Demografska kretanja u BIH i EX-YU

*NAPOMENA:: Budući da opcije bloga ne podržavaju preslikavanje tabela, detaljnu preglednu analizu o Demografiji Hercegovine 2010. godine, u odnosu na 1991. godinu, sa mnoštvom statističkih podataka i detalja, kao i utjecaj Domovinskog rata na područje Hercegovine možete vidjeti na nekom od slijedećih linkova:


Demografija Hercegovine 2010. godine

Demografija Hercegovine 2010. godine

Demografija Hercegovine 2010. godine

Demografija Hercegovine 2010. godine


Darijan Grubišić

Hrvati Vareša i Kraljeve Sutjeske danas


Još je tu. - Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamstoto minu ljeto,
Što je mlate sa svih strana.


Možda su ovi stihovi iz poznate Nazorove pjesme Zvonimirova lađa najbolji da oslikaju stanje u kakvom se danas nalaze vareški i kakanjski Hrvati. Stoga ću se ovome tekstu analitički osvrnuti na brojno stanje vareških i kakanjskih Hrvata od 1991. godine do danas, budući da su brojke ipak najpouzdanija metoda da se vidi kako je netko na određenom području prošao u ratu, te kakve su posljedice ostavili rat i poslijeratna zbivanja na taj dio hrvatskog korpusa.



VAREŠ

Vareš je jedna od 3 općine u Bosni i Hercegovini gdje nacionalne stranke nisu pobjedile na prvim demokratskim izborima u BIH 1990.godine, pa je sam po sebi specifičan.

Rezultati popisa stanovništva 1991.god.za općinu Vareš bili su slijedeći:

- Hrvati= 8. 982 (40, 62 %)

- Muslimani= 6. 721 (30,39%)

- Srbi= 3. 630 (16,41%)

- Jugosloveni= 2. 049 (9,27%)

- ostali i neizjašnjeni= 732 (3,31%)

UKUPNO= 22. 114



Na slijedeće dvije etničke karte možemo vidjeti raspored tog stanovništva u općini:

Karta 1:



Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=vu770mmxlp02f1f30qwf.gif





Karta 2:




Hrvati-plava

Srbi –crvena

Muslimani- zelena

Jugosloveni-roza

Ostali i neizjašnjeni- siva


Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=vxi3o3d5u72d3t2ng5hx.png



Iz ovih dviju etničkih karata vidljivo je da su Hrvati bili apsolutna većina u sjevernom djelu općine, te u općinskom središtu, kao i u rudarskom naselju Vareš Majdan, pa ćemo se stoga koncentrirati na to područje općine Vareš u ovoj analizi.


Prema popisu stanovništva 1991.god., na tome području (osjenčano na karti 1.) struktura stanovništva bila je slijedeća:

- Hrvati= 8. 948 (58,3 %)

- Muslimani= 2 .182 (14,2 %)

- Srbi= 1. 563 (10,2 %)

- Jugosloveni= 1. 951 (12,7 %)

- Ostali i neizjašnjeni= 702 (4,6 %)



Kao što vidimo na tome području živjelo je 99, 62 % svih vareških Hrvata, dok je u ostatku općine živjelo tek 0,38% vareških Hrvata .


Kada bi u seoskim sredinama rasporedili Jugoslovene i neizjašnjene s obzirom na nacionalnu strukturu ostalih stanovnika u tim selima (za sela nije karakterističan priljev stanovnika iz drugih sredina), te kada bi u urbanim sredinama grada Vareša i Vareš Majdana rasporedili Jugoslovene i neizjašnjene tako da svakom narodu pridodamo po 1/3 Jugoslovena i neizjašnjenih dobili bi sljedeće brojke za područje Sjevernog Vareša 1991. godine:

- Hrvati= 10. 170 (66, 3 %)

- Muslimani= 2. 935 (19, 1 %)

- Srbi= 2. 241 (14, 6 %)

UKUPNO= 15. 346 (100 %)



Krajem listopada i početkom studenog 1993. godine uslijedio je egzodus Hrvata s tog područja u režiji Armije BIH, te je na tome području ostalo tek oko 600-700 Hrvata. Krajem rata počinje ne baš intenzivan povratak Hrvata na ta područja, sustavno i planski ometan od tadašnjih muslimanskih vlasti. Kakav je taj povratak bio možemo vidjeti i iz općinskih analiza izbora od kraja rata do danas.

Tako su 1997. godine na općinskim izborima hrvatski kandidati dobili 43,1% glasova (ako gledamo samo redovne birače taj broj pada na 32,7% (bez glasova SDP-a)).

Na općinskim izborima 2000. godine hrvatski kandidati (u svim strankama) dobili su 39,79% glasova (34,27% redovnih), dok su na općinskim izborima 2004. godine hrvatski kandidati dobili 37,37% glasova (36,13% redovnih).

Poslijednji općinski izbori održani su 2008. godine, pa sam se njima posebno pozabavio i detaljno ih raščlanio po izbornim jedinicama. Ukupno na općinskoj razini hrvatski kandidati u svim strankama dobili su 33,54% glasova (32,94% redovni).


