Marketing
Hrvati Vareša i Kraljeve Sutjeske danas
Hrvati Vareša i Kraljeve Sutjeske danas
Još je tu. - Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamstoto minu ljeto,
Što je mlate sa svih strana.
Možda su ovi stihovi iz poznate Nazorove pjesme Zvonimirova lađa najbolji da oslikaju stanje u kakvom se danas nalaze vareški i kakanjski Hrvati. Stoga ću se ovome tekstu analitički osvrnuti na brojno stanje vareških i kakanjskih Hrvata od 1991. godine do danas, budući da su brojke ipak najpouzdanija metoda da se vidi kako je netko na određenom području prošao u ratu, te kakve su posljedice ostavili rat i poslijeratna zbivanja na taj dio hrvatskog korpusa.
VAREŠ
Vareš je jedna od 3 općine u Bosni i Hercegovini gdje nacionalne stranke nisu pobjedile na prvim demokratskim izborima u BIH 1990.godine, pa je sam po sebi specifičan.
Rezultati popisa stanovništva 1991.god.za općinu Vareš bili su slijedeći:
- Hrvati= 8. 982 (40, 62 %)
- Muslimani= 6. 721 (30,39%)
- Srbi= 3. 630 (16,41%)
- Jugosloveni= 2. 049 (9,27%)
- ostali i neizjašnjeni= 732 (3,31%)
UKUPNO= 22. 114
Na slijedeće dvije etničke karte možemo vidjeti raspored tog stanovništva u općini:
Karta 1:
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=vu770mmxlp02f1f30qwf.gif
Karta 2:
Hrvati-plava
Srbi –crvena
Muslimani- zelena
Jugosloveni-roza
Ostali i neizjašnjeni- siva
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=vxi3o3d5u72d3t2ng5hx.png
Iz ovih dviju etničkih karata vidljivo je da su Hrvati bili apsolutna većina u sjevernom djelu općine, te u općinskom središtu, kao i u rudarskom naselju Vareš Majdan, pa ćemo se stoga koncentrirati na to područje općine Vareš u ovoj analizi.
Prema popisu stanovništva 1991.god., na tome području (osjenčano na karti 1.) struktura stanovništva bila je slijedeća:
- Hrvati= 8. 948 (58,3 %)
- Muslimani= 2 .182 (14,2 %)
- Srbi= 1. 563 (10,2 %)
- Jugosloveni= 1. 951 (12,7 %)
- Ostali i neizjašnjeni= 702 (4,6 %)
Kao što vidimo na tome području živjelo je 99, 62 % svih vareških Hrvata, dok je u ostatku općine živjelo tek 0,38% vareških Hrvata .
Kada bi u seoskim sredinama rasporedili Jugoslovene i neizjašnjene s obzirom na nacionalnu strukturu ostalih stanovnika u tim selima (za sela nije karakterističan priljev stanovnika iz drugih sredina), te kada bi u urbanim sredinama grada Vareša i Vareš Majdana rasporedili Jugoslovene i neizjašnjene tako da svakom narodu pridodamo po 1/3 Jugoslovena i neizjašnjenih dobili bi sljedeće brojke za područje Sjevernog Vareša 1991. godine:
- Hrvati= 10. 170 (66, 3 %)
- Muslimani= 2. 935 (19, 1 %)
- Srbi= 2. 241 (14, 6 %)
UKUPNO= 15. 346 (100 %)
Krajem listopada i početkom studenog 1993. godine uslijedio je egzodus Hrvata s tog područja u režiji Armije BIH, te je na tome području ostalo tek oko 600-700 Hrvata. Krajem rata počinje ne baš intenzivan povratak Hrvata na ta područja, sustavno i planski ometan od tadašnjih muslimanskih vlasti. Kakav je taj povratak bio možemo vidjeti i iz općinskih analiza izbora od kraja rata do danas.
Tako su 1997. godine na općinskim izborima hrvatski kandidati dobili 43,1% glasova (ako gledamo samo redovne birače taj broj pada na 32,7% (bez glasova SDP-a)).
