neverinov blogneverinov blog

Višnjin stan i vodosprema na Vidikovcu




Da skrenem u malo vedrije i sunčanije teme uvest ću vas u Višnjin stan koja će ona uskoro napustiti ali vrijedi zapamtiti preko jednog blogopisa sve lijepe trenutke koje nam je ponudio.



Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Eto vratili se sa nasunčane terase kod Jadrana gdje smo kafenisali da dođemo kod Višnje, a na što drugo nego na još jednu kavu prije šetnje.


Image and video hosting by TinyPic

Karlov kutak...


Image and video hosting by TinyPic

Prostor za masažu, ako vas šta zaboli... Apropos iako u oglasima piše ISKLJUČIVO medicinska masaža ne mogu vam ni približno narisati koliko ljudi zovu radi nečeg drugog. Tako da je "isključivo medicinska masaža" postala svakidašnja poštapalica tijekom razgovora na mobitelu.



Image and video hosting by TinyPic

Sve vrvi živim bojama i zanimljivim detaljima, bojama zidova, odaje opuštenost, brigu prema životnom prostoru. Huhinja



Image and video hosting by TinyPic

Balkon prema sjeveru, na njemu se ne zadržavamo iz logičnog razloga što parkiralište na 5 etaža sa casinom na vrhu i nije neki prizor.



Image and video hosting by TinyPic

Jedna kapula je probila svoj životni prostor među lekarijama i medikamentima.


Image and video hosting by TinyPic

Ovog finog kršnog momka i ne treba nešto posebno prezentirati.


Image and video hosting by TinyPic

Na oooogromnoj terasi (još se može i koristiti zajednički dio) se traba roštiljat do mile volje kada dođe lijepo vrijeme.


Image and video hosting by TinyPic

Kutak za kavu...


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Vrijeme je za slatko. Kombinacija meda i namaza od sezama je idealno ako ste se žaljeli nečeg slatkog a još i zdravog. Nije mi žao što reklamiram pčelara jer sam nedavno gledao reportaži na tv-u o nebuloznim zahtjevima EU za hrvatske pčelare.. navodno nije lijepo to što samo jedna sorta pčele djeluje u Hrvatskoj... boooo


Image and video hosting by TinyPic

Ostaci ostataka... u slast!



Image and video hosting by TinyPic



Image and video hosting by TinyPic


Da nam savjest ne spočita da samo kafenišemo i uživamo u slatkom evo nas u šetnji do Vidikovca i to kod vodospreme.



Image and video hosting by TinyPic

Vrtovi na terasama kuća oko vodospreme.


Image and video hosting by TinyPic

Vodosprema Vidikovac na Sušaku jedinstveni je planirani graditeljski ansambl s istaknutom parkovnom arhitekturom, ukrašen zelenim prostorom. Osim gospodarske funkcije, cijeli kompleks služi i za razonodu građana svih dobnih skupina.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Rijeka, 19. ožujka 2010.
Povodom Svjetskog dana voda – 22. ožujka Interesna grupa građana za unapređivanje zaštite okoliša projekta "Zdravi grad" i Odjel gradske uprave za urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem u suradnji s Klubom Sušačana planiraju niz zajedničkih aktivnosti i akcija, koje uključuju čišćenje i uređenje Vodospreme Vidikovac na Sušaku. Baš me zanima ako sad izgleda čišće..


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Kuće sa gornje strane..


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Sa donje strane...


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Porto Baroš. Baš je prije neki dan jedna prijateljica prokomentirala kako se sjeća. prije raspada juge, punog Kvarnera brodova na čekanju da uđu u luku a sad pobrojiš ih na prste jedne ruke.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


S ulazne strane u građevinu, ispod lukova, nalaze se dvije pravokutne površine za spomen-natpise. Na desnom, sačuvanom ali jedva vidljivom natpisu, zabilježena je namjena vodovoda, godina gradnje i autora projekta kao i legenda vezana uz narodnu priču o Malikima koji su čuvali podzemni izvor Rječine.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

I ovdje kornjače imaju svoju razonodu..


Image and video hosting by TinyPic

Inače ove betonske solucije nisu mi inače nešto ali ovdje baš pristaju a i podsjeća me na pergolu za vinovu lozu.



Image and video hosting by TinyPic

Čak si i možete izabrati koja vam je bolja od dvije posljednje. Samo Učka..



Image and video hosting by TinyPic


... ili luka sa Učkom kao pozadinom.




Post info
22.04.2010. (12:38)
42 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Moja isprika




Pozdravljam predsjednika Rvaske. Ovo je za nas jako fino i dobro. Vjerujem da će doprinjeti za daljnji život i međuljudske odnose. Mi smo procijenili da je on jako fin čovjek, da Bosnu gledao kao pravu državu. Mi takve ljude volimo . Drago nam je da je došo.



Ovo su riječi Hajrudina Pezera koji je izgubio 23 člana obitelji iz Ahmića gdje su "jockeri" iz Vojne policije HVO-a, 16 travnja 1993, ubili 116 civila, sve kuće spalili i džamiju minirali.


