Plomin
Kako mi je na ovom izletu bilo na pameti prolaziti mjestima kojima nisam nikad prije, nakon Boljuna, smo skrenuli za Šušnjevicu (umjesto da smo nastavili uvijek istom cestom preko Vozilića za Labin), glavnim središtem Istrorumunja. Samo sam izvidnički gledao kroz prozor u vožnji i nismo se zaustavljali jer je ona klonula u san. Vidio sam starinske romaničke crkve i (čuda li) stare kamene kuće.
Pošto su ta naselja malo izvan ruke i nemaju puno posjetitelja onda imaš dojam kako lokalci nisu vidjeli odavno nekog furešta. Ovdje je zalazio i dobri stari Branko Fučić, kunsthistoričar sa kojim se ne morate slagati ali ćete priznati da ima onu poetsku notu koja će vas prikovati da se naslušate o narodnim užancama, umjetnosti, freskama i crkvicama koje je obilazio.
Pro memoria: znači Šušnjevica nekom drugom zgodom.
Dakle, vozili smo se lijevom stranom Čepićkog polja, koje je u prošlosti bilo jezero (što se može vidjeti u Jozefinskon katastru iz 1785/1787 i Franciskanskoj reambulaciji iz polovice 19.st.) sve dok ga Benito nije dao osušiti radi poljoprivrede (tal.bonifica) sve do Vozilića (selo-raskrižje) i skrenuli prema drevnom Plominu.
Tipična naseobinska priča ovih područja jest da su se naselja gradinskog tipa (tojest utvrđenje na uzvisini) nakon rimskog osvajanja, premjestila u podnožje, u ovom slučaju tamo gdje je sad Plominska luka i ona ogromna ciminjera što suklja dim ( i za koju Zgazimir Č. tvrdi da je toliko super da treba napraviti još jednu elektranu na ugljen) radi trgovinske povezanosti s ostatkom rimskog svijeta.
Zidine su preplavaljene ljubičastom bojom.
Nakon raspada antičkog svijeta (tradicionalno se uzima 476. godina kao smjenjivanje Romula Augustula od strane germanskog Odoakra mada su stvari već prije otišle u nepovrat) rimska se Flanona (Kvarner se u antici zvao sinus flanaticus) vratila na prapovijesnu poziciju kako bi se stanovništvo lakše obranilo.
A vjerujte mi bilo je gadno ako istovremeno imamo arheološke nalaze po špiljama u kojem se romansko stanovništvo sakrilo sa svime ono što ima).
I ovjde je slična situacija Boljunu, napuštene kuće čije je pokrovlje odavno zamijenila krošnja stabla, preostali stanovnici su razvukli svoje štrikove i sve miriše po čistom rublju.
Ovaj me prizor podsjetio na kultni hororac Zla smrt kad se glavnom liku ruka povampiri pa si ju mora ispilit. Samo nedostaje da mi pokaže srednjak.
Fasciniran sam neželjenom simbiozom prirode i ljudske ruke a opet zabrinut za naša blaga prema kojima mačehovski postupamo i dopuštamo da trunu.
U dragi je teretna luka (u sklopu Riječke Luke) zajedno sa elektranom na ugljen. Ne želim vam to pokazat ali činjenic jest da su nam nagrdili životni prosto odavdje do Urinja i Omišlja.
U Plominu je najvrjedniji objekt jednobrodna crkvica sv. Jurja Staroga iz XI.st., izvorno romanička (bifore), nekad župna crkva, a potom bratovštinska crkva plominskih ribara i pomoraca. Na juž. zidu crkvice ugrađen je ulomak ploče s rustičnim kasnoant. prikazom Silvana, na kojem je naknadno u XI.st. uklesan glagoljski natpis. (Plominski natpis). U crkvi je raspelo iz XIII.st., a uz nju se nalazi i romanički zvonik, jedan od triju sačuvanih u Istri.
Plominski natpis iz Terre Incognite za one koje zanima više.
Župna crkva Bl. Djevice Marije (sv. Jurja Mlađega), izgrađena 1474. jednobrodna je kasnogot. građevina s pet oltara, u doba baroka produžena na zap. strani. U crkvi se nalaze gotičko raspelo, kamena kustodija (1499. uklesana glagoljička slova) i drveni kipovi sv. Antuna Pustinjaka, Majke Božje s Djetetom i sv. Roka. Renesansne korske klupe i tzv. zlatni oltar izrađeni su 1641–48. U njoj su 1990-ih otkrivene freske autora Alberta iz Konstanza. U mjestu su sačuvani utvrde i bedemi iz XIII–XIV., iz XVI–XVII.st., te mnoštvo građevina s renesansnim i baroknim obilježjima.
Kada se izvode radovi po starinskim kućama svako malo se zna otkriti neka spolija, što nije ništa drugo nego još stariji kameni fragment ukomponiran u novu građevinu. Nakon raspada zapadnog carstva bilo je besplatnog građevinskog materijala u izobilju. Našim građevinarima bi kapnula suza od ganuća.
U Plominu obavezno stane autobus na magistrali Rijeka-Pula i onda se tamo možete osladiti skupim ali odličnim sendvičem s pršutom.
Sljedeća postaja Labin.
ps. kad sam već spomenuo Evil Dead evo vam najsmiješnije scene