CITATOLOGIJA
Srkala je kavu i solila je očima.
Suzana Abspoel Đođo: "Snajperist"

Nekad smo ih voljeli, nekad su nas voljele. Ne nužno u isto vrijeme.
Željko Maurović: "Stare ljubavi"

Gore, na nebu, Bogovi su palili prve cigarete.
Veselin Gatalo: "Lov"

Jednom nam je pričala da je ona reinkarnacija Ivane Brlić-Mažuranić i Džingis-kana.
Danilo Brozović: "Adrenalin"

Baš sam davio mačiće na potoku, kada je preko livade dotrčao Toni i sav zadihan objavio: stigli su Francuzi!
Zoran Lazić, iz zbirke "Miss Krampus"


Elektronske cigarete & e-pušenje

FORUMI:

e-cigarete.info
elektronske-cigarete.info
Vaper-club
E-cig Serbia

WEB-SHOPOVI:

Hrvatska:

Ecigareta (Osijek)
Dimilica
Evapor (Donji Miholjac)
MTM store (Zagreb)
ROVI ili e-cigarete.net
Parilica
Egotek (Zagreb)
300 čuda (Split)
Nubilum (Varaždin)
GoldenZ (Pula)
TKIS e-tekućine (Zagreb)
SM-Bjelovar
Calligo (Zagreb)
Svijet pare (Našice)
V2 smoke
Mysteria (Petrinja)

Srbija:

Mayess
Inhalika
Eliquid

EU:

Pink Mule
InTaste
Toscana Mall
Ego2.pl
Inawera

Kina:

Fasttech
China-sells
Health Cabin
Heaven Gifts
E-cig.com

Stara Bookaleta

07.03.2006., utorak

Zašto je Hemingway pred smrt pjevao istarsku pjesmu?

Navečer, prvog srpnja 1961. godine, Ernest i Mary Hemingway vratili su se s večere u svoju brvnaru u Ketchamu, Idaho, i u očito dobrom raspoloženju malo su si zapjevali. Počela je Mary, pjevajući "Tutti mi chiamano bionda", a Ernest joj se pridružio. Završivši pjesmu, Ernest je uputio ženi riječi: "Good night, my kitten", i pošao spavati. Sljedećeg jutra, 2. srpnja, Ernest se probudio oko sedam sati, otišao u podrum, napunio obje cijevi svoje Boss sačmarice, vratio se gore u predsoblje, i prostrijelio si glavu.

Ova tragična ali sasvim hemingvejevska epizoda zaintrigirala me iz jednog vrlo posebnog razloga. Zbog istarske veze. (Naći ću veze s Istrom i tamo gdje ih ne slutite. Objelodaniti ih, pogotovo ako imaju veze s književnošću, uz ostalo je i misija ovog bloga). U ovom slučaju istarska veza je pjesma koju su Ernest i Mary Hemingway pjevali večer prije njegova samoubojstva. Citirani stih dio je znamenite pjesme "La mula de Parenzo" (u slobodnom prijevodu: "Mlada Porečanka"), pjesme koja generacijama Istrana već izlazi na uši, koja se pjeva na svim priredbama, feštama, festivalima, svadbama, godišnjicama i sličnim veselicama. Prije ohoho godina na singlicu ju je snimila Lidija Percan, a Porečani ovu pjesmu smatraju svojom neslužbenom himnom.

Podatak da je Hemingway neposredno prije smrti pjevao "La mula de Parenzo" prije nekoliko godina je objelodanila Fernanda Pivano, najuglednija prevoditeljica Hemingwayevih djela na talijanski jezik, i vodeća talijanska stručnjakinja za američku književnost 20. stoljeća. Upoznali su se 1948. godine u Cortini D' Ampezzo, i od tada ostali u vrlo prisnim odnosima. U jednoj emisiji jedne talijanske privatne TV postaje (koju je gledao kolega Elio Velan, i o tome tada pisao u Glasu Istre), Fernanda Pivano je govorila o svojoj vezi sa slavnim piscem, a u pauzi razgovora puštena je cijela pjesma "La mula de Parenzo". Pivano je na to kazala: "Ernest je najviše volio pjevati tu pjesmu, pjevao ju je svaki put kad bi se našli". Kazala je također da joj je Hemingwayeva supruga pričala kako je Ernest, dok je tog jutra silazio u podrum po pušku, također pjevao tu pjesmu.

Kolega Velan se u svom tekstu pita kako i kada je Hemingway mogao prvi put čuti tu pjesmu? "Vjerojatno dok se kao vojnik u Prvom svjetskom ratu borio na talijanskoj istočnoj fronti uz bok s Venecijanima gdje je pjesma jednako popularna ili pak za vrijeme njegovih čestih boravaka u Cortini d' Ampezzo i Lignanu nedaleko od Monfalconea i Trsta. No, bez obzira na zanimljivost detalja iz Hemingwayevog životnog puta ostao sam zaprepašten otkrićem da ta naoko besmislena i beznačajna, iako draga, pjesmica krije izuzetnu duboku, bolnu i melankoličnu notu. Pjesma je o beskonačnoj i besmrtnoj dilemi i raskoraku između privida i istinske (skrivene) strasti koji nažalost najčešće završava gorkim pitanjem: Perche' non m'ami piu'?", pisalo je dakle prije par godina u Glasu Istre.