Pošto naša vrla Predsjednica vlade nije u stanju iz nekih sebičnih razloga pogledati istini u oči (jer je na čelu stranke koja se diči oslobađanjem domovine a i to im je glavni ultimativni adut koji vade svaki put kad se osjećaju ugroženima na izborima) ili je u pitanju samo nedostatak mašte jer kad bi Jaca i njen prijatelj Andrija (kad će više da se taj povuče iz javnog života?) mogli zamisliti što znači na taj način izgubiti voljene osobe mislim da nebi imali obraza spočitavati Josipoviću najhumaniju gestu koju je jedan hrvatski političar učinio otkada nam država i postoji.

Možda je upravo problem u toj boli koja je nezamisliva pa stoga naši vječni moralisti a zapravo najgore izdajice i kriminalci mogu i dalje puhati u trube koje su ih dovele na vlast.

I prestanite sa jeftinim trikovima trpanja normalnih miroljubivih ljudi sa vama u sintaksi da "Hrvatska nije vodila agresorski,nego obrambeni i obraniteljski rat" jer vi sa tom rečenicom ne držite nama stranu nego sebi, pokušavajući dobiti potporu od nas koji bi se tobože trebali osjećati prozvanima za svinjarije koje ste učinili Vi, svinje iz HDZ-a.


Jer Hrvatska nije HDZ.


Nijedna Deklaracija o Domovinskom ratu ne može sprati ljigu sa kojom ste zaprljali vlastite obraze (da ne kažem i duše, ako ih imate) i koju ovih dana papagajski ponavljate neće da ispire krv koju imate na rukama.
Krali ste i pljačkali, silovali i ubijali u domovini hrvatske građane (nije važno koje nacionalnosti) kao što ste isto učinili izvan granica, u BiH. I nema veze što to osobno niste učinili već ste izdavali neformalna naređenja, poticali na klanje, isplačivali im plaće iz državnog proračuna, osigurali im pravnu zaštitu i nove identitete a sada njekate sve te zločine što vas stavlja na isti rang onih koji su to počinili.

Sramite se, ne samo da se pitam kako možete da hodate ovom zemljom nego se čudim kako možete spavati mirne duše. Mora da je zaista uspješno kirurški odstranjena ta Savjest sa čime, čestitam vam, niste više pripadnici ljudske vrste.


Jedino zbog čega se nadam da Bog kojem se (deklarativno) molite Vi Veliki Hrvati i Vjernici, postoji, jest da ćete po toj logici drito u pakao kada vas pravda ne može dostići u ovom svijetu.


Kada sam imao samo deset godina uživatelji istog državljanstva su i u moje ime Mostar oslobodili od Staroga mosta i cijeloga istočnoga Mostara. Stolac i Počitelj oslobodili od svih ljudi, dvadesetak džamija i svih važnih zgrada. Vodili su oni i obrambeni rat: stjeravši muškarce u logore, branili se od onih s kojima su još do jučer ratovali protiv onih što su nas napali. Mimo svake logike i razuma... a i časti na koju se vole pozivati naši "domoljubi".


Naposljetku jebeš čovjeka koji nije u stanju da se isprića za vlastite pogreške, takve ne želim kao prijatelje a kamoli na vlasti.



Ahmićanima isprike ne mogu pomoći: one ne vraćaju mrtve, ne ispiru bol živih. Isprika je trebala nama, da prekinemo već jednom zaboravljati.


Tako je napisao Boris Pavelić parafrazirajući Dežulovića u "Pogledu". Oni koji zaboravljaju ili misle da smo apriori, bez kritičkog razmišljanja, dužni i nevini su buduće topovsko meso ili buduće ubojice.



Ja, Neverin, se ispričavam i duboko žalim za sve zloćine koje su počinili pripadnici moga naroda bilo kojem ljudskom biću. Nisu ni svjesni da su na taj način najviše naštetili vlastitome narodu što ih trpa u veleizdajice. Najviše što mogu učiniti je svaki put te spodobe proglašavati budalama i lučonoše gubitničke politike.


Nikada šutjeti jer me to čini njihovim suučesnikom.






Post info
19.04.2010. (13:54)
86 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Antologija suvremene hrvatske gluposti (5)




Photobucket


Nečkao sam se dali da i dalje objavljujem djelove Antologije hrvatske gluposti od Ferala i shvatio da mi se riga od hrvatske zbilje ali i još više od njihovih laži.

Obrazac ponašanja im se nije promjenio stoga uživajte u izjavama onih koje ste PONOVO izabrali.



LJUDSKA PRAVA i druge gluposti

Stvarno je degutantno slušati na nekim tribinama kada se govori o zaštiti prava manjina, etničkih zajednica, zaštiti ljudskih prava općenito.


Luka Bebić, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost (a sada predsjednik Sabora),
u Večernjem Listu, travanj 1995.



Čini mi se da brojna izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, uslijed usredotočenosti na konkretne incidente, ponekad zanemaruju ukupan napredak.


mr.Ljerka Mintas-Hodak, potpredsjednica Vlade RH,
u Novom Listu, travanj 1998.


Zauzimanje za prava srpske manjine u vrijeme kada su Hrvati bili ubijani i protjerivani iz gotovo trećine Hrvatske - bilo je u najmanju ruku odsutnost ljudskog senzibiliteta.

Vladimir Šeks u Vjesniku, kolovoz 1996.


Oh Bože, zašto toliko pritisaka na jednu državu koja želi samostalno postojati? Zašto se sve to događa baš u Republici Hrvatskoj, na prostorima gdje su se u zadnjih 14 stoljeća štitila ljudska prava?