Kada gledamo isključivo područje grada Vareša po gradskim izbornim jedinicama stanje je slijedeće:

Grad Vareš ima 5 izbornih jedinica:

Vareš 1- 54,81% glasova za hrvatske kandiate

Vareš 2- 38,91% glasova za hrvatske kandiate

Vareš 3- 42,10% glasova za hrvatske kandiate

Vareš 4- 40,48% glasova za hrvatske kandiate

Vareš 5- 54,76% glasova za hrvatske kandiate



Što ukupno daje u gradu Varešu 45,44% glasova za hrvatske kandidate, 52,67% glasova za muslimanske kandidate, 1, 89% glasova za srpske kandidate.

Dakle, vidimo da Hrvati u gradu Varešu bez obzira na sve poteškoće čine respektabilan broj, te da u pojedinim djelovima grada čine većinu.


Kada pogledamo rezultate za područje sjevernog Vareša (područje osjenčano na karti 1.) stanje je slijedeće: 47,98% hrvatski kandidati, 50,36% muslimanski kandidati, 1,66% srpski kandidati, s time da je važno istaći da Vareš Majdan znatno spušta prosjek hrvatskih glasova, te kada bi ga izostavili taj postotak bio bi puno veći u korist Hrvata. Također, može se primjetiti da su u nekim izbornim jedinicama gdje žive isključivo Hrvati i muslimanski kandidati dobili određen broj glasova.

Zaključak: Iako izbori nisu mjerilo za određivanje broja stanovnika na nekom području, jer ovise u prvom redu o izlaznosti, a i mogućnosti da su pojedini birači birali predstavnike drugog naroda, oni ipak pokazuju okvirno stanje na određenom teritoriju, pa možemo zaključiti da je na području sjevernog djela općine Vareš(područje osjenčano na karti 1.) 1991. godine živjelo oko 66% Hrvata, a 2008. godine hrvatski kandidati dobili su oko 48% glasova (66%:48%).





KAKANJ


Rezultati popisa stanovništva 1991.god.za općinu Kakanj su slijedeći:

- Hrvati= 16. 625 (29, 76%)

- Muslimani= 30. 445 (54,51%)

- Srbi= 4. 937 (8,84%)

- Jugosloveni= 2. 531 (4,53%)

- Ostali i neizjašnjeni= 1. 319 (2,36%)

UKUPNO= 55. 857


Na slijedećoj etničkoj karti 3. možemo vidjeti raspored tog stanovništva u općini:


Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=u7chow2a6y0c8x0q0l7v.gif



Sa ove etničke karte možemo vidjeti da su Hrvati bili skoncentrirani uglavnom u istočnom djelu kakanjske općine (šire područje Kraljeve Sutjeske-područje osjenčano rozom rozom), pa ćemo se stoga ću se koncentrirati na to područje općine Kakanj u ovoj analizi.


Prema popisu stanovništva 1991.god. na tom području (osjenčano na karti 3.) struktura stanovništva bila je slijedeća:

- Hrvati= 11. 805 (74, 46 %)

- Muslimani= 3. 400 (21, 44 %)

- Srbi= 122 (0, 77 %)

- Jugosloveni= 287 (1, 81 %)

- Ostali i neizjašnjeni= 241 (1, 52 %)

UKUPNO= 15. 855

Kao što vidimo na tome području je živjelo 71,01 % svih kakanjskih Hrvata, dok je u ostatku općine živjelo 28,9% kakanjskih Hrvata.


Kada bi u seoskim sredinama rasporedili Jugoslovene i neizjašnjene s obzirom na nacionalnu strukturu ostalih stanovnika u tim selima (za sela nije karakterističan priljev stanovnika iz drugih sredina dobili bi sljedeće brojke za područje Istočnog Kaknja-Kraljeve Sutjeske 1991. godine:

- Hrvati= 12. 208 (77 %)

- Muslimani= 3. 520 (22, 2 %)

- Srbi= 127 (0, 8 %)

UKUPNO= 15. 855 (100 %)



Ratnim zbivanjima 1993. godine kakanjski Hrvati bivaju protjerani od Armije BIH prvo na područje općine Vareš koje je tada bilo pod kontrolom HVO-a, a nakon pada Vareša u muslimanske ruke zajedno sa varešim Hrvatima napuštaju Vareš. Krajem rata počinje mukotrpan i slab povratak kakanjskih Hrvata na svoja ognjišta, kao i u Varešu sustavno ometan od strane tadašnjih muslimanskih vlasti.

Tako su 1997. godine na općinskim izborima hrvatski kandidati u svim strankama dobili tek 17,6% glasova (od toga je 2/3 glasova u odsutnosti). Na općinskim izborima 2000. godine hrvatski kandidati dobivaju 17,36% glasova (ako gledamo samo redovne birače taj broj pada na 14,14% glasova), dok su na općinskim izborima 2004. godine hrvatski kandidati dobili tek 12,94% glasova (12,47% redovnih).

Na posljednjim općinskim izborima 2008. godine hrvatski kandidati u svim strankama osvojili su 11,87% glasova.

Kada pogledamo rezultate za područje Istočnog Kaknja-Kraljeve Sutjeske(područje osjenčano na karti 3.), stanje je slijedeće: 40,27% hrvatski kandidati, 59,08% muslimanski kandidati, 0,65% srpski kandidati.

