Kemal Kurspahic-KOSOVO I BiH
Proglasenje nezavisnosti Kosova u nedjelju 17.februara,koliko god se diplomatski svijet i domaci ignoranti upinjali u dokazivanju kako to"nema nikakve veze s nama",nuzno je vratilo paznju medjunarodne javnosti na Zapadni Balkan-kako se sad nazivaju zemlje bivse Jugoslavije- posebno na Bosnu i Hercegovinu.Ulicni neredi u Beogradu,koji su satima prenoseni na globalnim televizijskim mrezama,podsjetili su svijet na pocetak price o raspadu Jugoslavije:na one"velicanstvene mitinge istine"na zalasku osamdesetih na kojima je Slobodan Milosevic upravo povodom Kosova poceo demontazu ustavne ravnopravnosti republika i pokrajina u bivsoj Jugoslaviji smjenjujuci u ulicnoj"antibirokratskoj revoluciji"tada legalna politicka vodstva Vojvodine i Crne Gore a zatim i ukidajuci ustavni status Kosova i stavljajuci tamosnju albansku vecinu u ponizen polozaj koji ce kulminirati masovnim progonom i vojnom intervencijom NATO-a 1999.godine kao uvodom u sadasnje proglasenje i medjunarodno priznanje nezavisnosti Kosova.
Svjetski analiticari ovih dana su pazljivo motrili hoce li vodeci srpski politicari,u svom jednodusnom protivljenju osamostaljenju Kosova,poceti da promovisu ideju otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.U svijetu je,naime,dobro poznata konfliktna retorika premijera tog entiteta Milorada Dodika u kojoj je i javno govorio kako je njegova misija jacanje Republike Srpske i slabljenje Bosne i Hercegovine.
SLICNOSTI I RAZLIKE
Ali,u srpskim reagovanjima ovih dana povodom nezavisnosti Kosova-osim u zahtijevima ulicnih demonstranata i ekstremnih nevladinih grupa-za sada jos nisu zabiljezeni zvanicni zahtijevi za komadanje BiH.Strani analiticari navode bar dva razloga zasto je tako:prvo-zahtijevajuci kompenzaciju teritorija u vidu pripajanja Republike Srpske,
Beograd bi sam ponistio svoj kljucni argument u osporavanju legaliteta nezavisnosti Kosova,koji se poziva na
"nezakonitost promjene granica medjunarodno priznate drzave";a drugo-otvarajuci novu krizu,,nasuprot medjunarodnim upozorenjima kako je BiH za razliku od Kosova vec zavrsena prica.Srbija-a naravno i Republika Srpska,zapale bi u novu medjunarodnu izolaciju,sankcije i definitivno dugorocno odgadjanje bilo kakve evropske perspektive.
U Sjedinjenim Drzavama se-u povlacenju slicnosti i razlika izmedju Bosne i Kosova-potezu i argumenti proslosti i argumenti buducnosti.Tako autorka zapazene knjige"Balkanska tragedija"SUZAN VUDVORD(Susan Woodward),
odgovarajuci na pitanja americke javne televizije u jednoj ranijoj anketi,kaze kako su razlike brojnije od slicnosti.
Prva je u medjunarodnom statusu:Kosovo je do proglasenja i priznanja nezavisnosti bilo dio Srbije,ranije u okviru Jugoslavije,a Bosna i Hercegovina je od aprila 1992.medjunarodno priznata drzava.Druga je istorijska:
sukob na Kosovu ima korijene jos od neslaganja povodom medjunarodnih aranzmana kojim je okoncan balkanski rat 1912.dok je rat u BiH-po analizi profesorice Vudvord-nastao u procesu raspada Jugoslavije.Treca je u prirodi sukoba:u Bosni je on izbio povodom nepomirljivih razlika o buducnosti BiH predvodjen politickim predstavnicima tri naroda koji dijele zajednicki jezik i kulturu dok je na Kosovu to bio sukob potisnute 90-postotne albanske vecine i vladajuce 10-postotne srpske manjine koji govore razlicite jezike i imaju razlicite obicaje.
Brojni drugi autori,sa iskustvom rata u BIH,navode i sljedecu kljucnu razliku:na Kosovu je svijet intervenisao i na kraju priznao nezavisnost zato sto je doslo do drzavnog terora nad albanskim stanovnistvom i ovdje je-po toj medjunarodnoj ocjeni-cilj bio zastita progonjenih.U BiH bi otcjepljenje Republike Srpske bilo povreda zrtava progona.
NELEGALNO A LEGITIMNO
Analiticar uglednog"Njujork tajmsa"(The New York Times),RODZER KOEN(Roger Cohen),u medjunarodnoj intervenciji na Kosovu vidi i zakasnjelo reagovanje na genocidne zlocine u BiH:on kaze kako je"prica o malom Kosovu i prica o mijenjajucim znacenjima suvereniteta i medjunarodnog prava".Koen citira politologa Tomasa Vajsa(Thomas Weis)sa njujorskog univerziteta koji je napisao kako je intervencija na Kosovu"imala legitimitet iako je njena legalnost upitna".Naime-pozivajuci se na doskorasnjeg britanskog premijera Tonija Blera(Tony Blair)-
Koen podsjeca kako"genocid nikad ne moze biti unutrasnja stvar"(bilo koje zemlje).Zakljucak:nakon Bosne i Ruande-suverenitet je u globalizovanom svijetu mnogo vise od vlasti nad teritorijom i narodom,on takodje znaci i odgovornost.
Upravo iskustva s genocidom iz devedesetih doprinijela su da 2005.godine Svjetski samit usvoji deklaraciju o"odgovornosti za zastitu"koja zahtijeva da svijet intervenise onda kad se drzava pokaze nesposobnom ili nezainteresovanom da zastiti svoje stanovnistvo i kad je ono izlozeno zlocinima protiv covjecnosti.Tada su se zemlje clanice Ujedinjenih nacija,s potvrdom Savjeta bezbjednosti,obavezale da preduzmu pravovremenu i odlucnu akciju onda kad drzavne vlasti ocito ne stite vlastiti narod"od genocida,ratnih zlocina,etnickog ciscenja i zlocina protiv covjecanstva".
Za Koena je zato nezavisno Kosovo,priznato od vodecih zapadnih sila,prvi plod novog medjunarodnog kriterija suvereniteta po kojem vlast nad teritorijom znaci prije svega odgovornost za dobrobit naroda koji na njoj zivi.Srbija je na Kosovu-po toj medjunarodnoj logici-pala na tom testu.
|
