Arhangel

04.10.2006., srijeda

Narod ljudi 2

U vrijeme Kolumbovog otkrića Amerike 1492. godine, na tlu SAD-a i Kanade je, kako se pretpostavlja, živjelo oko 5 do 7 milijuna pripadnika različitih indijanskih naroda. Njihovo gospodarstvo temeljilo se na neolitičkim tehnikama (lov, sakupljanje plodova, zemljoradnja, stočarstvo) i ono se nije moglo mjeriti s bjelačkom privredom koja je upravo u tom vremenu kročila put prema prvotnoj akumulaciji kapitala, manufakturnoj i tvorničkoj proizvodnji koja je u tom vremenu bila u počecima.
Prerijama srednjeg i dalekog zapada sjevernoameričkog kontinenta sve do sredine 19. stoljeća lutala su nebrojena krda bizona, njih desetine milijuna, što je bio glavni izvor hrane i krzna za niz indijanskih naroda tog dijela kontinenta. Netaknuta priroda omogućavala je život crvenom čovjeku koji je odgajan na način da se osjeća i živi kao dio prirode od koje uzima samo ono i onoliko koliko mu je potrebno.
Dolazak bijelaca na indijansku zemlju u prvih stotinjak i više godina nije imao osobitog utjecaja na indijanski život i kulturu, izuzev uzgoja i uporabe konja, što je ovim nomadskim narodima omogućilo veću poketljivost i bolji uspjeh u lovu. U tom vremenu su bjelačku čizmu na drastičan način osjetili indijanski narodi srednje i južne Amerike, koji su potpali pod španjolsku kolonijalnu vlast koja je uništila njihove države (carstva Inka i Azteka), pljačkala njihove sirovine (zlato, drvo, rude) i nemilice uništavala njihovu kulturu.
Sjevernoamerički Indijanci vremenom su također počeli osjećati pritisak bjelačkih doseljenika, nakon što su Engleska i Franscuska na angloameričkom tlu osnovale vlastite kolonije i stale naseljavati bijele doseljenike, oduzimajući Indijancima njihovu zemlju i uvlačeći različita plemena u međusobne ratove (englesko-francuski rat 1757. - 1763.). Kako su bijelci više napredovali, tako su se indijanski narodi bili prisiljeni povlačiti prema zapadu.
Veliki nedostatak koji su Indijanci skupo platili bila je njihova prirodna neotpornost na bjelačke bolesti, poput vodenih kozica, velikih boginja, tifusa i sl. Desecima tisuća godina izolirani na američkom kontinentu, Indijanci nisu razvili prirodni imunitet na bolesti kojih do dolaska bijelaca među njima nije ni bilo. Kad su bijeli doseljenici shvatili ovu zlokobnu «prednost» vlastite rase, nisu dvojili upotrijebiti bolest kao način za otimanje indijanske zemlje. Nebrojeni su slučajevi smišljene prodaje zaraženih namirnica ili pokrivača indijanskim plemenima, kako bi izbila zaraza koja je pokosila niz plemena. Prvi zabilježeni slučaj je izumiranje naroda Powhatan još u 18 stoljeću. Naravno, puritanski propovjednici koristili su ovu indijansku tragediju kako bi svojoj pastvi predstavili pandemiju među Indijancima kao «Božju kaznu za nevjernike». Rijetki su bili propovjednici poput dominikanca Bartolomea de las Cassasa, ili isusovačkih redovnika, koji su prepoznali vrijednost indijanske kulture i dostojanstvo crvenog čovjeka, nastojeći ih pod svaku cijenu zaštiti. Javna je tajna da je vlada SAD-a još tijekom 19. stoljeća provodila politiku dodjele Indijancima velikim boginjama zaraženih pokrivača. Tako je sredinom toga stoljeća genocidno uništen narod Mandana.

Američki je Indijanac od zemlje, šuma, ravnica, naselja i visoravni. On izrasta iz prirode, jer zemlja koja je oblikovala prirodu oblikovala je i čovjeka za ono što ga okružuje. On je nekad rastao prirodno poput divljih suncokreta; on joj pripada baš kao što joj bizon pripada…
Poglavica Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Veliki Duh je u svim stvarima; on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona nam vraća.
Veliki Grom, Wabanaki Algoquin

Tamo gdje se nitko ne nameće, mnogi mogu živjeti u skladu.
Poglavica Dan George, Salish

Ja sam crveni čovjek. Da je Veliki Duh htio da budem bijelac, učinio bi me takvim. U tvoje je srce stavio jedne želje i planove, u moje srce druge. Svaki je čovjek dobar u njegovim očima. Orlovi ne moraju biti vrane. Mi smo siromašni, ali slobodni. Nijedan bijelac ne nadzire naše korake. Ako moramo umrijeti…, umrijet ćemo braneći svoja prava.
Poglavica Bik Koji Sjedi, Hunkpapa Sioux

<< Arhiva >>