Arhangel
23.03.2007., petak
Židovi
Židovi ili Hebreji narod su sveprisutan u povijesti civilizacije i do danas proširen gotovo po čitavom svijetu. Rijetke su zemlje koje u većim gradovima nemaju barem malu židovsku zajednicu. New York je primjerice grad u kojem živi najveća židovska zajednica na svijetu koja u tom gradu broji oko dva milijuna pripadnika. Tako najveći židovski grad nisu ni Jeruzalem niti Tel Aviv, već New York. Židovske su zajednice u Europi bile daleko veće prije holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, gdj ih je do danas ostao relativno malen broj, ali ne blijedi sjećanje na baštinu koju su stvorile u sredinama u kojima su živjele i djelovale. Najveći dio ih je stradao u koncentracijskim logorima, a dio ih se u poslijeratnom razdoblju preselio u obnovljenu državu Izrael.Začetke židovstva kao naroda i kao religije treba tražiti daleko u povijesti, u vremenu Abrahama oko 1700 godina pr. Kr. ipak je židovstvo kao narodna i vjerska cjelina stvoreno u vrijeme Mojsija u XIII. stoljeću pr. Kr. Pripadaju semitskoj skupini naroda koji su obitavali na prostoru Bliskog i Srednjeg istoka. Bilo je to vrijeme i prostor u kojemu su nastale velike kulture i države staroga svijeta, u kojima gledamo početke naše civlizacije. Između država Mezopotamije, Asirije, Babilona, Akada i Perzije te Egipta na jugu stvorena je relativno mala ali značajna država Izrael u prostoru između obala Sredozemnog mora i rijeke Jordan koja je u X. i IX. stoljeću pr. Kr. pod kraljevima Davidom i Salomonom doživjela politički, gospodarski, kulturni i religijski procvat. Židovska dijaspora nastala je nakon godine 587. kada je kralj Babilona Nabukodonozor osvojio Jeruzalem srušivši Izraelsko kraljevstvo. Sukladno tadašnjoj taktici, najveći dio pokorenog naroda prisilno je preseljen u Babilon. Nakon povratka u Izrael i obnove autonomije nakon 538. godine pr. Kr. dio je Židova trajno ostao u Babilonu. Vremenom je židovska dijaspora nastala i u velikim obalnim gradovima Sredozemlja, osobito u Aleksandriji u Egiptu gdje je zbog jezične asimilacije Stari zavjet preveden s hebrejskog na grčki jezik. Konačno su židovsko kraljevstvo dokrajčili Rimljani 63. godine pr. Kr., a zadnji su ostaci autonomije Izraela uništeni nakon Prvog židovskog ustanka koji su Rimljani ugušili rušenjem Jeruzalema i Hrama 70. godine i osvajanjem utvrde Masade 73. godine. Židovima je tada bilo zabranjeno ponovno naseliti Jeruzalem i oni nisu mogli ništa drugo nego se osloniti na svoju dijasporu. Židovi su međusobno vrlo povezan narod. U dijespori su živjeli okupljeni u getima radi međusobne pomoći i očuvanja vlastitog nacionalnog i vjerskog identiteta. Oslonjeni na sv. Pismo Starog zavjeta i vlastite narodne i vjerske tradicije, uz izraženu međusobnu solidarnost i ljubav prema izgubljenoj domovini, te uporan i marljiv rad, Židovi su širom svijeta uspjeli očuvati svoj vjerski i nacionalni identitet. Usprkos nerazumijevanju i predrasudama zbog njihove izdvojenosti, Židovi su se bez vlastite države održali gotovo dvije tisuće godina. Država Izrael obnovljena je 1948. godine i do danas se bori za opstanak okružena arapskim svijetom koji Izrael kao vjeru, naod i državu smatra stranim tkivom među svojim redovima i uzurpatorima Palestinske zemlje. Židovi u Hrvatskoj imaju dugu i bogatu povijest. Njihove zajednice žive u Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zagrebu, Osijeku… Tijekom Drugog svjetskog rata najveći ih je broj stradao u koncentracijskim logorima. Mnogi su Hrvati tada riskirali svoje živote za njihovo spašavanje i zbog toga bili ubrojeni Pravednike među narodima, što je najveće židovsko priznanje za spašavanje pripadnika tog naroda za vrijeme holokausta. U Dubrovniku i Splitu su sinagoge koje potječu iz XVI. stoljeća i među najstarijima su u Europi. Katolici Židove smatraju starijom braćom u vjeri. Predrasude koje su prema njima vladale stvar su tragične prošlosti i odavno su osuđene. Katolička crkva posvetila im je 1997. poseban papinski dokument Shoah - sjećamo se, podsjećajući na žrtve holokausta. Ivan Pavao II u ime Crkve u znakovitom obredu te iste godine pokajao se za sve ono što su kršćani (katolici) ikada zlo učinili Židovima ili bilo kome. Mi kršćani ponosni smo na svoju stariju braću u vjeri - na Židove. |