S unutarnje strane...

petak, 30.11.2007.

“Ljubi-ubi” psihologija

Usprkos miroljubivom tjelesnom ustroju ljudi su se uspjeli razviti u prvorazredne nasilnike. Zašto i kako?

Davno smo se prestali ograničavati na obranu života, pa čak i na potrebu za hranom. Našim nasilnim postupcima danas upravalja psihologija koju nije lako prozrijeti. Pohlepa, mržnja ili hladna okrutnost, odakle se to stvorilo? Da li je to prirodno ili je u nekom trenutku nastalo, potaknuto određenim postupcima ili vanjskim okolnostima?

Sažeti nešto što ne stane u stotinjak knjiga u jedan post – nije to lako, ali pokušat ću. Psihologija nasilja koja danas prevladava u svijetu izvire iz nekoliko značajnih izvora. Prvi je takozvani “stočarski mentalitet”. U zajednicama ljudi koji su živjeli prije njegove pojave, bilo je lova za hranu, obrane od divljih životinja, ponekad od drugih ljudi ali, načelno, nije bilo nepotrebne okrutnosti. Dokaz za to možemo pronaći u rijetkim narodima koji su doživjeli, ali ne i preživjeli nedavnu povijest. Okrutna ubojstva, mučenje, nepotrebno nasilje i slično, značajka je naše “kulture”.

Pojava stočarstva promijenila je psihologiju ljudi. Načela stočarske psihologije ukratko se mogu izraziti na sljedeći način: hrani, njeguj, pazi i mazi (dakle voli), a zatim ubij i pojedi. S vremenom se to pomiješalo i eto izvora nevjerojatne i nezamislive povezanosti ljubavi i smrti. Nazovimo to “ljubi-ubi” psihologijom.

Psihološki korjeni nasilja su duboki, stari su mnogo tisuća godina. Ali, nisu vječni, niti prirodom dati. Ljudi su kao vrsta mnogo duže živjeli bez toga, a čak i nakon pojave stočarskog mentaliteta i strahovitog rascjepa koji on radi ljudskim bićima, neki od naroda ustrajali su drugačije sve do današnjih dana.

Sada takvih ima toliko malo da se može reći kako ih zapravo više i nema.
Nakon nekog vremena stočari su proširili svoj psihološki vidokrug i u njega uključili i ljude. Koja je razlika između životinje koju uzgajaš za hranu i roba koji za tebe radi i koji je u tvom vlasništvu? Nikakva.

Tome treba dodati da je ovaj proces išao paralelno s oslabljivanjem ženskog zaštitničkog načela, a to znači i s padom društvenog položaja žene. Nije čudno stoga što je u mnogim surovim društvima, poput Grčkog, žena bila potpuno bezvrijedna, na raspolaganju muškarcu u svakom pogledu. Većina naše psihologije porijeklom je iz Grčke, gdje je sukob oprečnih sila (ljubavi i nasilja) bio na vrhuncu. Grčko društvo je bilo jedno od najsurovijih. I to je korijen naše civilizacije, naravno. Primjerice, muškrac je mogao ženu ubiti ili izbaciti na ulicu bez ikakvih posljedica. Ženu koju je volio, ili se pretpostavlja da ju je volio.

U današnje smo vrijeme ipak nešto od toga ublažili, dakle okrenuli se izvornijim načelima od onih grčkih, ali još smo uvijek daleko od rješenja bitnih problema. Između ostalog i stoga što ne razumijemo odakle i kako je nastala psihologija koja nas tjera na nasilje.

<	studeni, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv