Arhangel
07.10.2006., subota
NAROD LJUDI 3 / SIOUXI
Sijuksi ili Dakota Indijanci naziv je za veliko i moćno indijansko pleme. Prvi ga put spominju Francuzi 1640. godine, locirajući njegov položaj uz izvore rijeke Missisipi. Algonquini su ih nazivali Nadowessioux, od čega dolazi njihov naziv Siouxi u značenju «Male zmije». Sami su sebe nazivali Dakote, u značenju «Saveznici». Nastanjivali su veliki prostor od rijeke Arkansas na jugu do obala jezera Winnipeg na sjeveru, zapadna granica njihovog teritorija bile su planine Rocky Mountains (Stijenjak).Siouxi su se dijelili u četiri klana, Otceti Cakowin tj. «Vijeće sedam vatri», kako su se nazivali; Winnebage, koji su nastanjivali zemlju između jezera Michigan i rijeke Missisipi, uz Algonquine; Assiniboine, najsjeverniji ogranak naroda Siouxa; Minnetaree u današnjoj Minnesoti i Južne Siouxe, koji su nastanjivali teritorij između rijeka Plate i Arkansas, sve do Rocky Mountains (Stijenjaka) na zapadu. Godine 1679. Jean Duluth, francuski časnik, osnovao je jednu ispostavu među Siouxima, odakle je F. Hennepin sljedeće godine krenuo u istraživanje gornjeg toko Missisipija. Francuzi su pod svoju službenu vlast uzeli zemlju Siouxa 1685. godine. Tada su se Dakote/Siouxi dijelili opet na sedam istočnih i devet zapadnih plemena. U ratovima s Francuzima i s drugim plemenima Dakote/Siouxi su bili potisnuti niz Mississipi gdje su, prateći krda bizona, zauzeli teritorije gdje su ostali do danas (danas savezne države Sjeverna i Južna Dakota, Montana). U američkom ratu za nezavisnost (1776.) i u ratu iz 1812. Dakote/Siouxi su se borili na strani Engleza. Godine 1815. potpisan je ugovor kojim su Dakote/Siouxi prisiljeni na prodaju velikih dijelova tradicionalnog indijanskog teritorija koji je uključivao velike dijelove Minnesote, Wisconsina, Iowe, Missourija i Wyominga. Do godine 1822. populacija dvaju od četiri klana ovog naroda spala je na samo 13 000 ljudi. Već 1837. Dakote/Siouxi pod pritiskom vlade SAD-a prodaju svu zemlju istočno od Mississipija, a već 1851. pod pritiskom također prodaju 35 000 000 ari zemlje zapadno od Mississipija. Odbijanje Vlade da ispoštuje stavke ugovora, kao i nasilje vojske SAD-a dovelo je do rata i masakra kod Spirit Lakea na granici Minnesote i Iowe. Nakon intervencije vojske pod zapovjedništvom generala Harneya zaključen je mirovni ugovor 1855. godine. Mir nije dugo potrajao. Neprestano doseljavanje bijelaca na indijanski teritorij, bezrazložno ubijanje bizona i potenciranje mržnje prema Indijancima (Andrew Jackson, predsjednik SAD-a: «Samo mrtav Indijanac je dobar Indijanac!») te niz izgreda doveli si do indijanske pobune 1862. u kojoj je poginulo oko 1000 bijelih doseljenika. Vojska SAD-a je poduzela kazneni pohod u kojem je obješeno 39 poglavica Dakota/Siouxa, a najveći dio Indijanaca je prisilno preseljen u rezervate na teritoriju Južne Dakote. Američka Vlada potiče putnike transameričke željeznice na ubijanje bizona kako bi glađu prisilila Indijance na uzmak. Na prerijama srednjega zapada uskoro su se zabijelili kosturi milijuna ubijenih bizona. Dio Indijanaca izbjegao je na teritorij Kanade. Kada je u sred indijanskog teritorija, u Crnim Brdima (Black Hills) otkriveno zlato, nitko nije mogao spriječiti najezdu bijelih doseljenika i kopača zlata. Poglavice Bik Koji Sjedi, Savijeni Rep i Crveni Oblak posjetili su 1875. Bijelu Kuću u Washingtonu, ali predsjednik Grant nije ih mogao prisiliti na potpisivanje novog ugovora koji bi značio novi uzmak naroda Siouxa. Novi je rat izbio 1876. Pod vodstvom poglavica Bika Koji Sjedi i Ludog Konja Indijanci napuštaju agencije i rezervate i odlaze u preriju. Vojska šalje kaznenu ekspediciju pod vodstvom generala Custera. Do odlučne bitke došlo je kod Little Big Horna 28. lipnja 1876. u kojoj je Custer napao indijanski logor sa preko 10 000 stanovnika. Indijanci su odnijeli pobjedu u kojoj je sam Custer izgubio život. Do kraja iste godine izgladnjeli Indijanci su bili prisiljeni predati se. Poglavicu Ludog Konja smjesta je ubila vojska SAD-a, a Bik Koji Sjedi je izbjegao u Kanadu, odakle se vratio u rezervat u Južnoj Dakoti 1881., gdje je nastavio voditi narod Siouxa, zajedno s poglavicama Crvenim Oblakom i Medvjedom Koji Udara. Nastavlja se… Naše je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni dio, a ako joj se dopusti, s vremenom će poremetiti čovjekovu duhovnu ravnotežu. Zbog toga djeca zarana moraju naučiti ljepotu darivanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako bi mogla osjetiti radost darivanja. Ohiyesa, Wahpeton Santee Sioux Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pored njega, pozdravi čak i stranca na osamljenom mjestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome. Poglavica Tecumseh, Shawnee Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje živih, rastućih stvari također vodi nepoštivanju ljudi. Stoga su uvijek poučavali mlade da se ne udaljavaju od njenog umirujućeg utjecaja. Poglavica Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom i tako ćete se međusobno upoznati. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš. Poglavica Dan George, Salish Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova. Poglavica Seattle, Suquamish |