Arhangel
04.11.2008., utorak
Go Barack, go!
Veliki povijesni događaji ponekad prođu mimo nas a da u istom trenutku ne uočimo njihovu dugoročnu važnost i utjecaj na svijet i živote svih nas. Tek s vremensko-prostorne distance postanemo kadri retrospektivno uočiti kako je ono što nam se u jednom trenutku činilo nečim uobičajnim zapravo imalo epohalno značenje.Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama održani danas, 04. studenog 2008., događaj su koji protječe u skladu sa svim očekivanjima i koji je pripreman već mjesecima, i prije nego je započela tamošnja predizborna kampanja. Amerikanci su uredno izišli na izbore i to u velikom broju. Višestoljetna tradicija američke demokracije tako je nastavila svoj život. Možda bi ovo bili tek jedni od niza američkih predsjedničkih izbora koji bi iznjedrili favorita čija bi politika nastavila kursom njegovog prethodnika. U tom smislu riječ bio bila o izmjeni protagonista, ali predstava bi išla dalje. Ipak, kandidatura relativno mladog afroamerikanca Baracka Obame te njegovi veliki izgledi da postane predsjednik najmoćnije političke, vojne i gospodarske svjetske sile daju ovim američkim izborima epohalno značenje i datumu njihove provedbe povijesno značenje. Barack Obama možda nije najsposobniji niti najiskusniji američki političar koji bi u ovom trenutku mogao ili trebao voditi politiku SAD-a. Međutim, nakon dvaju mandata Georgea Busha Jr., koje i sami američki analitičari ocjenjuju katastrofalnima u svakom pogledu, promjena stranačke pripadnosti novog predsjednika (Demokrat, ako to bude B. Obama), njegove mlađe godine te, na osobit način, njegovo afroameričko porijeklo najveći su argumenti koji daju nadu da će politika koju bi vodio, bude li izabran, biti drastičan odmak od katastrofe koju je vodio dosadašnji američki predsjednik. Afroamerikanac u Bijeloj Kući veliki je znak u ovo naše vrijeme. U manje od 150 godina od ukidanja ropstva u SAD-u tamnoputi Amerikanac mogao bi postati američki predsjednik. Bio bi to veliki čin zahvalnosti i Abrahamu Lincolnu koji je osobodio afroamerikance, ali i Marthinu Lutheru Kingu koji je svoj život položio u borbi za građanska prava američkih potomaka nekadašnjih crnih robova. Izbor B. Obame bio bi veliki udarac rasističkim krugovima ne samo u SAD-u, nego i diljem svijeta. Barackove godine, premda znače i određeni stupanj političkog neiskustva, oslobađaju ovog političara tereta prošlosti. On je čovjek bliskiji pogledima mladih na život i svijet, neopterećen republikanskim nacionalizmom i retorikom koja je prikladnija vremenu hladnog rata nego globaziziranom svijetu XXI: stoljeća. Svaki Barackov odmak od rigidne i propale Busheve politike značit će veliki napredak u njegovoj karijeri, ali značenje tog odmaka daleko će biti veće u međunarodnim odnosima, s obzirom na američku ulogu u svjetskoj politici. O učincima Barackovog odmaka od Busheve politike na unutrašnje prilike u SAD-u, kako na političkom tako i na gospodarskom planu, ne treba ni govoriti. Mala Hrvatska u bespućima balkanskih zbiljnosti posljedice Barackovog izbora, koji je najizgledniji, baštinit će pojnajprije ako to donese stabilizaciju monetarne i gospodarske slike svijeta, uvelike poljuljane u zadnjoj godini Bushevog mandata. Do značajnijeg američkog angažiranja u političkim pitanjima na ovim stranama vjerojatno neće doći, ukoliko ne dođe do radikalnog pogoršanja stanja u Bosni i Hercegovini ili većeg upliva ruske politike na osovini Moskva – Beograd. Barackova vanjska politika morat će hitno rješavati goruća pitanja Iraka, Afganistana, Sjeverne Koreje, odnosa s Rusijom i pitanja međunarodnog terorizma. U tom nizu pitanja koja traže hitan angažman, eventualne, Obamine administracije mala Hrvatska svoje interese može ostvariti samo u sklopu globalne američke politike prema ovom dijelu Europe. Ipak, usprkos svemu, 04. studenog 2008. veliki je povijesni dan, vjerujemo, kako za Baracka Obamu i SAD, tako i za ostatak ove naše malene planete. Go, Barack, go! |