Vice Vukojević na sjednici Sabora, travanj 1998.


Jedno je imati ustavno pravo na štrajk, a drugo koristiti to pravo u konkretnom trenutku.

Ljiljka Vokić u Večernjem Listu, studeni 1994.

Unatoč dugogodišnjem pritisku političke i gospodarske diskriminacije koju je Republika Hrvatska trpila u okviru bivše Jugoslavije, hrvatski je narod zadržao kontuinitet u svom nacionalnom, kulturnom i vjerskom identitetu. Dobar pokazatelj je činjenica da se usprkos pedeset godina vladavine ateističkog komunizma nije uspio promijeniti duh hrvatskog naroda: popis stanovništva iz 1991. pokazao je da su 96,1 posto stanovništva Republike Hrvatske vjernici.

iz Vladinog Izvješća o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za
1996.godinu, rujan 1997.



MLADEŽ ludež

Čija je danas hrvatska mladež? Bojim se da većina nije ni svoja, ni svojih roditelja, ni Hrvatske, a ni Crkve u Hrvata!

don Anto Baković u Narodu, ožujak 1998.

Mladeži se posjet javnim plesnim priredbama, odnosno sudjelovanje u nastavi plesa poslije 24 sata omogućuje samo uz pratnju ili uz odobrenje osobe ovlaštene za odgoj.


Domagoj Margetić, predsjednik Hrvatske mladeži Republike Hrvatske, u prijedlogu Akta o zaštiti mladeži, siječanj 1995.



Tko će doći na jutarnju misu ako disko-klubovi rade do 4 ujutro?!

Antun Vrdoljak na HTV-u, siječanj 1995.

Zakon o mladeži predviđa ograničavanje kretanja mladeži do 18 godina. To nije predrastično. Osim toga, ako žele ići nekamo nakon zabranjenog vremena, moći će to tu potvrdu koju će im roditelji pribaviti u nadležnoj policijskoj postaji.

Domagoj Margetić u Stilu, ožujak 1995.


Mislite li se ti i tvoj mladić vjenčati?

Ljubica Duspara, savjetnica glasila katoličke mladeži Mi, u odgovoru 16-godišnjoj Željki iz Splita na pitanje jeli poljubac grijeh, lipanj 1995.


Kada će konačno biti snimljena jedna "Latinica" o sreći mladića i djevojke koji apstiniraju od seksualnih odnosa prije braka?


don Anto Baković u Narodu, lipanj 1996.

Bez jedinstva hrvatskoga naroda ne bi bilo samostalne hrvatske države ni njezina opstanka!


dr.Franjo Tuđman prigodom susreta dječjim zborom "Zvončići" iz Novog Travnika
listopad 1994.




Napokon sam punoljetna i dočekala sam da se mogu učlaniti u HDZ, stranku našeg predsjednika!


Iva Majoli, u Globusu, siječanj 1996.


NOVINARSTVO i tzv. sloboda medija


Vi svašta dopuštate da se piše, to je sramota!

dr.Franjo Tuđman u razgovoru s urednicima hrvatskih medija, svibanj 1994.



Tu treba malo autocenzure.


mr.Vesna Girardi-Jurkić, ministrica kulture i prosvjete RH, o Feralu, u Nedjeljnoj Dalmaciji,
kolovoz 1994.


Životi novinara za nas su najveća svetinja!


general Ivan Tolj, objašnjavajući na press-konferenciji zašto novinarima za vrijeme operacije "Oluja" nije dopušten pristup ratnom području, kolovoz 1995.



Na Hrvatskoj televiziji rade hrvatski državljani!


general Ivan Tolj, objašnjavajući na istoj press-konferenciji zašto je pristup dopušten Hrvatskoj televiziji,
kolovoz 1995.



Mole se urednici dnevnih emisija, redaktori i novinari Informativno-političkog programa da obrate pozornost;
- Komentare pojedinih odluka Vijeća sigurnosti UN o eventualnim sankcijama i pritiscima protiv Hrvatske objavljivati diskretno, oprezno, uz dodatne konzultacije s glavnom urednicom.

- U dnevnim emisijama priopćenja političkih stranaka emitirati bez eventualnih napada na generalnu politiku Hrvatske, Vrhovništvo, Vladu i druga tijela.

iz internog uputstva za novinare Hrvatskog radija, veljača 1994.



Mi jesmo otvorena novina, ali naša uređivačka koncepcija ne dopušta nam da promoviramo stavove koji nisu u skladu s interesima hrvatskoga naroda i države.


Dubravko Horvatić glavni urednik Hrvatskoga slova, u Globusu, srpanj 1996.



Blažević ovdje, sinko moj, Ćiro Blažević. A di vam je onaj Krstulović, urednik? A Damir Pilić? Njega trebam, da mu milu majku jebem! Pa kako je mogao napisati da je naš Predsjednik lud, da je "predsjednik sišao s uma"!!?! Nakon svega što je učinio za nas, za Hrvatsku..! Tko je taj Pilić, je li njemu otac četnik ili šta, milu majku mu jebem, da mu jebem!!!


Miroslav Ćiro Blažević u telefonskom razgovoru s novinarom Starta nove
generacije, studeni 1997.