Zaključak: Iako je već rečeno da izbori nisu mjerilo odnosa stanovništva na pojedinom području, ipak možemo zaključiti da je na širem području Kraljeve Sutjeske (područje osjenčano na karti 3.) 1991. godine živjelo oko 77% Hrvata, a na izborima 2008. godine hrvatski kandidati na tom području dobili su oko 40% glasova (77%:40%). Kada bi se glasovi u općini Kakanj raščlanili po selima i zaseocima(svako selo nema izbornu jedinicu) u skladu sa kartom 3. broj glasova za hrvatske kandidate bio bi nešto veći.




SJEVERNI VAREŠ I KRALJEVA SUTJESKA

Kada objedinomo ova dva anlizirana područja, te pojedina rubna većinski hrvatska sela općina Visoko, Olovo i Zavidovići etničkom kartom (područje zaokruženo rozom linijom na kartama 4. i 5. i 6.) možemo vidjeti da se tu radi o kompaktnom teritoriju gdje su 1991. godine većinu činili Hrvati.

Karta 4.:


Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=29bgckyy0ks76c77q7m2.jpg




Karta 5.:


Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=qb6otqdyo5kaf645zbco.png



Karta 6:


Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=prc7dlrnr9fnkvkbflbr.png



Na području prikazanom na kartama 4., 5. i 6. prema popisu 1991. godine živjelo je 32. 397 stanovnika (uz korekciju Jugoslovena i neizjašnjenih), od toga:

- Hrvati= 23. 517 (72, 59%)

- Muslimani= 6. 505 (20, 08%)

- Srbi= 2. 375 (7, 33%)


Prema rezultatima općinskih izbora 2008. godine na području prikazanom na kartama 4., 5. i 6. glasovalo je 5364 glasača i od toga:

- 2. 397 (44,69%) glasova za hrvatske kandidate

- 2. 901 (54,08%) glasova za muslimanske kandidate

- 66 (1,23%) glasova za srpske kandidate



U rezultatima izbora nisu prikazani rezultati iz većinski hrvatskih rubnih sela općina Visoko, Olovo i Zavidovići, tako da bi taj postotak bio nešto veći u korist kandidata hrvatske nacionalnosti. Također, valja napomenuti da su u pojedinim izbornim jedinicama obuhvaćena većinski muslimanska sela koja se ne nalaze na analiziranome području(kartama 4., 5. i 6.), a pojedina većinski hrvatska sela koja se nalaze na analiziranom području(kartama 4., 5. i 6.) pripala su izbornim jedinicama čija sjedišta ne obuhavaćaju analizirano područje, tako da se broj glasova za hrvatske kandidate na analiziranom području (kartama 4., 5. i 6.) kreće između 50-60%.

Kada bi se ovi glasovi po izbornim jedinicama dodatno raščlanili po selima i zaseocima, te priključila većinski hrvatska sela iz općina Olovo, Zavidovići i Visoko (kao što je zaokruženo na kartama 4., 5. i 6.) došlo bi se do brojke od oko 50-60% hrvatskih glasova na kompaktnom teritoriju koji bi činio jednu cjelinu.



Zaključak: Dakle na području na kojem je 1991. godine živjelo 72% Hrvata(područje prikazano na kartama 4., 5. i 6.), hrvatski kandidati dobili su oko 55% glasova (72%: 55%), uz naravno ogradu da se radi o rezultatima izbora, koji ne moraju prikazivati stvarno stanje na terenu.

Pored već spomenutog etničkog čišćenja od strane armije BIH, smanjenju broja Hrvata na ovome području uvelike su kumovale i razne interesne politike Republike Hrvatske koje su poticale iseljavanje Hrvata s ovih područja, kako bi popunili područja koja su ostala prazna nakon akcije Oluja 1995. godine, te su tako Hrvati Bosne i Hercegovine ponovno postali žrtve nečijih viših interesa. Također, srpsko stanovništvo na ovome području može se naći još samo u tragovima.

Prema crkvenim podacima, na analiziranome području živi nešto manje od 5. 000 katolika, broj krštenih u 2009. godini je 38, dok je broj umrlih iste godine iznosio čak 137, tako da i negativan priraštaj uzrokuje smanjenje broja Hrvata s tog područja.

Krajnje je vrijeme da se aktualni predstvanici Hrvata u BIH zauzmu za formiranje općine s hrvatskom većinom na ovome području ukoliko žele da Hrvati ostanu većina na ovome području, a sve po uzoru na švicarsko uređenje, gdje je glavni kriterij formiranja pojedinog kantona volja naroda koji živi na određenom teritoriju, odnosno nacionalna i vjerska zastupljenost. Pravi primjer uspješnog funkcioniranja takve općine s naših prostora je općina Žepče koja je iza rata ekonomski mnogo više napredovala nego ostale općine u Zeničko-dobojskoj županiji.