Na općinskim izborima 2000. godine hrvatski kandidati (u svim strankama) dobili su 39,79% glasova (34,27% redovnih), dok su na općinskim izborima 2004. godine hrvatski kandidati dobili 37,37% glasova (36,13% redovnih).
Poslijednji općinski izbori održani su 2008. godine, pa sam se njima posebno pozabavio i detaljno ih raščlanio po izbornim jedinicama. Ukupno na općinskoj razini hrvatski kandidati u svim strankama dobili su 33,54% glasova (32,94% redovni).
Kada gledamo isključivo područje grada Vareša po gradskim izbornim jedinicama stanje je slijedeće:
Grad Vareš ima 5 izbornih jedinica:
Vareš 1- 54,81% glasova za hrvatske kandiate
Vareš 2- 38,91% glasova za hrvatske kandiate
Vareš 3- 42,10% glasova za hrvatske kandiate
Vareš 4- 40,48% glasova za hrvatske kandiate
Vareš 5- 54,76% glasova za hrvatske kandiate
Što ukupno daje u gradu Varešu 45,44% glasova za hrvatske kandidate, 52,67% glasova za muslimanske kandidate, 1, 89% glasova za srpske kandidate.
Dakle, vidimo da Hrvati u gradu Varešu bez obzira na sve poteškoće čine respektabilan broj, te da u pojedinim djelovima grada čine većinu.
Kada pogledamo rezultate za područje sjevernog Vareša (područje osjenčano na karti 1.) stanje je slijedeće: 47,98% hrvatski kandidati, 50,36% muslimanski kandidati, 1,66% srpski kandidati, s time da je važno istaći da Vareš Majdan znatno spušta prosjek hrvatskih glasova, te kada bi ga izostavili taj postotak bio bi puno veći u korist Hrvata. Također, može se primjetiti da su u nekim izbornim jedinicama gdje žive isključivo Hrvati i muslimanski kandidati dobili određen broj glasova.
Zaključak: Iako izbori nisu mjerilo za određivanje broja stanovnika na nekom području, jer ovise u prvom redu o izlaznosti, a i mogućnosti da su pojedini birači birali predstavnike drugog naroda, oni ipak pokazuju okvirno stanje na određenom teritoriju, pa možemo zaključiti da je na području sjevernog djela općine Vareš(područje osjenčano na karti 1.) 1991. godine živjelo oko 66% Hrvata, a 2008. godine hrvatski kandidati dobili su oko 48% glasova (66%:48%).
KAKANJ
Rezultati popisa stanovništva 1991.god.za općinu Kakanj su slijedeći:
- Hrvati= 16. 625 (29, 76%)
- Muslimani= 30. 445 (54,51%)
- Srbi= 4. 937 (8,84%)
- Jugosloveni= 2. 531 (4,53%)
- Ostali i neizjašnjeni= 1. 319 (2,36%)
UKUPNO= 55. 857
Na slijedećoj etničkoj karti 3. možemo vidjeti raspored tog stanovništva u općini:
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=u7chow2a6y0c8x0q0l7v.gif
Sa ove etničke karte možemo vidjeti da su Hrvati bili skoncentrirani uglavnom u istočnom djelu kakanjske općine (šire područje Kraljeve Sutjeske-područje osjenčano rozom rozom), pa ćemo se stoga ću se koncentrirati na to područje općine Kakanj u ovoj analizi.
Prema popisu stanovništva 1991.god. na tom području (osjenčano na karti 3.) struktura stanovništva bila je slijedeća:
- Hrvati= 11. 805 (74, 46 %)
- Muslimani= 3. 400 (21, 44 %)
- Srbi= 122 (0, 77 %)
- Jugosloveni= 287 (1, 81 %)
- Ostali i neizjašnjeni= 241 (1, 52 %)
UKUPNO= 15. 855
Kao što vidimo na tome području je živjelo 71,01 % svih kakanjskih Hrvata, dok je u ostatku općine živjelo 28,9% kakanjskih Hrvata.
