Bottom seeking Top
21.02.2005., ponedjeljak
Više od Prihvaćanja
Mama je počela čitati knjigu "Više od prihvaćanja", jedinu knjigu s gay tematikom koju sam mogao naći u Hrvatskoj. Prvo sam mislio da će je mama zapaliti, ali ipak nije. Knjiga je stajala dugo vremena da bi je mama tek sad otvorila. Pročitala je priče o roditeljima koji su svoju djecu izbacili iz kuće, odrekli ih se, ili im prijetili smrću nakon što su djeca otkrila svoju homoseksualnost. Mama je rekla da ona takvo nešto nikad ne bi mogla napraviti svojoj djeci. Rekla mi je da će me uvijek voljeti jer sam njezino dijete. Ranije je prijetila da će me se odreći, slala me svećeniku jer me opsjednula sotona, i slično. Očito da se u njoj lomi ljubav prema sinu i nemogućnost da prihvati moju homoseksualnost. Ponekad se pitam da li je dobro što sam joj uopće rekao.
Ovo je dobra prilika da prenesem Pedrovo pismo mnogobrojnoj braći i sestrama koje im je poslao za svoj trideseti rođendan. Njegovi roditelji su umrli. "Danas je moj trideseti rođendan. To je veliki dan za mene, jer osjećam da sam stariji i odrasliji, a s time dolazi i prihvaćanje životnih istina. Život je prekratak i moram ga živjeti u potpunosti. Postoji jedna istina o mom životu za koju mislim da trebate znati. Mislim da će me otvorenost prema vama učiniti sretnijom i boljom osobom, te da će poboljšati moj odnos s vama. "Da, istina je da sam ja gay. Nije mi trebalo dugo da prihvatim ovu istinu, ali mi je uzelo 15 godina da konačno skupim hrabrosti da vas obavijestim o tome. Hvala Ati, kojoj sam rekao prije nekog vremena, na njezinim savjetima i na prihvaćanju bez obzira na moju seksualnost. Sad kad znate ovu istinu, nisam siguran kako ćete reagirati, ali mogu razumjeti vašu reakciju ma kakva ona bila. Ne tražim razumijevanje, samo želim da budete svjesni realnosti. "Ovo neće ni u čemu promijeniti moj odnos prema vama, čak i ako vi promijenite svoje mišljenje o meni. "Još jednom, sretan sam da sam vaš brat. Hvala vam puno na vašoj brizi i nadam se da se vidimo uskoro. – Pedro" Ono što me najviše dirnulo u Pedrovom pismu jest da ne traži razumijevanje i prihvaćanje. Do čitanja ovog pisma, ja sam grčevito nastojao dobiti upravo to: razumijevanje i prihvaćanje drugih ljudi. Onda sam shvatio da to uopće nije bitno. Ja živim svoj život, a ostali se mogu ponašati kako hoće. Mogu me prihvatiti ili ne prihvatiti ovakvog kakav jesam, ali to nikako ne može i ne smije utjecati na moj život i moju sreću. |