Rusmir Mahmutcehajic-UBIJANJA("SUKOB CIVILIZACIJA"-2)
...Razlike izmedju civilizacija su znatno temeljnije nego razlike izmedju politickih ideologija i politickih sustava.Buduci da vjera najdublje prodire u ljudsko bice,razlike na osnovi vjere predstavljaju temelj nastajanja i djelovanja pojedinih civilizacija.Ali,poimanje odnosa pojedinca i skupine,gradjanina i drzave,roditelja i djece,muza i zene,prava i odgovornosti,slobode i potcinjenosti,jednakosti i poslusnosti razlikuju se od jedne do druge civilizacije,cesto u tolikoj mjeri da su vrednote medjusobno oprecne.Te razlike su proistekle iz visestoljetnog razvoja.Medju njima je moguce prepoznati naslijedje i predanje.Naslijedjem smatramo sve ono sto proslost predaje zivim narastajima,a sto nije,za razliku od predanja,povezano s transcedentnim izvorima,kakvi su objava i vjerovjesnici.Takve vrijednosti nadilaze trajanje politickih ideologija i ustrojstava.Savremeni razvoj svijeta razgradjuje mnoge veze unutar naslijedja i predanja,koje su povrsne,ali istodobno snazi borbu za priznanje na osnovi
"temeljnih vrijednosti civilizacije",sto se iskazuje kao novovjeko snazenje"fundamentalizama",
svojstvenih za svaku od navedenih civilizacija.Takav tok uzrokuje i slabljenje nacionalnih drzava kao izvora svijesti o zasebnosti i pripadanju.Ustvrdljivo je da religija sve vise postaje temelj zasebnosti savremenog covjeka,a"desekularizacija"najvaznija cinjenica drustvenog zivota u novom dobu.Buduci da evropska novovjeka povezivanja pocivaju na zajednickim osnovama evropske kulture i zapadnog krscanstva,te da,prema naznacenim postavkama,zapadnjacka liberalna demokracija predstavlja tok koji pretpostavlja ovladavanje svijetom,u temelju suprotstavljenosti na taj nacin shvacenog opceg toka jest i suprotstavljenost izmedju krscanstva i drugih temeljnih odredjenja civilizacijskih cjelina.
Razumijevanje odnosa izmedju krscanstva i islama stoji,prema tome,u temelju tako shvacenih novovjekih uzajamnosti svijeta,u kojem su Zapad,u uobicajenom znacenju tog pojma,i islam u nerazdvojivoj vezi koja moze proizvoditi ili plodne uzajamnosti ili neprestanu borbu do unistenja
"drugog".Gledano sa strane Zapada,"drugi"su,prije svih ostalih,muslimani,uz pretpostavku da je jevrejsko pitanje razrijeseno u uspostavljanju judejsko-krscanske civilizacijske cjelovitosti.Gledano
s muslimanske strane,"drugi"su,prije svih ostalih,jevreji i krscani.
Sukob civilizacija javlja se,prema S.P.Huntingtonu,na dvije razine:prvo-na mikrorazini,kada se susjedne
civilizacijske skupine sukobljavaju uzduz razmedjenih crta,kako bi uspostavile prevlast na"drugim"ili ih odstranili;i drugo-na makrorazini,kad se sukobljavaju drzave ili skupine drzava,natjecuci se za politicku ili gospodarsku nadmoc ili za prevlast u medjunarodnim organizacijama,promicuci pri tome svoje posebne ciljeve i civilizacijske vrednote.Iscezavanje dvostrane ideologijske razdiobe svijeta snazi stare civilizacijske suprotstavljenosti zapadne Evrope s pravoslavnim krscanstvom i islamom.U tome toku sudjeluju i novovjeka nastojanja muslimanskih zemalja da izgrade vecu samostalnost u upravljanju dobrima-a to ugrozava gospodarsku prisutnost razvijenih zemalja-i sve veci broj muslimanskih useljenika u evropske zemlje.Obje te pojave znacajno doprinose ozivljavanju starih neraspolozenja i odbojnosti prema islamu.Opasnost sukoba krscanskog Zapada i islamskog Istoka dospijeva u srediste sirih zanimanja.Kazujuci o toj islamsko-krscanskoj suprotstavljenosti B.Lewis istice:"Susrecemo raspolozenje i pokret koji znatno nadilazi razinu pitanja i politika i vlada koje ih namecu.To nije nista manje nego sukob civilizacija-mozda iracionalan ali zasigurno historijski uzvrat starog suparnika protiv naseg judejsko-krscanskog naslijedja,nase sekularne sadasnjosti i svjetskog sirenja tog obojega."
Paradoksalna je cinjenica da nestajanje ideologijskog okvira koji je odrzavao cjelovitost Jugoslavije,
iako izravno oprecan temeljnim sadrzajima pojedinih sudionika te drzavne visestrukosti,najopakije ucinke ima upravo u Bosni.Jedinstvo razlicitosti bosanske povijesti sadrzi katolicanstvo,islam i pravoslavlje.A teznje za potpunoscu imaju odraz u raznolikosti puteva ali i uvjerenju da je ljudska svetost jedna te ista.Nastojanja starih sudionika te visestrukosti da ponovno pronadju svoju zasebnost dovodi ih pred"islamsku opasnost".A ta opasnost se povezuje sa sirim tokovima poimanja svjetske sadasnjosti i buducnosti.Tako se naspram Bosne i njezinog razbijanja nalaze stara
osjecanja i razumijevanja,ali i preovladjujuca novovjeka poimanja sukoba civilizacija.Taj okvir je od sustinskog znacaja i za shvacanje uzroka i posljedica protivbosanstva,ali i njihovih dalekorocnih ucinaka u svemu sto stoji pred covjecanstvom.
B.Lewis,THE ROOTS OF MUSLIM RAGE,The Atlantic Monthly,266,rujan 1990,str.60.
(Rusmir Mahmutcehajic-"DOBRA BOSNA")
|