Također, moguće je formiranje dviju zasebnih općina s hrvatskom većinom koje bi kao diskontinuirani teritorij ušle u budući hrvatski entitet, kao što je prikazano na karti 7:


Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:

http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=avz1y1xwmjt7ug9ofvti.png



Dakle, bobovačka i sutješka lađa još uvijek postoje, iako ranjene i okrhnute, ali što je najbitnije još su uvijek tu usprkos svim nevoljama kroz koje su prošle kao što to kažu i stihovi već spomenute poznate Nazorove pjesme:

Osamstoto ljeto teče,
I sve vali lađu biju,
I sve sikću munje žive,
I jesenje kiše liju.



Snažno o nju udaraju,
Vjetar, talas i oluje,
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je- AL' JOŠ TU JE.




Posebna zahvala Herc_-u (Milanu) zbog izrade, dorade i pomoći oko mapa.

Darijan Grubišić

FEDERACIJA BIH

1. Unsko-sanska županija
Općina Bihać 1991. god.= 5. 471
Općina Bihać 2009. god. (župe: Bihać, Zavalje)=2. 805(51,3%)

Općina Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama)=3. 479
Općina Sanski Most 2009. god. (župe: Sanski Most, Sasina, dio Stare Rijeke)= 288(8,3%)

Općina Ključ 1991. god.=336
Općina Ključ 2009. god. (župe: Ključ)= 15(4,5%)

Općina Velika Kladuša 1991. god.= 707
Općina Velika Kladuša 2009. god.(župe:dio Cetingrada)=321(45,4%)

Unsko- Sanska županija 1991. god.=10. 323
Unsko- Sanska županija 2009. god.= 3. 429 (33,2 %)


2. Hercegbosanska županija
Općina Livno 1991. god.(samo stalni stanovnici)=22.318
Općina Livno 2009. god. (župe: Bila, Čuklić, Lištani, Livno, Ljubunčić, Odžak-Ćaić, Podhum, Vidoši)=20. 590 (92, 3%)

Općina Tomislavgrad 1991. god.=25. 347
Općina Tomislavgrad 2009. god. (župe: Rašeljke, Kongora, Seonica, Šujica, Bukovica, Tomislavgrad, Roško Polje, Vinica, Grabovica , Prisoje)=17. 900 (70,6%)

Općina Kupres 1991. god.=3. 827
Općina Kupres 2009. God. (župe: Otinovci-Kupres, Rastičevo, Suho Polje)=3. 270 (85.5%)

Općina Glamoč 1991. god.= 184
Općina Glamoč 2009. god.(župe: Glamoč)= 960 (522 %)

Općina Drvar 1991. god.= 34
Općina Drvar 2009. god. (župe: Drvar)= 700 (2 059 %)

Općina Grahovo 1991. god.= 219
Općina Grahovo 2009. god. (župe: Grahovo, Uništa)= 230 (105 %)

Hercegbosanska Županija 1991. god.= 51. 929
Hercegbosanska županija 2009. god.= 43. 650 (84, 1%)


3. Zapadnohercegovačka županija
Općina Široki Brijeg 1991. god.= 26. 231
Općina Široki Brijeg 2009. god.(župe: Buhovo, Crnač, Mostarski Gradac, Izbično, Jare, Kočerin, Ljuti Dolac, Rasno, Široki Brijeg)= 27. 750 (105, 8%)

Općina Posušje 1991. god.= 16. 571
Općina Posušje 2009. god. (župe: Posušje, Rakitno, Sutina, Vinjani, Vir, Zagorje, Posuški Gradac)= 15. 514 (93,6%)

Općina Grude 1991. god.= 15. 939
Općina Grude 2009. god. (župe: Drinovci, Gorica, Grude, Ledinac, Ružići, Tihaljina, Raskrižje)=14. 087 (88.4%)

Općina Ljubuški 1991. god.= 25. 180
Općina Ljubuški 2009. god. (župe: Grljevići, Humac, Klobuk, Studenci, Šipovača-Vojnići, Veljaci, Vitina) =25. 013 (99,4 %)

Zapadnohercegovačka županija 1991. god.= 83. 921
Zapadnohercegovačka županija 2009. god.= 82. 364 (98,2 %)


4. Hercegovačko-neretvanska županija
Općina Mostar 1991. god.= 42. 648
Općina Mostar 2009. god.(župe:Blagaj-Buna,Drežnica,Goranci, Kruševo, Katedralna,Cim, Ilići,Centar-Zalik,Rudnik,Franjevačka, Polog,dio Tepčića-Ploča, Potoci)= 61. 734 (145 %)

Općina Čitluk 1991. god.= 14. 544
Općina Čitluk 2009. god. (župe: Čerin, Čitluk, Gradina, Gradnići, dio Tepčića-Ploča, Međugorje)= 18. 602 (128 %)

Općina Čapljina 1991. god.= 15. 007
Općina Čapljina 2009. god. (župe: Čapljina, Gabela, Gabela Polje, Gorica-Struge, Čeljevo, Domanovići, Dračevo)= 17. 197 (114,6 %)

Općina Stolac 1991. god.(u današnjim granicama)= 5. 678
Općina Stolac 2009. god. (župe: Aldanići, Prenj, Rotimlja, Stolac)=7. 398 (130,3 %)

Općina Neum 1991. god.= 3. 738
Općina Neum 2009. god. (župe: Gradac, Hrasno, Hutovo, Neum)= 5. 278 (141,2 %)

