Alosman Husejnovic
Amsterdam:Odjeci genocida u Bosni 1995.-2005.
NIJE GRADJANSKI RAT,VEC AGRESIJA I GENOCID!
"Odjeci genocida-Bosna 1995.-2005(Echoes of Genocide Bosnia 1995.-2005.)"naziv je jednodnevnoga skupa odrzanog u Amstredamu koji je po karakteru,sadrzaju i efektima onoga sto je na njemu receno prevazisao mnoge do sada odrzane skupove te vrste u evropskim metropolama na temu karaktera ratnih troipogodisnjih zbivanja u BiH.
Organizator ove respektabilne debate uglednih evropskih intelektualaca,pravnika,novinara,politicara bili su Centar za holokaust i studije genocida iz Amsterdama,Centar za medjunarodno pravo,te domacin,amsterdamski bioskop Kriterion.Njihova osnovna zelja,kako su kazali,bila je da promoviraju refleksije i potaknu diskusiju o"najtezem masovnom ubijanju u Evropi nakon holokausta u Drugom svjetskom ratu".
Pa iako su agresija i genocid u Bosni dvije rijeci koje se tesko izgovaraju za govornicama svjetskih centara moci posljednjih 10 godina,a tek ponegdje se probiju na vrhove novinskih stupaca uglednih svjetskih izdanja(i pored izrecenih presuda Haskog tribunala),
bosanske su zrtve u Amsterdamu napokon mogle doci na svoje.Potvrdili su to istupi Johannesa Houwink Ten Cate,direktora Centra za holokaust i studije genocida,Janine di Giovanni,ratnog izvjestaca"The Timesa"na uvodnoj rijeci ovog cjelodnevnog skupa koji su s duznim pijetetom govorili o zrtvama genocida pocinjenog u Bosni.Oni se nijednog trenutka nisu libili vrlo precizno koristiti terminologiju za planska i masovna ubijanja projiciranih iz Beograda.
Ipak,najvecu je pozornost izazvala popodnevna panel diskusija na kojoj su govorili Mark Harmon,tuzilac Haskog tribunala,Liesbeth Zegveld,advokat srebrenickih zrtava(zastupa Hasana Nuhanovica i porodicu Mustafic u tuzbi protiv Kraljevine Holandije)te Michael Johnson iz Suda za ratne zlocine u Sarajevu,sto je pokazalo i zanimanje publike za pitanja.Malobrojnim Bosancima u bioskopu Kriterion imponirao je izuzetan interes publike(karte su bile rasprodate nekoliko dana prije debate)kada se zna koliko zapadnoevropski covjek ima vremena za ovakve sadrzaje u potrosnji dragocjenog slobodnog vremena.Takodjer,prisustvo velikog broja mladih ljudi vratili su temi genocida u Bosni i njenih stradalnika interesovanje i mjesto kakvo nerijetko nije u prilici dobiti drugdje u svijetu.No,ono sto je najvaznije jesu posve jasni i nedvosmisleni stavovi ucesnika diskusije o agresiji i genocidu sto se ponovilo i u vecernjim istupima i diskusijama u kojima su ucestvovali Obrad Savic,direktor Beogradskog kruga,Joris Voorhoeve,bivsi holandski ministar odbrane i Raymond Van Den Boogaard,holandski novinar.
Mogucnost postavljanja pitanja iz brojne publike ponovo su aktualizirali pitanja hvatanja ratnih zlocinaca Radovana Karadzica i Ratka Mladica,pitanje koristenja terminologije genocida kao i brojni primjeri sporosti u radu Haskog tribunala.Izdvojit cemo istup Marka Harmona iz Haskog suda koji je naglasio problem nespremnosti ljudi da kooperiraju iz etnicke solidarnosti,navodeci primjer Pilice kod Srebrenice.
-Blizu mjesta strasnog zlocina nad neduznim ljudima Srebrenice u Pilici bila je kafana i tesko je vjerovati da to niko nije vidio.Ljudi naprosto ne zele da o tome pricaju iz etnicke solidarnosti,rekao je Harmon.
Pa iako je amsterdamski skup,svojevrsni HOMMAGE bosanskim zrtvama genocida,uspio iznova podsjetiti evropsku javnost na strahote genocida nad Bosnjacima rukom velikosrpskih osvajaca,i ovaj put pojavili su se njegovi negatori.Ako vec nisu mogli prigrabiti govornicu amsterdamskog Kriteriona,neka su se gospoda srbijanske provincijencije,koristeci mogucnost otvorene debate,uporno nametala s pitanjima koja su sugerirala da se u Bosni dogodio gradjanski rat uz silne druge falsifikate velikosrpske propagande da je cak jednom morao intervenirati i Obrad Savic.
-U BOSNI NIJE BIO GRADJANSKI RAT NEGO AGRESIJA,OBRATIO SE OVAJ BEOGRADSKI PISAC I FILOZOF JEDNOJ DAMI,CIME JE PONOVO OSVJETLAO OBRAZ MALOBROJNOG DIJELA SRBIJANSKIH INTELEKTUALACA KOJI SU OSTALI NA STRANI ISTINE I LJUDSKOSTI.
Jedina zamjerka organizatorima jeste neobjasnjiv propust da ovako uglednom evropskom forumu o genocidu u Bosni ne prisustvuje niti jedna zrtva naroda nad kojim je pocinjen genocid.Pa iako je u promotivnom letku bio najavljen Mirsad Tokaca iz Sarajeva,on se nije pojavio.Kako god,na ovakvom forumu moralo se naci mjesta bar za Hasana Nuhanovica,Jadranku Cigelj,Nusretu Sivac ili nekog drugog autenticnog svjedoka genocida.Posve nepotrebna mrlja besprijekorno organiziranoj debati.
"Odjeci genocida u Bosni"izabrali su upravo bioskop kako bi koristili film kao"polaznu tacku svih diskusija"na sve svoje tri sesije.Tako je u podne prikazan"Good Man Dear Son"od Haddy Honigmann,popodne"Trijumf zla"("Triumph of Evil")novinske agencije SENSE,"Videopisma"("Videoletters")holandskih autora Katarine Rejger i Erica Van Den Broeka,koji govore o pokidanim sudbinama ljudi nakon
balkanskih godina rata,te"San zimske noci"Gorana Paskaljevica,koji nikoga od brojne publike nije ostavio ravnodusnim.
|