Kada bi u seoskim sredinama rasporedili Jugoslovene i neizjašnjene s obzirom na nacionalnu strukturu ostalih stanovnika u tim selima (za sela nije karakterističan priljev stanovnika iz drugih sredina dobili bi sljedeće brojke za područje Istočnog Kaknja-Kraljeve Sutjeske 1991. godine:
- Hrvati= 12. 208 (77 %)
- Muslimani= 3. 520 (22, 2 %)
- Srbi= 127 (0, 8 %)
UKUPNO= 15. 855 (100 %)
Ratnim zbivanjima 1993. godine kakanjski Hrvati bivaju protjerani od Armije BIH prvo na područje općine Vareš koje je tada bilo pod kontrolom HVO-a, a nakon pada Vareša u muslimanske ruke zajedno sa varešim Hrvatima napuštaju Vareš. Krajem rata počinje mukotrpan i slab povratak kakanjskih Hrvata na svoja ognjišta, kao i u Varešu sustavno ometan od strane tadašnjih muslimanskih vlasti.
Tako su 1997. godine na općinskim izborima hrvatski kandidati u svim strankama dobili tek 17,6% glasova (od toga je 2/3 glasova u odsutnosti). Na općinskim izborima 2000. godine hrvatski kandidati dobivaju 17,36% glasova (ako gledamo samo redovne birače taj broj pada na 14,14% glasova), dok su na općinskim izborima 2004. godine hrvatski kandidati dobili tek 12,94% glasova (12,47% redovnih).
Na posljednjim općinskim izborima 2008. godine hrvatski kandidati u svim strankama osvojili su 11,87% glasova.
Kada pogledamo rezultate za područje Istočnog Kaknja-Kraljeve Sutjeske(područje osjenčano na karti 3.), stanje je slijedeće: 40,27% hrvatski kandidati, 59,08% muslimanski kandidati, 0,65% srpski kandidati.
Zaključak: Iako je već rečeno da izbori nisu mjerilo odnosa stanovništva na pojedinom području, ipak možemo zaključiti da je na širem području Kraljeve Sutjeske (područje osjenčano na karti 3.) 1991. godine živjelo oko 77% Hrvata, a na izborima 2008. godine hrvatski kandidati na tom području dobili su oko 40% glasova (77%:40%). Kada bi se glasovi u općini Kakanj raščlanili po selima i zaseocima(svako selo nema izbornu jedinicu) u skladu sa kartom 3. broj glasova za hrvatske kandidate bio bi nešto veći.
SJEVERNI VAREŠ I KRALJEVA SUTJESKA
Kada objedinomo ova dva anlizirana područja, te pojedina rubna većinski hrvatska sela općina Visoko, Olovo i Zavidovići etničkom kartom (područje zaokruženo rozom linijom na kartama 4. i 5. i 6.) možemo vidjeti da se tu radi o kompaktnom teritoriju gdje su 1991. godine većinu činili Hrvati.
Karta 4.:
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=29bgckyy0ks76c77q7m2.jpg
Karta 5.:
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=qb6otqdyo5kaf645zbco.png
Karta 6:
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=prc7dlrnr9fnkvkbflbr.png
Na području prikazanom na kartama 4., 5. i 6. prema popisu 1991. godine živjelo je 32. 397 stanovnika (uz korekciju Jugoslovena i neizjašnjenih), od toga:
- Hrvati= 23. 517 (72, 59%)
- Muslimani= 6. 505 (20, 08%)
- Srbi= 2. 375 (7, 33%)
Prema rezultatima općinskih izbora 2008. godine na području prikazanom na kartama 4., 5. i 6. glasovalo je 5364 glasača i od toga:
- 2. 397 (44,69%) glasova za hrvatske kandidate
- 2. 901 (54,08%) glasova za muslimanske kandidate
- 66 (1,23%) glasova za srpske kandidate
U rezultatima izbora nisu prikazani rezultati iz većinski hrvatskih rubnih sela općina Visoko, Olovo i Zavidovići, tako da bi taj postotak bio nešto veći u korist kandidata hrvatske nacionalnosti. Također, valja napomenuti da su u pojedinim izbornim jedinicama obuhvaćena većinski muslimanska sela koja se ne nalaze na analiziranome području(kartama 4., 5. i 6.), a pojedina većinski hrvatska sela koja se nalaze na analiziranom području(kartama 4., 5. i 6.) pripala su izbornim jedinicama čija sjedišta ne obuhavaćaju analizirano područje, tako da se broj glasova za hrvatske kandidate na analiziranom području (kartama 4., 5. i 6.) kreće između 50-60%.