Općina Ravno 1991. god.= 792
Općina Ravno 2009. god. (župe: dio Ravnog, Trebimlja, dio Trebinja)= 425 (53,7 %)


Općina Konjic 1991. god. (u današnjim granicama)= 11. 405
Općina Konjic 2009. god. (župe: Konjic, Glavatičevo, Podhum-Žitače, Obri, Solakova Kula)= 1. 820 (16 %)

Općina Jablanica 1991. god.= 2. 253
Općina Jablanica 2009. god. (župe: Doljani, Jablanica)= 359 (16 %)

Općina Prozor/Rama 1991. god.= 12. 213
Općina Prozor/Rama 2009. god. (župe: Uzdol,Gračac, Prozor, Šćit, Rumboci)= 10. 468 (85,7 %)

Hercegovačko-Neretvanska županija 1991. god.= 108. 278
Hercegovačko-Neretvanska županija 2009. god.= 123. 281 (113,9 %)


5. Srednjobosanska županija
Općina Travnik 1991. god.= 26. 008
Općina Travnik 2009. god.(župe: Dolac, Ovčarevo, Podkraj, Brajkovići, Guča Gora, Travnik, Turbe, Korićani, dio Nove Bile)= 13. 617 (52,4 %)

Općina Jajce 1991. god. (u današnjim granicama) = 15. 865
Općina Jajce 2009. god. (župe: Jajce, Podmilačje)= 8. 986 (56,7 %)

Općina Bugojno 1991. god.= 15. 963
Općina Bugojno 2009. god. (župe: Bugojno, Glavice, Kandija, dio Skopaljske Gračanice)= 5. 413 (33,9 %)

Općina Novi Travnik 1991. god.= 12. 127
Općina Novi Travnik 2009. god. (župe: N. Travnik 1, N. Travnik 2, Pećine, Rostovo, Bučići, Rankovići)= 10. 824 (89,3 %)

Općina Uskoplje 1991. god.= 10. 709
Općina Uskoplje 2009. god. (župe: Uskoplje, Bistrica, dio Skopaljske Gračanice)= 6. 200 (57,9 %)

Općina Fojnica 1991. god.= 6. 639
Općina Fojnica 2009. god.(župe: Fojnica, dio Deževica)= 3. 700 (55,7 %)

Općina Vitez 1991. god.= 12. 679
Općina Vitez 2009. god.(župe: Vitez, dio Nove Bile)= 12. 956 (102,2 %)

Općina Busovača 1991. god.= 9. 089
Općina Busovača 2009. god. (župe: Busovača)= 7. 386 (81,3 %)


Općina Kiseljak 1991. god.= 12. 441
Općina Kiseljak 2009. god. (župe: Brestovsko, Banbrdo-Lepenice, Gromiljak, Kiseljak)= 11. 298 (90,8%)

Općina Kreševo 1991. god.=4. 738
Općina Kreševo 2009. god.(župe: Kreševo, dio Deževica)= 4. 000 (84,4 %)

Općina Dobretići 1991. god.= 4. 807
Općina Dobretići 2009. god. (župe: Dobretići)= 450 (9,4%)

Općina Donji Vakuf 1991. god.= 686
Općina Donji Vakuf 2009. god. (župe: dio župe Bugojno) = 50 (7,3 %)

Srednjobosanska županija 1991. god.= 131. 751
Srednjobosanska županija 2009. god.= 84. 880 (64,4 %)


6. Tuzlanska županija
Općina Tuzla 1991. god.= 20. 581
Općina Tuzla 2009. god.(župe: Par Selo, Breške, Tuzla, Šikara, Husino, Dragunja, Morančani)= 13. 894 +respektabilan broj Hrvata ateista (Glas Koncila)

Općina Čelić(bila unutar općine Lopare) 1991. god.= 1. 259
Općina Čelić 2009. god. (župe: Drijenča)= 600 (47,7 %)

Općina Lukavac 1991. god.= 2. 132
Općina Lukavac 2009. god. (župe: Lukavac)= 2. 000 (93,8%)

Općina Živinice 1991. god.= 3. 969
Općina Živinice 2009. god. (župe: Živinice)= 2. 500 + respektabilan broj Hrvata ateista

Općina Gradačac 1991. god. (u današnjim granicama)= 1. 331
Općina Gradačac 2009. god. (župe: Gradačac)= 307 (23,1 %)

Općina Srebrenik 1991. god.= 2. 761
Općina Srebrenik 2009. god. (župe: Špionica)= 1. 500 (54,3 %)

Tuzlanska županija 1991. god.= 32. 888
Tuzlanska županija 2009. god.= 20. 801 + oko 9. 000 Hrvata ateista -Glas Koncila (90,6 %)


7. Zeničko- dobojska županija
Općina Zenica 1991. god.= 22. 651
Općina Zenica 2009. god.(župe: Zenica, Gornja Zenica, Čajdaš, Klopče, Crkvica, dio Brajkovića)=9. 548 (42,2 %)

Općina Usora 1991. god. (u današnjim granicama)= 8. 469
Općina Usora 2009. god. (župe: Sivša, Ularice, Žabljak, dio Doboja-Makljenovac)= 5. 000 (59 %)