Pala mi je ta pričica na pamet prije neki dan, bez nekog posebnog povoda, pa sam nasumično ukucavao u Google pojmove koji bi se mogli povezati u priču i dati još detalja. Na forumima koji se malo ozbiljnije bave Hemingwayem, činjenica da je pisac pjevao ovu pjesmu neposredno pred samoubojstvo prilično je dobro poznata (ljudi su se čak zanimali za prijevod teksta ove pjesme, čiji je jezik inače istrovenetski dijalekt). No, naišao sam i na jedan detalj koji bi se mogao i protumačiti i drukčije nego što se inače tumači, a riječ je o Hemingwayevoj vezi s Adrianom Ivancich. Internetski izvori govore da su se upoznali 1940-tih godina, da su se puno družili u Veneciji i na Kubi, da se u nju jako zaljubio, da joj je posvetio svoj roman "Preko rijeke i u šumu", te da su i neki drugi njegovi romani nadahnuti ovom Talijankom, koju često nazivaju i venecijanskom plemkinjom.

E sad, Ivancich ili Ivančić je jako često prezime svugdje u Istri, pa i drugdje u Hrvatskoj, a posebno u Poreču i okolici. Je li šinjorina Adriana bila ta koja je Ernesta naučila pjevati "La mula de Parenzo", ili ga barem podsjetila na pjesmu koju je čuo kao vojnik? Je li ta pjesma bila dio duhovnog nasljeđa njene obitelji koja je, ima takvih tvrdnji, u 18. stoljeću mogla doći u Veneciju iz Istre ili Dalmacije? Navodno neke turističke agencije organiziraju putovanja po sjevernoj Italiji, stazama prijateljstva Ernesta i Adriane, a za turizam istina nije uvijek najvažnija.

Prije nekoliko godina najavljivalo se da redatelj Abel Ferrara priprema snimanje filma o odnosu Ernesta Hemingwaya i Fernande Pivano (u toj najavi kaže se da su bili ljubavnici, no ostali su izvori suzdržaniji), ali IMDB ne kaže ništa je li film ikad snimljen...

- 15:35 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< ožujak, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Što čitam i što pišem kad moram i kad ne moram, i kako se u sve to uklapaju Pazin, Istra, SF, Jules Verne, lijepa književnost, ružna stvarnost, i virtualno grebanje po dnu Pandorine kutije
Blogosfera
Best of blog's world:

Knjiški moljac
Blogov kolac
Babl
Rahatli
Manistra
Zrine
Istra, Istria, Istrien!
Jules Verne News
Ire's Corner Office
Pax et Discordia
Bitke kroz povijest
Rant
Filologanoga
Tofu - teka tankih crta
Književni terorist
Jesus Quintana
Buddha u supermarketu
Cyberfolk
Ptica trkačica
Helix
Bodulska bilježnica
Začkoljice
Jezični savjetnik
Moj potok
Turska kava
Eurosmijeh
Vicevi


...itd...



O čemu se pisalo na Bookaleti (izbor):

- Objavili su me u Francuskoj!
- Pet postotni milijunaš
- Par dojmova iz Frankfurta
- Anđeli i vanzemaljci
- Natječaj za vampirske priče
- Divovska lignja
- Goli ili obučeni oslobodilac?
- Kako lutati Istrom a da se ne izgubite
- Pisac u gostima
- Istrakonov natječaj za 2006.
- Kako sam upoznao astronauta
- Priča o dvojici drvosječa
- Domoljubna poezija
- Tko su Istrijani?
- Jules Verne Mondial
- Brian Aldiss dolazi na Istrakon 2006!
- Ferićevi gafovi
- Ukinuli mi rubriku
- Porečka riba i pazinski zmaj
- Istarska nezavisnost
- Istarska blogomanija
- Metak za teatar
- Istarski Stonehenge
- Tri novinarska zakona
- Gradska proza
- Kovanice i novčanice
- Antun Šoljan kao duhovni otac blog-književnosti
- Babilonska e-biblioteka
- Jure Grando, vampir iz Kringe (3)
- Brodolom kod Thule
- Jure Grando, vampir iz Kringe (2)
- Heki i Japanci
- Istarska tarantula
- Jure Grando, vampir iz Kringe (1)
- Alka i Prstenac
- Uzlet domaćeg SF-a
- Valcer, šampanjac i bijele rukavice
- Freud i biska
- Motovun by Orson Welles
- The Empire of Istria
- Izmišljeni istarski gradovi
- Šešir u taksiju ili vlaku
- Gudalo, vijolin i SF
- Warp, holodek, teleport...
- Siesta, Fiesta, Orgasmo, Riposo

Neke starije slike nisu dostupne! Blože, zašto?


eXTReMe Tracker
Glasaj za moj blog na www.blogeri.hr