borut
23.06.2004., srijeda
Hitna pomoc
Jucer oko podne me vratili doma s Hitne pomoci! Vesna, kao vrijedna sluzbenica, otisla na posao. Ja sjeo za racunar i citam mail kojeg ona pise nasem sinu tamo negdje pored Dubrovnika:“Zdravo sine kako si? Mi dobro, zivi, netko vise netko manje. Kako si cuo ovog puta nije mi uspjelo. Tri puta Bog pomaze kazu nasi ljudi – ima nade. Jucer se probudih cila i vedra, a spavala sam u bratovoj sobi, jer kako sam 'polovna' treba mi vise mjesta za 'kljakastu' ruku. Prosetah stanom u potrazi za bracnim drugom, a od njega ni glasa. Konacno povirih i u sobu, kad on jos u krevetu, a sat pokazuje da se vec treba spremati na posao. A on promjenio boju, sav siv sa bijelim flekama na licu, skroz hladan i tome slicno. Ni dobro jutro, ni osmjeh ... Izmjerim mu 'fibru', a ono 35,1. Pozvah 'kucnu posjetu' i doktorica dodje i izmjeri mu tlak 80/65, a temperatura 34!!! Ona pozvala ambulans i uputili se u bolnicu. Sirena zavija, cvili, prolazimo na crveno, ulazimo u 'skare'... Dok sam ja uredila papirologiju, EKG je bio gotov, rentgenski snimak napravljen. Srce ko' Bog, infuzijom ga vratise natrag. Dijagnoza: popratne pojave na tabletu protiv glavobolje, koju sam mu ja osobno dala popiti vecer prije. Kako vidis mi smo stvarno jos uvijek zivi. Povremeno netko vise netko manje, ali guramo kroz zivot. Stoj mi dobro, puno poljubaca od mame.» Sada cekam da se vrati s posla. Bas me zanima sta ce mi ponuditi kad joj kazem da me jos uvijek boli glava!?! ... ili da vec sada odem pricekati vlak ... |