Općina Žepče 1991. god. (u današnjim granicama)= 17. 861
Općina Žepče 2009. god.(župe: Žepče, Lug- Brankovići, Lovnica, Bistrica, Radunice, Osova, Globarica,dio Novog Šehera)= 15. 134 (84,7 %)

Općina Maglaj 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 646
Općina Maglaj 2009. god. (župe: Maglaj, dio Novog Šehera)= 764 (21 %)

Općina Zavidovići 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 391
Općina Zavidovići 2009. god.(župe: Zavidovići)= 1. 620 (47,8 %)

Općina Tešanj 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 591
Općina Tešanj 2009. god. (župe: Jelah)= 1. 200 (33,4 %)

Općina Breza 1991. god.= 861
Općina Breza 2009. god. (župe: Breza)= 450 (52,3 %)

Općina Vareš 1991. god.= 8. 982
Općina Vareš 2009. god.(župe: Vareš, Borovica, Vijaka)= 3. 352 (37,3 %)

Općina Olovo 1991. god.= 653
Općina Olovo 2009. god. (župe: Jelaške, dio Vijake-Magulice, ekspozitura Olovo)=350 (53,6 %)

Općina Visoko 1991. god.= 1. 973
Općina Visoko 2009. god.(župe: ekspozitura Visoko, dio Kraljeve Sutjeske-Bulčići i Bare, dio Gromiljaka-Zagorice)= 500 (25,4 %)

Općina Kakanj 1991. god.= 16. 625
Općina Kakanj 2009. god.(župe: Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Haljinići, Vukanovići)= 2. 385 (14,4 %)

Zeničko- dobojska županija 1991. god.= 88. 804
Zeničko- dobojska županija 2009. god.= 40. 303 (45,4 %)


8. Sarajevska županija
Grad Sarajevo 1991. god.(općine Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo)=24. 280
Grad Sarajevo 2009. god.(župe: Novo Sarajevo, Katedralna, Marijin Dvor, Briješće, Novi Grad-Alipašino, Grbavica, Dobrinja)= 12. 377 (51 %)
*dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima(oko 3. 000), ali postoji i dio Hrvata ateista(oko 3. 000), tako da dobijemo približno gore navedeni broj Hrvata (Glas koncila)

Općina Ilidža 1991. god.= 6. 914
Općina Iližda 2009. god. (župe= Stup)= 3. 500 (50,6 %)

Općina Ilijaš 1991. god.= 1. 713
Općina Ilijaš 2009. god.(župe: Ilijaš)= 272 (15,9 %)

Općina Vogošća 1991. god.= 1. 074
Općina Vogošća 2009. god. (župe: Čemerno-Vogošća)= 344 (32 %)

Općina Hadžići 1991. god.= 743
Općina Hadžići 2009. god. (župe: Tarčin)= 300 (40,4 %)

Sarajevska županija 1991. god.= 34. 741
Sarajevska županija 2009. god.= 16. 793 (48,3 %)


9. Posavska županija
Općina Orašje 1991. god.= 21. 234
Općina Orašje 2009. god.(župe: Kopanice, Orašje, Vidovice, Oštra Luka-Bok, Tolisa)= 16. 629 (78,3 %)

Općina Odžak 1991. god.(u današnjim granicama)= 16. 204
Općina Odžak 2009. god. (župe: Gornja Dubica, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Svilaj, Novo Selo-Balegovac, Prud, dio Brusnice)= 8. 619 (53,2 %)

Općina Domaljevac-Šamac 1991. god. (u današnjim granicama)= 6. 474
Općina Domaljevac-Šamac 2009. god. (župe: Domaljevac, Grebnice)= 5. 233 (80,8 %)

Posavska županija 1991. god.= 43. 912
Posavska županija 2009. god.= 30. 481 (69,4 %)


10. Bosansko-podrinjska županija
Općina Goražde 1991. god.= 83
Općina Goražde 2009. god.(župe: Goražde)= 50 (60,2 %)

Bosansko-podrinjska županija 1991. god.= 84
Bosansko-podrinjska županija 2009. god.= 50 (59,5 %)


FEDERACIJA BIH 1991. god.= 586. 631
FEDERACIJA BIH 2009. god.= 455. 032 (77, 6 %)



REPUBLIKA SRPSKA

1. Banjolučka regija
Općina Banja Luka 1991. god.= 29. 033
Općina Banja Luka 2009. god. (župe: Banja Luka, Barlovci, Budžak, Ivanjska, Marija Zvijezda-Trapisti, Motike, Petrićevac, Presnače, Stratinska, Šimići)= 3. 098 (10,7 %)

Općina Prijedor 1991. god.= 6. 300
Općina Prijedor 2009. god. (župe: Ljubija, Prijedor, Ravska, Šurkovac, dio Stare Rijeke)= 1. 107 (17,6 %)

Općina Oštra Luka/Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama)= 788
Općina Oštra Luka/Sanski Most 2009. god.(župe:dio Stare Rijeke,dio Sasine)=115(14,6 %)