Gospodin Miko Tripalo je u intervjuu za naš list, objavljenom 7.prosinca, kazao i ovo: "Neki dan mi je supruga Silvija Degena poklonila ovaj šal uz komentar da, iako sam socijalist, ne moram biti krpina". Kako se ovom posljednjom riječju uvredljivo aludira na zastupnika Dragu Krpinu i time prelaze stanovite norme javnog komuniciranja, ovim se putem ispričavamo gospodinu Krpini.


isprika uredništva Nedjeljne Dalmacije, prosinac 1994.


još malo lizanja guzice...

Dana 15.listopada održana je promocija knjige generala Janka Bobetka "Sve moje bitke". Zbog organizacijskih i uređivačkih propusta "Večernji List" nije popratio taj iznimno značajni događaj. Stoga se ispričavamo generalu Bobetku, predsjedniku Sabora akademiku Pavletiću, ministru obrane Šušku i drugim sudionicima, te našim čitateljima.


isprika u Večernjem listu, listopad 1996.


Naša obveza je promicanje državne politike utoliko što je ta politika djelo Sabora u čijem smo vlasništvu. Čudila ih se da postupamo drukčije.

Hloverka Novak-Sržić glvna urednica HTV-a, na sjednici Vijeća HRT-a,
siječanj 1998.



Jednom sam na konferenciji predsjednika Tuđmana postavila pitanje koje mi je on naručio:uopće se toga ne sramim, jer isto se radi i u Americi.

Hloverka Novak-Sržić u Gloriji, srpanj 1995.


Mislim kako bismo trebali imati, a to ćemo vjerojatno i uspostaviti, jedno neformalno tijelo, koje neće imati zakonsku snagu da određuje što je državna tajna, a što nije, što se može a što ne može objaviti, nego da bi samo davalo sugestije. To tijelo bi sugeriralo sredstvima informiranja što se, prema njihovom mišljenju, ne bi moglo objaviti.


Luka Bebić, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, u Večernjem listu, ožujak 1996.


Demokracijom se cenzura ne može zabraniti!


dr.Andrija Hebrang [kandidat za predsjednika Republike Hrvatske] u Večernjem listu, travanj 1998.


U Hrvatskoj je tisak preslobodan!


dr.Adalbert Rebić u pismu podrške dr.Franji Tuđmanu, objavljenom u Velebitu,lipanj 1996.


Ovo je gaf ili..?

Hrvatski zatvori su vam otvoreni.

Miroslav Šeparović, ministar pravosuđa RH, na konferenciji za novinare,veljača 1998.


ps. odoh na rođendan da na trenutak zaboravim kako su groteskni ljudi koji vladaju ovom zemljom i kako su bajni ti ljudi koji glasuju za takve vucibatine, neznalice i kriminalce. Adieu!




Post info
17.04.2010. (17:46)
30 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Ideološke baze novca




Uvod*

Svi shvaćaju vrijednost novca u svakidašnjem kontekstu naše civilizacije ali mnogima nisu poznate razne faze koje su dovele čovjećanstvo da si priskrbi sredstvo tako visokog značaja za olakšavanje razmjena i vrednovanja ljudskih djela (...).
Od tuda razlozi ove izložbe koja želi stići do začetka Eura tojest u srž povijesnog problema sazdanog od neobičajnog spleta kovanice od njenog nastanka, u početku VI stoljeća u Joniji do uvođenja aktualnog Eura.
(...). U svojoj dugoj povijesti novac je bio u oscilaciji između autonomije pojedinih kovnica i ujedinjenja u lige i carstva koje, ako su sa jedne strane te nametnule hegemoniju novca jednog grada ili naroda na druge, sa druge strane su pojednostavili razmjenu i trgovanje, znači, indirektno razvoj čovjećanstva.
Ovo je znači, izložba o moći novca [tal. moneta, koja ima značaj novca ali i kovanice]: u antici su ljudi bili svijesni dubokog značaja tog socio-političkog iskustva i ogromnog utjecaja nad savjesti tih ljudi. Kao primjer, Platon (Zakoni, 918 D) smatra da većina ljudi ima bezbrojne želje i potrebe, premda zarađujući ogromne svote, i dalje je opdsjednuta neutaživom željom za zaradom; "nitko se nije zasitio bogastvom; samo novac ne izaziva mučninu" (Aristotel, O bogastvu, V, 192). Grčki model, kakav se evoluira od arhaičnog doba do helenizma, će utjecati na koncepciju rimskog novca, neka se samo pomisli građanski simbol, temu portreta ili javne monumente na reversu [kovanica ima dve strane, avers i revers], koji će sa potrebnim izmjenama stići sve do nas. (...).



Ideološke baze novca



Kako je i zašto nastao novac? Da bi se to moglo objasniti trebamo se odvući mnogo vremena prije nastanka ideje novca kada je u điru bila razmjena dobara a bogastvo je predstavljalo posjedovanje što više koza, ovca i krava kao i žita. Svaki dan mnogo od nas koriste riječ "kapital" bez da znaju njegovu semantičku vrijednost a ona se odnosi na riječ "caput" tojest "glava", očito jedne životinje.

I dan danas se stado broji po broju glava (na talijanskom, a kod nas po grlima) zar ne?


Pošto je žito podložno kvarenju kao organski materijal a krave ne možeš razdjeliti (usitniti bez da ju ubiješ) zajedno sa problemima pri transportu (lakše je nekome donjet kesu novaca nego stado ovaca, viđe rime) metali su zamijenili iz praktičnih razloga robnu razmjenu.


