2. Čaruga
Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače
3. RAT
Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,
4. DIVANI
Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,
5. ZAVIČAJNICI
Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,
6. SKITNJE
Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,