Hamza Baksic-KRAJ STOLJECA
BOSNA U DIJASPORI-Hoce li bosanske povratnike,kad za to dodje vrijeme,cekati rusevine i-sektastvo?
Popis bosanskih izbjeglica u Hrvatskoj trebalo bi da konacno pocne kvantificirati jedan problem koji je izrazito eticke i politicke naravi te se,stoga nicim ne moze mjeriti,a jedva da se necim i nekako moze i iskazati.Hrvatska ce odraditi najveci dio posla,ali-trebace godine,mozda i nedogled,da se sazna i zabiljezi trag svakom Bosancu i Hercegovcu kojeg je ratni metez rasijao po svijetu-od Srbije do Skandinavije,od Makedonije do Kanade.
Jedno je vec sigurno-dio izbjeglica zadugo ili nikada nece se vratiti u domovinu.U stabilnost njenog tla oni su izgubili povjerenje.Ti,koji su otisli da se ne vrate,mozda su najvitalniji,a vjerovatno su dio najobrazovanijeg segmenta bosanskohercegovacke populacije.Sve zemlje takve ljude traze i pripaze ih.Ovim je,pak,pragmaticnoj djeci vijeka u kojem je umirala patetika,bliska ona latinska poslovica koju politicari nerado citiraju:"Ubi sum,ibi patria"-gdje sam ja,tu mi je domovina.Od ljudi takvog kova,uostalom,izrasle su Sjedinjene Drzave,na njima je izgradjena nova civilizacija Australije i Novog Zelanda.
Mozda bas stoga u nekoj buducoj analizi bosanske izbjeglicke mase i njene sudbine treba poci od dijela nase dijaspore koji je problem rijesio jednako radikalno kao i oni koji su odlucili da ostanu po svaku cijenu.Hoce li im njihova postojbina generalno nadjenuti ime emigranata,sa svim ruznim konotacijama koje su se na tu rijec nalijepile poslije svjetskog rata?Da bi jednog dana,kad se strasti smire,izabrala najuglednije od njih i slavila ih sladunjavim feljtonima iz kojih proizlazi pouka o vitalnosti nacije...
Ovo je siromasno tlo mnogo puta do sada sa zadovoljstvom primalo vijesti o odlascima u daleki svijet:to je znacilo da ce ostati vise hljeba i zemlje za one koji se drze djedovskih ognjista i obicaja.To osobito vazi za Hercegovinu i Hercegovce("citav svijet naselili,sebe nisu raselili").
Ekonomska situacija poslije stisavanja ovog rata podsticace takva raspolozenja i promovisati njihove zastupnike.
Evropa,odnosno dio kontinenta koji s nekim pravom nosi to ime,imala je 1835.godine prihod po stanovniku-jedan dolar dnevno.Poratne drzave na podrucju bivse Jugoslavije bice otprilike na tom nivou,Bosna i ispod njega,zbog nizeg prethodnog nivoa razvoja i vecih ratnih razaranja.,
Ne bude li uslova za konkurenciju u kojoj ce najbolji i najsnazniji povuci kola,bez obzira na to gdje su proveli rat-
ukoliko,naravno,nisu krvavih ruku,o cemu ovdje nije rijec-pobijedice ili koncept stecenih prava,prava stecenih ili prigrabljenih u ratu,ili koncept zatvaranja granica,enveristicki model u nesto sjevernijoj i nesto slozenijoj varijanti.To ce,opet,ne samo sprijeciti povratak izbjeglica vec i pospijesiti procese oticanja sive mase-jedine za ovu zemlju sudbonosne supstance.
Iz razloga koji su danas vidljiviji nego prije dva ili tri mjeseca,Bosna i Hercegovina je-i pored velikog broja kompetentnih ljudi koji su se nasli van njenih granica-katastrofalno zakasnila u pruzanju konzularnih usluga svojim gradjanima.Ti su njeni gradjani za neke druge zemlje manje ili vise zanimljivi ili ce biti zanimljivi sutra.Oni koji su ih primili najvise,Hrvatska i Njemacka,pobrace najbolje iz siroke ponude i dobice vecinu toga sto zele.Za toliko ce ova zemlja biti siromasnija.Budu li se u poratnu Bosnu vratili samo nesretnici ciji su krovovi spaljeni,cijih sela vise nema,rat je za zemlju Bosnu-izgubljen.Ozbiljni analiticari spanskog gradjanskog rata,a taj s ovim nasim ima dosta slicnosti,medju najvece gubitnike Spanije svrstavaju stotine hiljada stanovnika koji su tokom tih krvavih godina otisli da se ne vrate.
Kompetentnim bosanskim patriotom moze se danas smatrati samo onaj koji djeluje gledajuci svoju drzavu iz perspektive 21.stoljeca,iz ugla treceg hiljadugodja,koje je tu,na pragu,ali ga ne vidimo od ratnog pozara.Iz tog ugla bi se,vjerovatno,mogla pozeljeti neka Bosna u kojoj se obnova nece zasnivati na kolektivizmu i kakvoj novoj vrsti radnih akcija,u kojoj drzava nece iskoristiti narodnu nevolju da uzme sve dizgine u ruke.Jedna Bosna koja ce,sa ovim ogranicenjima poratne klime,biti pravna i demokratska zemlja u kakvoj svaki glasac vrijedi jednako,a ispod ratnih dijelova biografije stoje svedeni racuni.
(24.II 1993.)
|