Image and video hosting by TinyPic

Stvari postaju mnogo jasnije kada vidimo zašto su pramonetarne forme metala podsjećale na goveđe krzno.


Image and video hosting by TinyPic

Brončani ražnjevi iz Herajona u gradu Argo (700 pr.Kr. cca). Na ražnjeve možete nataknuti vola kao i njegove djelove znači ti su objekti idealno preneseno značenje za vrijednost. U sabinkoj nekropoli 51 km sjeverno od Rima kad sam volontirao 2007 kod jednog mog profesora pronašli smo u grobu snop brončanih ražnjeva. Oni nisu postavljeni tamo iz neke fore da vidimo kako je vlasnih volio jesti pečenje već iz društvenih razloga, kao simbol bogastva.
Kod Homera ti se objekti poklanjaju kao nagrade u agonama (igre) sa novčanom svrhom. Jedna robinja koja dobro radi vrijedi 4 goveda, jedan brončani tronožac vrijedi 12 goveda; Laert, za Eurikleju, Odisejevu doilju, daje 20 goveda koja će biti doilja i malome Telemahu, Odisejevom sinu.

Mislim da ste shvatili bit.


Image and video hosting by TinyPic

Stater od elektrona (prirodna mješavina srebra i zlata) pronađen u ostavi u temeljima hrama Artemide u Efezu (1904/5) sa legendom FAENOS EMI SEMA ("ja sam Faenosov znak"), vrlo vjerovatno privatna kovanica jednog bankara ili trgovca.


Image and video hosting by TinyPic

Herodot piše o narodu Lidijaca kojis u prvi emitirali kovanice od zlata i srebra i baš iz te regije dolaze prva arheološka svjedočanstva. Legendarni i povijesni kralj Krez koji je ostavio ogroman dojam na Grke je bio Lidijac i ostao kao paragon za bogatog čovjeka.


Image and video hosting by TinyPic

Perzijski darik nazvan po Dariju I (550-486 pr.Kr) je prva kovanica sa prikazom jednog vladara.


Na početku, korištenje kovanice od strane države, nema trgovačke razloge već se nalaze u ciljevima polisa, za plaćanje najamnika, ratne odštete, cestarine, federalni prilozi, porezi, javne ponude, ecc. Da je to tako, vidimo po Feničanima koji su bili vrsni trgovci, upoznali su i koristili novac tek kasnije, preferirajući "tihu razmjenu" kako to podsjeća Herodot.

Sa korištenjem, novac je omogučio stvaranjem "sakrivenog bogatstva" (Platon, Republika), strukturalno drugačiji od prijašnjeg bogastva jer su stada, silosi i imanja bili vidljivi svima.


Novac je stilski, antropološki, umjetnički, kulturni, ekonomski fenomen koji je od grčkog grada-države pa preko rimskog carstva sve do njegovog potopa te nastavkom u srednjem i novom vijeku evoluirao na mali milion no ipak je zadržao jednu kostantu, radi čijeg nedostatka ili obilja su se raspadala carstva: metal, koji je neophodan za kovanje kovanica pošto je sve ovisilo o izvučenom metalu iz rudnika (a to znači da ga nema koliko želimo) što je važno za održavanje balansa između intrinzične i nominalne vrijednosti.


Nakon propalih pokušaja Johana Palmstrucha iz 1661 i John Lawa iz 1716 novčanice su ipak postepeno zamjenile kovanice za što je zaslužna Napoleonova reforma iz 1803 sa kojom je usvojio decimalne brojeve u monetarnoj politici.

Da ne duljim o Monetarnoj Latinskoj Uniji koja je ovisila o tečaju srebra 1:15,5 sa zlatom, krajem XIX stoljeća mnoge europske države su se priklonile engleskom goldstandardu čiji je uspijeh ovisio o 3 principa:

- trebala je biti garantirana razmjena novca u zlato i obrnuto

- novčana masa u opticaju u svakoj državi (novčanice i metali) trebala je osloniti se na vlastitu zlatnu rezervu

- morao se osigurati nesmetani uvoz i izvoz zlata

Taj je sistem imao Ahilovu petu u vjeri da se sav novac, zajedno sa novčanicama, može u bilo kojem trenutku razmjeniti za zlato: to se pokazalo nemogućim 1914 -e kada se radi Prvog svijetskog rata desila velika potreba za zlatom a nije mogla biti zadovoljena rezervama.


Godine 1971 USA prelaze definitivno na novac (fiat money) koji više nije povezan sa zlatom. Sama činjenica da država taj novac priznaje kao sredstvo za plaćanje poreza daje mu efektivnu vrijednost kod populacije a pošto je mnogo zemlja bilo povezano sa dolarom i te zemlje su postupile na isti način.


Zaključak

Pošto novac više nije potkrepljen sa kvantitetom metala to znači da u teoriji organi koji štampaju novac stvaraju nešto fiktivno i nepostojeće. Tko mi garantira da se ta činjenica ne zloupotrebljava?
Ako je tako, to onda znači da smo mi kao država praktični dužni 44 miljarde balona od sapunice.