Kada bi se ovi glasovi po izbornim jedinicama dodatno raščlanili po selima i zaseocima, te priključila većinski hrvatska sela iz općina Olovo, Zavidovići i Visoko (kao što je zaokruženo na kartama 4., 5. i 6.) došlo bi se do brojke od oko 50-60% hrvatskih glasova na kompaktnom teritoriju koji bi činio jednu cjelinu.
Zaključak: Dakle na području na kojem je 1991. godine živjelo 72% Hrvata(područje prikazano na kartama 4., 5. i 6.), hrvatski kandidati dobili su oko 55% glasova (72%: 55%), uz naravno ogradu da se radi o rezultatima izbora, koji ne moraju prikazivati stvarno stanje na terenu.
Pored već spomenutog etničkog čišćenja od strane armije BIH, smanjenju broja Hrvata na ovome području uvelike su kumovale i razne interesne politike Republike Hrvatske koje su poticale iseljavanje Hrvata s ovih područja, kako bi popunili područja koja su ostala prazna nakon akcije Oluja 1995. godine, te su tako Hrvati Bosne i Hercegovine ponovno postali žrtve nečijih viših interesa. Također, srpsko stanovništvo na ovome području može se naći još samo u tragovima.
Prema crkvenim podacima, na analiziranome području živi nešto manje od 5. 000 katolika, broj krštenih u 2009. godini je 38, dok je broj umrlih iste godine iznosio čak 137, tako da i negativan priraštaj uzrokuje smanjenje broja Hrvata s tog područja.
Krajnje je vrijeme da se aktualni predstvanici Hrvata u BIH zauzmu za formiranje općine s hrvatskom većinom na ovome području ukoliko žele da Hrvati ostanu većina na ovome području, a sve po uzoru na švicarsko uređenje, gdje je glavni kriterij formiranja pojedinog kantona volja naroda koji živi na određenom teritoriju, odnosno nacionalna i vjerska zastupljenost. Pravi primjer uspješnog funkcioniranja takve općine s naših prostora je općina Žepče koja je iza rata ekonomski mnogo više napredovala nego ostale općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Također, moguće je formiranje dviju zasebnih općina s hrvatskom većinom koje bi kao diskontinuirani teritorij ušle u budući hrvatski entitet, kao što je prikazano na karti 7:
Uvećan prikaz karte možete vidjeti ovdje:
http://www.dumpt.com/img/viewer.php?file=avz1y1xwmjt7ug9ofvti.png
Dakle, bobovačka i sutješka lađa još uvijek postoje, iako ranjene i okrhnute, ali što je najbitnije još su uvijek tu usprkos svim nevoljama kroz koje su prošle kao što to kažu i stihovi već spomenute poznate Nazorove pjesme:
Osamstoto ljeto teče,
I sve vali lađu biju,
I sve sikću munje žive,
I jesenje kiše liju.
Snažno o nju udaraju,
Vjetar, talas i oluje,
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je- AL' JOŠ TU JE.
Posebna zahvala Herc_-u (Milanu) zbog izrade, dorade i pomoći oko mapa.
Darijan Grubišić
Post je objavljen 03.03.2012. u 11:43 sati.