Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
nedjelja, 31.10.2004.
Veliki vojskovođe
Aleksandar III. Makedonski – Veliki (356. – 323. p. K)
Imao je samo 20 godina kada mu je umro otac kralj Filip II. Makedonski. Iako se iskustvo stječe s godinama, Aleksandar je vrlo rano pokazao da je sposoban vojnik, administrator i diplomat.
Imao je samo 16 godina kada ga je otac postavio za regenta tijekom njegove nenazočnosti zbog jedne od vojnih kampanji. Na svoju inicijativu poveo je vojsku protiv pobunjenih tračkih plemena, zauzeo njihov grad i nazvao ga Aleksandropolis. S 18 godina vodi u bitki kod Heroneje 338. p. K. Elitno makedonsko konjaništvo na također elitnu tebansku svetu satniju. Kao vojni zapovjednik pokazao je da ima smisla za organizaciju, ali i za inventivnu improvizaciju. U vojnoj kampanji u Trakiji, nakon očeve smrti, protivnik je jednom napao makedonsku vojsku na hodnji. S jedne uzvisine na kolonu su puštena prazna i bez zaprega bojna kola. Aleksandar je zapovjedio vojnicima da se razmaknu i propuste kola, a oni koji to zbog sabijenosti ne mogu, neka legnu i prekriju se štitovima. Incident je prošao bez gubitaka po vojnike makedonske falange. Drugom prilikom improvizirao je prijelaz svoje vojske preko Dunava na ribarskim brodicama i čamcima koje je pokupio u nekoliko obalskih naselja, potpuno iznenadivši protivnika. U pohodu protiv Tesalaca dao je u planini Ossa prosjeći put u stijenama kako bi svoju vojsku mogao dovesti iza leđa protivniku koji ga je čekao zatvorivši prolaz kroz klanac.
Osobna hrabrost Aleksandra svakako je bila primjer i poticaj njegovoj vojsci. U bitki na Graniku Aleksandar je izgubio konja i dva puta je ostao bez koplja. U dvoboju je ubio perzijskog vrhovnog zapovjednika, kraljeva zeta Mitridata, potom njegovog dozapovjednika Roziaka, koji ga je prije toga dohvatio mačem po kacigi. Od napada drugog dozapovjednika Spitridata zaštitio ga je njegov prijatelj odsjekavši ovome ruku s mačem. U bitkama Aleksandar je bio nekoliko puta ranjen.
Pripremajući se za pohod na Perziju u svoj stožer uzeo je očeve iskusne generale i veterane i učene ljude svojeg doba, među kojima je bio i njegov učitelj i tutor Aristotel. U osvojenim gradovima na vlasti je ostavljao domaće plemstvo, a uspio je i okupiti grčko-makedonsku-perzijsku aristokraciju oko zajedničkih interesa. Osobno je priredio vjenčanje nekoliko tisuća svojih vojnika s perzijskim nevjestama vodeći se s idejom spajanja svjetova.
Kako bi danas izgledao svijet da Aleksandar nije umro u 33. godini života, možemo samo nagađati. Sa sobom je odnio u grob ideju jedinstvenog carstva svih naroda svijeta čije bi granice oplakivale samo vode oceana. Nakon njegove iznenadne smrti golemo carstvo podijelili su njegovi zapovjednici i kako je to već uobičajeno u ljudskoj povijesti – međusobno su zaratili.
| < | listopad, 2004 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!