Novac je izgubio svoju prvotnu funkciju olakšavanja razmjene i postao sredstvo tlačenja pošto se sa njime stvaraju društvene podjele u cilju duga koji je stvoren kako nebi bio vračen što dužnike stavlja u poziciju podređenih. Jednom davno su naši preci iz nekog nebuloznog razloga morali davati polovicu feudalcu a desetinu Crkvi a to se danas isto dešava sa kreditima.

Ista pašta, drugo pakovanje ali nismo zato manje kmetovi.


Profesor Andrea Sacocci kod kojeg sam imao kolegij numizmatike kaže da će uskoro novčanice nestati i zamjeniti ih naši radni sati. To znači da će se doslovce poklopiti izreka "vrijeme je novac".


Jedini način da ljudi budu lišeni, vjeruem, dužničkih odnosa sa institucijama jest korištenje jedinog, nepresušnog izvora energije svima na raspolaganju ispod nosa: sunce. Vjerujem da će se institucije ovoga svijeta pobrinuti i dalje da se korištenje sunca ne desi jer bi u tom slučaju piramidalne strukture hijerarhija izgubile na smislu pošto nebi mogle više trenirati moć kroz treniranje straha za povratom duga.

Koliko su ljudi, nažalost, bolesno povezani tim sredstvom (u tolikoj mjeri da su ga pretvorili u cilj)
dokazuje i činjenica da nisam pronašao nijedan zadovoljavajući citat glede novca i zato jedino što mogu je pribjeći figurativnoj umjetnosti.


Image and video hosting by TinyPic

Beram, detalj freske u crkvi Sv. Marije na Škrilinah, Ples mrtvaca poznatoga Vincenta iz Kastva. Detalj prikazuje trgovca koji pokušava podmititi smrt sa novcem na stolu a ona ga uzima sa sobom u društvu pučana, biskupa, pape i kraljeva, nepotkupljiva, pred čijim smo očima svi jednaki.



update: Što da učinimo sa tim kunama? Ja predlažem da napravimo isto što su Perzijanci učinili sa Markom Licinijem Krasom, "after Crassus' death the Parthians poured molten gold into his mouth as a symbol of his thirst for wealth".

Pošto su naši političari gladni novca mislim da bi im se najviše svidjelo jesti i gutati novčanice od 500 kuna do iznemoglosti. Evo, ja bi hranio sa guštom Šukera.




*Giovanni Gorini , Alle radici dell'Euro. Quando la moneta fa la storia. Treviso, 2001.





Post info
14.04.2010. (01:14)
38 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Kostrena - Solin




Image and video hosting by TinyPic


Kostrena je do prije nekoliko godina bila najbogatija općina u državi pošto je dobivala porez od rafinerije u Urinju i brodogradilišta "Viktor Lenac" u Martinšćici.


Image and video hosting by TinyPic

Pošto sam trebao stići do vrha Solina, jer tamo radi jedna kolegica koja mi može prenjeti dokumentaciju za diplomski, odlučio sam spojiti ugodno i korisno i pozvao mozaičara Matka koji živi odmah ispod u šetnju.


Image and video hosting by TinyPic

Cestica kroz široke suhozide vodi do trim staze čiji nas putokaz obavještava da nas čeka '15 minuta šetnje.



Image and video hosting by TinyPic

Drimi umjesto da bude u pročelju vukla se iza svih nas od velike vrućine..


Image and video hosting by TinyPic

.. ali je i onda dobila svoju porciju vode kada smo pauzirali.



Image and video hosting by TinyPic

Ugodan hlad u šumi.


Image and video hosting by TinyPic

Brdo Solin - prapovijesna gradina. Područje Kostrene nije arheološki dovoljno istraženo. Tako i pretpostavka o lokalitetu prapovijesne gradine na brdu Solin nije do kraja potvrđena. Dražani i Kostrenjani zovu brdo Solin - "kloštar", što ukazuje na mogućnost postojanja ovog lokaliteta. Međutim, kamen sa brda Solin je bio upotrebljavan za gradnju riječke luke, može se pretpostaviti da je mnogo materijalnih ostataka uništeno.


Image and video hosting by TinyPic

Rijeka na zapadu.


Image and video hosting by TinyPic

Viktor Lenac u uvali Martinšćica.


Image and video hosting by TinyPic

Osim toga evidentirani su kasnoantički zidovi (kako mi je objašnjavao Ranko Starac) malo ispod vrha kao i rovovi iz drugog svijetskog rata radi strateškog položaja koji u zaleđu gleda na dolinu kod Sv.Kuzma i prugu koja je u ono vrijeme imala neupitnu važnost.


Image and video hosting by TinyPic

Ah di bi mi bili bez omiljenog nam Tovara, kako ono, fun and plaisure? Moš mislit, hvata me ista neugoda koju osjećam kad sam za šalterom u općini.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


A onda je usljedio povratak nizbrdo i rižoto sa šunkom i šparogama, pravi lagani obed. Namjernicima savjetujem da po putu ne traže ništa jer su ostali sami šparužići. Na kraju je sve zajedno zasladila goranska štrudla od jabuka i oraha kod bake za njen rođendan.


Pa vi recite da nije zanimljivo skupljati dokumentaciju za diplomski.




