DAR ŠUTNJE - SLAVONIJA U SRCU I DUŠI - Blog.hr

07.05.2007., ponedjeljak

DAR ŠUTNJE

Ima jezik riječi i jezik ruku. Ima jezik očiju i jezik tijela. Ali ima i jezik šutnje.

Jedan je stari fratar nakon dugog i teškog života počeo osjećati da mu je skoro kraj. I odluči krenuti na put i posjetiti svog najboljeg prijatelja i s njim se oprostiti. Jedan mladi fratar ga je pratio na tom putu u samostan u brdima. Došavši tamo dva prijatelja padnu jedan drugome u zagrljaj. Neizmjerno su se radovali ponovnom viđenju. A onda sjednu i bez riječi su se samo gledali. Nakon nekoliko sati ovaj stari fratar ustane, uzme za ruku svog mladog pratioca i krenu nazad.

„Zašto vi uopće niste razgovarali?“, upita mladi fratar. A stari mu odgovori:“Razgovarati mogu sa svakim čovjekom na svijetu, ali šutjeti mogu samo s pravim prijateljem!“

U tim satima šutnje ova su dva prijatelja osjetili više zajedništva nego da su razgovarali. Jer u tišini govori srce, u tišini Bog govori nama i mi njemu.

"Ako se povratite i ostanete mirni, spasit ćete se. U miru i uzdanju snaga je vaša.“
Izaija 30,15

- 00:10 -

Ukupno Komentara (11)

Po sokacki divani ------------U Miraz spremi

<	svibanj, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O lipoj, ponosnoj, prkosnoj i bećarskoj Slavoniji i svemu što je ljudsko, ali i Božje

Evo još jednog novog šokačkog bloga:
RATAR I BEKRIJA

Posjetiti lijepi blog novoga blogera:
ŠOKAC GRANIČAR

Posjetiti novi šokački blog - nećete se pokajati, sigurno:
ZLATNI DUKAT

Ja sam samo neizgledna školjka u kojoj se krije biser: SLAVONIJA!

Otišao sam iz Slavonije, ali Slavonija nije iz mene!

„Nije mi bilo suđeno da idem za ovcama, da hvatam ribu u ritovima, da sviram gajde u kolu na mjesečini, da se tučem i opijam po vašarima, da ašikujem s djevojkama po bostanima i salašima, da padam od umornosti kod žetve i rađam djecu kao svoj gazda. Moje građanstvo ostade tek na površini, na odijelu, pa shvaćam jasnije no ikada da sam ostao u duši Šokac i paor…“

A.G.Matoš

Free Website Counter

«Šokica je zapravo maneken slavonske prirode.Glava joj u zlatari, u žitnom klasju, ramena u hrastovu lišću, grudi u grozdovima vinove loze, u pasu joj potok, brzac, od pasa do pete livada je puna cvijeća.»
Matko Peić

„Tek kad se rubina nabora niz dva lijepa ženska bedra, tek onda možeš spoznati što znači izraz da je rubina "skitita". Moraš vidjeti žive te grudi, bokove i leđa na koja će doći ornamenti zvani klas, paunovo perje i rastov list! Gledajući povorke u narodnoj nošnji, imaš osjećaj da su livade umarširale u grad, i da ne prolaze momak i djevojka, nego raspupao grm divlje ruže i mlada šljiva u cvatu. Narodna je nošnja ovog kraja kao što su i tijelo i duh čovjeka ...”
Matko Peić

PJESMA SLAVONIJI

Ja sam se rodio u Slavoniji,
gdje zoru radjaju Bosut i Sava,
gdje zemlja miri ko jedra cura,
dok na ruci bećaru spava.

Slavonijo,mila mati moja,
ti imas oči,sjajne,zelene,
od vinograda i žitnih polja
i od tri vode,tije,studene.

Ja sam tvoj sin i ti to znaš,
u meni žive tvoje pustare,
šume i doli,njive orane,
i one pjesme,šokačke,stare.

Gdje god da krenem,gdje god da stignem,
jedna mi slika u duši sija,
zeleno polje,mirisno,rosno,
moj rodni kraj,Slavonija!

Vjekoslava Vukelić

Komentari da/ne?

Design Kenguur 2008