Gojko Beric-IZNEVJERENI NIRNBERG
Prvi je u sudnicu Palace pravde u Nirnbergu uveden marsal Herman Gering(Göring),a za njim redom jos dvadeset nacistickih glavesina.Bio je 20.novembar 1945.godine,dan kad je pred Medjunarodnim vojnim sudom poceo najveci proces u povijesti.Nedostajala su dvojica optuzenih:Hitlerov najodaniji covjek Martin Borman(Bormann)u posljednjim je trenucima napustio Firerovo skloniste i pretpostavlja se da je tokom bijega ubijen,dok se nacisticki vodja Fronte rada Robert Lej prije pocetka sudjenja objesio u zatvorskoj celiji.Sutradan su se svi optuzeni pojedinacno izjasnili osjecaju li se krivim ili ne.
Svi su,bez izuzetka,izjavili da su neduzni.Optuznice su im,mjesec ranije,bile urucene u njihovim celijama.
Adolf Hitler i njegov ministar propagande Jozef Gebels,najvaznije licnosti Treceg Rajha,izvrsili su samoubistvo u Vucjoj jami,koja se vec tresla od eksplozija ruskih granata.Pravdi su izmakli i Rajnhard Hajdrih(Reinhard Heydrich)i Hajnrih Himler(Heinrich Himmler),okrutni sefovi Gestapoa i SS odreda.Na Hajdriha je izvrsen atentat u Ceskoj,dok je Himler bjezeci nabasao na kontrolni punkt britanske vojske,
koja ga je prepoznala.Znajuci sta ga ceka,Himler je zubima zdrobio kapsulu cijankalija koju je drzao u ustima i tako presudio sam sebi.
Nirnberg nije slucajno izabran za mjesto ovog istorijskog sudjenja.On je bio kolijevka nacizma i najomiljeniji Hitlerov grad u Njemackoj u kome je spektakularnim vojnim paradama demonstrirao nacisticku moc.Po Nirnbergu su prozvani zakoni po kojima su 1938.godine Jevrejima bila oduzeta sva gradjanska prava,uz zabranu da sklapaju brakove s arijevcima("Niko osim onog ko je njemacke krvi,
bez obzira na vjeru,ne moze pripadati njemackom narodu.Nijedan Zidov,zbog toga,ne moze biti clan njemackog naroda").
Prema opisu jednog holandskog pravnika,ucesnika u Nirnberskom procesu,grad je tih dana bio sav u crnim rusevinama:"Dok smo na ulazu u Palacu pravde pokazivali propusnice,nedaleko od nas se zaustavio otrcani tramvaj sa dvije prikolice.Promatrala su me neprijateljski raspolozena lica Nijemaca.
Ljutito sam im uzvracao pogled.Nisam jos bio spreman da oprostim i zaboravim.Nosili su odjecu iste,
monotone boje,kao da su svi ustali iz groba.Na licu su im se ocrtavale bijeda i mrznja.-Hitler vam je to ucinio!-doviknuo sam im na njemackom.Odvratili su pogled."
Nakon nepunih jedanaest mjeseci sudjenja,optuzenima su procitane presude.Na smrt vjesanjem osudjeni su marsal Gering,Joahim fon Ribentrop(von Ribbentrop),Vilhelm Kajtel(Wilhelm Keitel)i jos devetorica optuzenih.Trojica nacista osudjena su na dozivotnu robiju,cetvorica na vremenske kazne od 10 do 20 godina,a trojica su oslobodjena.Medju osudjenima na smrt bio je i Hitlerov miljenik Julius Strajher(Streicher),dugogodisnji glavni urednik JURISNIKA,lista za koji je govorio da su"najbolje novine na svijetu."Strajher je bio simbol bestijalnih lazi i monstruoznih rasnih teorija.Prije nego sto su ga objesili,doviknuo je svom egzekutoru:"Jednog ce dana tebe objesiti boljsevici."Osudjeni na smrt objeseni su u noci izmedju 15.i 16.oktobra 1946.godine.Dva sata prije smaknuca,Gering je progutao kapsulu s otrovom,koju mu je doturio jedan americki vojnik,zatvorski cuvar.
Ali,naciste je tek nakon njihove smrti snasla kazna kakvu nisu mogli ni zamisliti.Rano ujutro,
neposredno nakon smaknuca,njihova tijela odvezena su na dva kamiona u koncetracioni logor Dahau
nedaleko od Minhena.Logorski krematorij,u kome je naslo smrt stotine hiljada ljudi,ponovo je zapaljen.
Tijela nacista su spaljena,a pepeo tajno bacen u rijeku.Dahau je bio mjesto gdje je ironija nacisticke sudbine zatvorla svoj krug.
Presuda nije mimoisla ni temelje nacisticke masinerije.Gestapo i SS odredi,kao i rukovodstvo Nacionalsocijalisticke partije,koje je sacinjavalo vise od 600 hiljada ljudi,proglaseni su zlocinackim organizacijama.Naravno,tako velikom broju nacista nije moglo biti sudjeno,pa su nakon Nirnberga,u
procesima vodjenim pred njemackim sudovima,pravdi privodjeni samo oni koji su u tim organizacijama imali vise funkcije.
U proteklih sezdeset godina o Nirnberskom procesu objavljeno je na stotine knjiga.Neki istoricari su ga osporavali,tvrdeci da je on znacio"osvetu pobjednika"i da su saveznici,nemilosrdno bombardirajuci njemacke gradove i ubijajuci na desetine hiljada civila,"izgubili moralno pravo da sude porazenima".
Ipak,neuporedivo je vise onih koji smatraju da je Nirnberg bio nuzan i da bez njega nikada ne bismo imali potpunu sliku o uzasima holokausta,zlocina ucinjenog po zloglasnoj formuli"konacnog rjesenja."
U Nirnbergu su,prvi put u istoriji covjecanstva,zbog ratnih zlocina izvedeni pred sud i osudjeni celni ljudi jedne drzave.Proces je oznacio dolazak medjunarodnog prava kao svojevrsne sile koja ce se primjenjivati na cijeloj nasoj planeti.Nirnberg je jednom i zauvijek optuzenima onemogucio da se brane time"da su samo izvrsavali naredjenja."Bila je to prekretnica u
medjunarodnom pravu.Genocid je okarakterisan kao zlocin."Istorijsko sudjenje nacistima modernizovalo je zakone ratovanja i stvorilo zajednicki imenitelj za sve ljude svijeta.U tom smislu,
Nirnberg je bio kolijevka medjunarodnog pokreta za ljudska prava",kaze Henri King,jedan od nirnberskih tuzilaca,koji danas ima 86 godina.
Nirnberg je bio i opomena cijelom svijetu da se ratni zlocini ne smiju ciniti i da ne mogu ostati nekaznjeni.Nazalost,ova prva poruka je iznevjerena.Povijest novih zlocina ispisana je u Vijetnamu i Kambodzi,u Afganistanu,Ruandi i Istocnom Timoru,u Bosni i Ceceniji...Pa ipak,nirnberska sudnica je bila rodno mjesto Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na prostoru bivse Jugoslavije.Da nije bilo Nirnberga,ne bi bilo ni Haskog tribunala,a time ni planetarne spoznaje o genocidu u Srebrenici i drugim stratistima sirom Bosne i Hercegovine.
17.novembar 2005.
(Gojko Beric-"ZVIJERI NA OKUPU")
|