Post info
09.04.2010. (17:22)
48 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Upoznavanje Rijeke - Kozala




Image and video hosting by TinyPic

Nekako se uvijek prije šetnje poklopi da vidim Jozota u zanimljivom položaju za slikanje. Jozo od prekjučer ima precvikana jaja jer se svima popeo na glavi što mora obilježavat teritorij po stanu. Kap koja je prelila čašu je bilo kad se mami obilježio na krumpire hehe.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Pogled sa Trga republike Hrvatske na Guvernerovu palaču na vrhu a sa strane hotel Bonavia (tal. dobar put) a iznad nje Prva riječka gimnazija i GAM (gimnazija Andrije Mohorovičića).


Image and video hosting by TinyPic

Trg riječke rezolucije. Palača Municipija dominira Trgom riječke rezolucije. Gradnja počinje 1873. Riječki gradonačelnik Ivan Ciotta povjerio je taj zadatak mladom arhitektu dr. Filibertu Bazarigi. U središtu trga je kameni stup za gradsku zastavu tzv. "Stendardac", s reljefnim prikazom Sv. Vida, zaštitnika grada Rijeke koji drži model grada u ruci. podignut u 16. stolječu kao znak zahvalnosti austrijskog cara Riječanima u borbi protiv Mlečana. Na trgu se nalazi Crkva sv. Jerolima građena u sklopu augustinskog samostana kao zaklada riječkih gospodara grofova Devinskih. Gradnja započeta 1315. završava 1408. godine i primjer je gotičke arhitekture. Zgrada je 1750. godine stradala u potresu, pa je obnovljena u baroknom stilu. Danas se uz crkvu nalazi Dominikanski samostan. Trga zatvara Zgrada Radio Rijeke sagrađena 1848. godine po projektu arhitekta Antona Dessepija u stilu kasnog bidermajera. Zgrada je bila središte hrvatskog kulturnog i političkog života u Rijeci, u njoj se danas nalazi Narodna čitaonica i izložbeni prostor Mali salon, a na katu Radio Rijeka.

Preuzeto sa http://www2.rijeka.hr/panorame2/municipij.html



Image and video hosting by TinyPic

Zgrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Sveučilišne knjižnice u koju sam se upisao radi potrebe pisanja diplomskog.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Strašno mi se sviđaju balkoni ove zgrade.


Image and video hosting by TinyPic

Zgrada Ministarstva obrane..


Image and video hosting by TinyPic

Guvernerova palača, sjedište Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Gradnju jednog od najljepših arhitektonskih ostvarenja u Rijeci s kraja 19. stoljeća za potrebe rezidencije kraljeva namjesnika potiče riječki guverner Lajos Batthyány, a projektiranje palače i nadzor gradnje mađarska vlada povjerava profesoru Alajosu Hauszmannu, uglednu mađarskom arhitektu. Izgrađena kao rezidencija u parku, neorenesansnoga stila, dijelom ambijentalno sačuvana interijera u čijem su oblikovanju sudjelovali poduzetnici te slikari i kipari iz Rijeke, Budimpešte i Trsta, Guvernerova je palača svjedok vremena u kojem je nastala, ali i burnih povijesnih događanja čije je nerijetko bila središte. Na njoj su vijorile zastave riječkih vladara, bila je središte guvernera, Narodnog vijeća SHS, u njoj su povijest ispisivali D'Annunzio i Zanella.

Danas je to palača muzeja koji prikuplja, čuva, obrađuje i prezentira predmete vezane uz povijest i kulturu područja Primorsko-goranske županije i grada Rijeke kao njezina središta od vremena prve naseljenosti u prapovijesti do 20. stoljeća.

U njoj se danas, osim muzejske djelatnosti, održavaju i razne kulturne manifestacije, koncerti, balovi pod maskama i sl. Isto tako u njoj se sklapaju građanski brakovi.

preuzeto sa Wkipedije



Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Ovo je birc u kojem možete neometano popiti vašu kavicu...


Park je dobio ime po poznatom hrvatskom prirodoslovcu Nikoli Hostu (1761-1834) koji je bio je dvorski liječnik Josipa I. i poznati florist, a bavio se medicinom, botanikom i hortikulturom.


Image and video hosting by TinyPic

Višnja ima običaj grliti stabla kao što ja imam taj da moram proči rukom preko zidova.


Image and video hosting by TinyPic


Palača pravde i zatvor ili poznata Via Roma, nikad doma.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

U parku se nalazi se zgrada Državnog arhiva u Rijeci, smješten u nekadašnjoj rezidenciji vojvode Josipa Habsburškog, brata austrijskog cara Franje Josipa I koji je uredio tada čuveni park egzotičnog bilja. U neposrednoj blizini nalazi se Prirodoslovni muzej sa bogatim paleontološkim , botaničkim, herbarijskim zbirkama. U stalnom je postavu 600 primjeraka flore, faune i mineralnog svijeta riječke regije.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Ova izmaltretirana sfinga me uvijek podsjeti na onu Edipovu sa zagonetkama mada ova ne proždire prolaznike.

Koje to biće hoda na 4 noge, na dve pa na tri i što više nogu ima to mu je slabost veća? (Čovjek)

Postoje dve sestre od koje jedna rađa drugu i od koje druga rađa prvu. (Dan i noć)


Image and video hosting by TinyPic

Koliko li sam cura odveo u ovaj dio parka kad zavlada mrak.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Kakva arhitektura...


Image and video hosting by TinyPic

U ovoj bari su bili labudi kad sam još bio mali, labudova više nema ali zato ima..