Općina Mrkonjić Grad 1991. god. (u današnjim granicama)= 1. 992
Općina Mrkonjić Grad 2009. god. (župe: Mrkonjić Grad, Liskovica)= 98 (4,9 %)

Općina Kotor Varoš 1991. god.= 10. 640
Općina Kotor Varoš 2009. god.(župe: Kotor Varoš, Sokoline, Vrbanjci)= 346 (3,3 %)

Općina Teslić 1991. god.= 9. 549
Općina Teslić 2009. god. (župe: Bežlja, D. Komušina, G. Komušina, Teslić)= 1. 243 (13 %)

Općina Prnjavor 1991. god.= 1. 737
Općina Prnjavor 2009. god. (župe: Prnjavor, Kulaši)= 484- 218(talijani)= 266 (15,3 %)

Općina Laktaši 1991. god.= 2. 584
Općina Laktaši 2009. god.(župe: Bos. Aleksandrovac, Mahovljani, Trn)= 228- oko 10(talijani) =218 (8,4 %)

Općina Bosanska Gradiška 1991. god.= 3. 422
Općina Bosanska Gradiška 2009. god. (župe: Bos. Gradiška, Dolina, Nova Topola)= 545-oko 160(talijani)= 385 (11,3 %)

Općina Bosanska Dubica 1991. god.= 488
Općina Bosanska Dubica 2009. god. (župe: Bos. Dubica)= 100 (20,5 %)

Općina Bosanski Novi 1991. god. (u današnjim granicama)= 236
Općina Bosanski Novi 2009. god. (župe: Bos. Novi)= 36 (15,3 %)

Općina Bosanska Kostajnica 1991. god. (u današnjim granicama)= 166
Općina Bosanska Kostajnica 2009. god. (župe: Bos. Kostajnica)= 19 (11,5 %)

Banjolučka regija 1991. god.= 67. 959
Banjolučka regija 2009. god.= 7. 031 (10,3 %)


2. Posavina (RS)
Općina Derventa 1991. god.= 21. 972
Općina Derventa 2009. god. (župe: Bijelo Brdo, Bukovica, Derventa, Kulina, Plehan, dio Žeravca, dio Cera, dio V. Prnjavora-Sočanice)= 616 (2,8 %)

Općina Bosanski Brod 1991. god.= 13. 923
Općina Bosanski Brod 2009. god. (župe: Bos. Brod, G. Močila-Sijekovac, Kolibe, Koraće, Novo Selo, dio Brusnice, dio Žeravca)= 367 (2,6 %)

Općina Doboj 1991. god. (u današnjim granicama)= 10. 158
Općina Doboj 2009. god. (župe: Dragalovci, Foča, dio Doboja, dio Cera, dio V. Prnjavora-Sočanice)= 682 (6,7 %)

Općina Modriča 1991. god. (u današnjim granicama)= 7. 840
Općina Modriča 2009. god. (župe: Garevac, Modriča, dio Čardaka)= 287 (3,7 %)

Općina Odžak/Vukosavlje 1991. god.= 3. 440
Općina Odžak/Vukosavlje 2009. god.(župe: Pećnik)= 137 (4 %)

Općina Šamac 1991. god. (u današnjim granicama)= 7. 060
Općina Šamac 2009. god. (župe: Bos. Šamac, Srednja Slatina, Hrvatska Tišina, dio Čardaka- Kornica)= 772 (10,9 %)

Općina Pelagićevo 1991. god.(u današnjim granicama)= 7. 100
Općina Pelagićevo 2009. god.(župe: D. i G.Tramošnica,Turić,dio Gradačca)=1. 000(14,1%)

Posavina (RS) 1991. god.= 71. 557
Posavina (RS) 2009. god.= 3. 861 (5,4 %)


3. Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale-Čajniče)
Općina Bijeljina 1991. god.= 517
Općina Bijeljina 2009. god. (župe: Bijeljina)= 105 (20,3 %)

Općina Zvornik 1991. god. (u današnjim granicama)= 105
Općina Zvornik 2009. god. (župe: dio Srebrenice-Zvornika)= 16 (15, 2 %)

Općina Srebrenica 1991. god.= 38
Općina Srebrenica 2009. god. (župe: dio Srebrenice- Zvornika)= 120 (315,8 %)

Općina Pale 1991. god. (u današnjim granicama)= 125
Općina Pale 2009. god. (župe: Pale)= 15 (12 %)

Sjeveroistočna RS(regija Bijeljina- Pale- Čajniče) 1991. god.= 1. 508
Sjeveroistočna RS(regija Bijeljina- Pale- Čajniče) 2009. god.= 256 (17 %)


4. Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje)
Općina Nevesinje 1991. god. (u današnjim granicama)= 153
Općina Nevesinje 2009. god. (župe: Nevesinje)= 25 (16,3 %)

Općina Trebinje 1991. god. (u današnjim granicama)= 434
Općina Trebinje 2009. god. (župe: dio Trebinja, dio Ravnog)= 280 (64,5 %)

Općina Berkovići/ Stolac 1991. god. (u današnjim granicama)= 435
Općina Berkovići/ Stolac 2009. god. (župe: Stjepan Križ)= 0 (0 %)

Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje) 1991. god.= 1. 022
Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje) 2009. god.= 305 (29,9 %)


REPUBLIKA SRPSKA 1991. god.= 142. 046
REPUBLIKA SRPSKA 2009. god.= 11. 453 (8,1 %)



DISTRIKT BRČKO
Distrikt Brčko 1991. god.= 22. 163
Distrikt Brčko 2009. god. (župe: Boće, Brčko, Dubrave, Gorice, Krepšić, Poljaci, Ulice, Zovik)= 6. 757 (30,5 %)


BOSNA I HERCEGOVINA 1991. god.= 755. 883
BOSNA I HERCEGOVINA 2009. god.= 473. 242 (62, 6 %)


BIH- kršteni i umrli
god. krštenja sprovodi stanje
2005. 5214 5869 -655
2006. 5152 5893 -741
2007. 4915 6155 -1240
2008. 4721 6220 -1499

BIH 2005-2008.
Krštenja /sprovodi / priraštaj
20 002 /24 137 / -4135

NAPOMENE:
*analiza je izrađena na temelju blagoslova obitelji u prethodnih nekoliko godina
** ovo nisu službeni podaci, ovo je izračun rađen na temelju prikupljanja podataka za svaku župu posebno
*** brojka u zagradi govori koliki je postotak Hrvata 2009. godine u odnosu na 1991. godinu
****općine s manje od 10 Hrvata nisu posebno isticane u ovoj analizi (npr. Sapna-1obitelj,Ljubinje-1obitelj itd.)
*****određen broj BIH Hrvata 1991.izjašnjavao se Jugoslovenima,tako da je pad broja Hrvata u BIH realno veći


2. prijedloga za Treći entitet

Prijedlog 1. ( većinski hrvatska područja i teritorij pod kontrolom HVO-a iza Daytona 1996. god.):
- županije: ZHŽ, HBŽ, PŽ= 156. 495
- općine: Čapljina, Čitluk, Neum, Stolac, Ravno, Rama, Žepče, Usora, Jajce, Dobretići= 88. 938
- dio općina: Mostar/ Zapadni Mostar- dio Bijelog Polja, Jablanica/Doljani, Konjic/Turija- Zaslivlje- Zabrđe, Vitez HVO, Busovača HVO, Kiseljak HVO, Kreševo HVO, N. Travnik HVO, Fojnica HVO, Uskoplje HVO, Travnik/ Nova Bila= 119. 829
- enklava Sjeverni Vareš- Kraljeva Sutjeska= 5. 352
- enklava Maglaj/N. Šeher (pripojilo bi se općini Žepče)= 1. 000
- enklava Brčko HVO- Srebrenik/ Špionica= 7. 402
Ukupno= 379. 016 (80, 1 % - BH Hrvata ušlo bi u treći entitet)

Prijedlog 2. (uključuje i RS, kao i neke veće hrvatske enklave u Federaciji BIH):
-obuhvaća Prijedlog 1., ali bez općine Drvar= 378. 316
- enklava zapadni Brod- istočna Derventa-sjeverozapadni Doboj (hrv. sela bez gradova)= 689
- enklava južni Šamac- Pelagićevo- zapadna Modriča (hrv. sela bez gradova)= 1. 341
- enklava Ljubija(Prijedor)= 837
- enklava Stup- Otes (Ilidža)= 3. 500
- Pećnik (Modriča/Vukosavlje) bi se pripojio općini Odžak= 137
- Hrvatska Tišina- Šamac (pripojila bi se općini Domaljevac)= 517
- Komušina- Teslić (pripojila bi se općini Žepče)= 313
- bivša općina Soli(tuzlanski prsten- preko 40 povezanih hrvatskih sela)= 11. 794
- Liskovica i Majdan- Mrkonjić Grad ( pripojili bi se općini Jajce)= 98
- Zavalje (Bihać)- moguće pripajanje Hrvatskoj zbog izoliranosti= 210
Ukupno= 397. 752 (84 %- BH Hrvata bi ušlo u treći entitet)

* u oba dva prijedloga za treći entitet diskontinuitet teritorija jamstvo je cjelovitosti BIH, a u drugom prijedlogu koridor za Srbe iz zapadne RS ostao bi očuvan


ZAKLJUČAK:
Iz analize je vidljivo da se broj Hrvata u manjinskim hrvatskim područjima smanjio, dok se u većinskim hrvatskim područjima (bili pod kontrolom HVO-a) uglavnom povećao ili ostao isti.
Podaci su prikupljani iz katoličkog tiska, dnevnog tiska, sa web stranica, te kontaktima s pojedinim svećenicima, kojima se ovom prilikom zahvaljujem. Glavni problem bio je uskladiti granice župa s granicama općina, te utvrditi broj vjernika u pograničnim mjestima općina, ali uspio sam kroz nekoliko godina. Budući da je bilo nemoguće prikupiti kompletne podatke za broj vjernika u župama za 2009. godinu, korišteni su pojedini podaci iz 2007. i 2008. godine. Prema procjenama o broju Muslimana/Bošnjaka i broju Srba u BIH, ukupan broj Hrvata u BIH danas se kreće između 14 i 15 %.



Darijan Grubišić