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

... kornjače koje se gušteraju na suncu.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Pogled iz Nazorove ulice u kojoj ima zaista divnih zgrada a i čovjek se zamisli koliko je tu muke i znoja trebalo da se napravi podloga za te kuće na strmom i nepristupačnom terenu.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Pogled na drugu bandu, Sušak i Trsat do kojih vode stube Petra Kružića. Prije nekoliko dana sam naletio na barbu koji se zabavlja brojanjem tih stuba, baš je bilo lijepo vidjeti da se netko može usrečiti takvim malim stvarima.


Image and video hosting by TinyPic

Prepoznatljivi simboli Rijeke. Ura i Sv.Vid.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Kalvarija je dobila ime jer su na stubama bile kapelice koje su prikazivale sve stanice Isusove muke.


Image and video hosting by TinyPic

Nažalost kapelice su u derutnom stanju, ulaz im je zazidan a priroda preuzima svoj danak.


Image and video hosting by TinyPic

Lijevane agave...


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Ovaj kip bi se trebao zvati Isus od nebodera pošto je sav okružen njima, ah da ovo je zadnja postaja Kalvarije koja btw sljedi kasnoantički zid Claustra Alpium Iuliarum koji se protezao od antičke Tarsatike do Prezida pa onda preko Slovenije kod Vrhnike sve do Austrije.


Image and video hosting by TinyPic

Crkva na Kozali čiji zvonik izgleda kao raketa koja se sprema na lansiranje. Nije mi baš lijepa ali više niti ne mogu zamisliti taj dio grada bez nje.


Image and video hosting by TinyPic

Nikad nisam razgledavao "turistički" najveće groblje u Rijeci ali primjetio dam da i u smrti ljudi nastoje održati društvenu razliku u bogatije i siromašnije. Na godnjem djelu ima zaista lijepih mauzoleja sa štukaturama i mozaicima nekadašnjih pomorskih, trgovačkih bogatih riječkih obitelji ali i dalje mi nije jasno to šparanje novca za života da bi se izgradilo nešto monumentalno za vrijeme smrti. Poštujem želju da se nekako sačuva sjećanje na osobe kojih više nema ali mi nije jasna ta potreba pogotovo jer iz te neke logike da Svevišnji sve vidi nema smisla lagati sebi i drugima da si bio brižan otac na štukaturama ako to zaista nisi bio a ako si to bio koji je smisoa da to svima daš do znanja? Bo..
Zapravo ovo pitanje bi trebalo biti post za sebe.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Opet sam pronađao stepenice koje ne vode nikud.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic






Red kuća od žute opeke na Kampetu izgrađene za talijanske rukovodioce. Ovaj portun je poslužio u spotu Hala i Meri Trošelj gdje su prisustvovali moja sestra i bratić.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Ovaj pas nevjerovatno sliči na svoju vlasnicu..



Image and video hosting by TinyPic

Kako to biva u Rijeci, poznajem curu koja poznaje dečka koji je ovo napisao svojoj curi na zgradi filozofskog fakulteta.


Image and video hosting by TinyPic

U nečijem dvorištu bicikla ima zanimljivu namjenu..



Image and video hosting by TinyPic

Ovo vam se mjesto zove Pomerio i pretpostavljam da je označavalo nekad mjesto prije zidina (post moerium?)


Image and video hosting by TinyPic

Popovska ili zgrada riječke nadbiskupije a preko puta kapucinska crkva koja tehnički nikad nije dovršena. Tu sam ja morao ići na vjeronauk..


Image and video hosting by TinyPic

Zgrada nekadašnjeg Brodoprojekta u kojoj je moj djed za života projektirao brodove. Jel trebam spomenuti da je i to HDZ uspješno uništio i da sada zgrada pripada T-Mobile -u, zlatnu koku koju su vladajuči prodali.


Image and video hosting by TinyPic

Zgrada teatra Fenice ili prijašnjeg kina Partizan sada zatvorenog radi dolaska Cinestara a i krov mu je u banani pa mu hitno trebaju popravci.Mene strašno podsjeća kao da je zgrsda izašla iz Gotham Citya, još samo fali Batman na vrhu koji promatra hadezeovce dok haraju devedestima po Rijeci.


Image and video hosting by TinyPic

Riječka Nadbiskupija, ovdje smo se kao klinci znali igrati u njihovom dvorištu koji je imao još više zelenila ali su prodali dio terena kako bi se mogle graditi garaže, uredi i stanovi što vizualno nekako i paše ako ste jedni od onih koji vide spoj između krunice i šuške. Osim toga nisam u životu vidio da se itko šeče po tom lijepom vrtu za kojeg se vidi da ga zalijeva ruka vrtlara ali sam vidio iza zgrade golemi vozni park sa puno lijepih i skupih vetura.
Da ne spominjem kako smo im prije strašno smetali dok smo se igrali skrivača pa su nas morali tjerat a jednom su mi i torbu konfiscirali.. toliko o tome da se treba biti kao djeca.

Kad prolazim u Ciottinoj i gledam u tu zgradu podsjetim se zašto ne simpatiziram Ckrvu.


Image and video hosting by TinyPic


Ali meni ni takve misli ne mogu pokvariti apetit nad maminom pizzom, došli smo taman kad se vadila iz forna.




Post info
04.04.2010. (11:13)
62 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>