subota, 10.12.2005.
Ajt
Sinatra se opet vrti po plejlisti. Idealno za prosinac. A otvara se i klizalište. Idealno za početak jedne zimske filmske priče. Čekam bon od konzuma da kupim bocu skupljeg pica i opustim se fino. Vani na klupici, da osjetim zimu, i uživam u njoj. Neću u birtiju, neću u kafiće, ne želim. Volim miris ulice, eksterijera, smrznuto dupe na zaleđenom zidiću.A možda poslije svega toga malo i zaplešem. Guzicom i leđima po klizalištu ili nogama i rukama na terenu koji pruža siguran otpor mojim udovima. Složeno po agregatnim stanjima, ovako: - plinovito stanje u glavi - kruto stanje u želudcu - tekuće stanje pod nogama Premda se stanja znaju i preokrenuti:) uglavnom, ako je plinovito pod nogama, to nije u redu. A dogodi se. Meni ne odavno, da kucnem o drvo (knock, knock). Plinovito stanje u želudcu, kruto i tekuće stanje u glavi i iskristalizirano stanje pod nogama bih prepisao drogama svih vrsta, ali, eh, što ja znam o toj umjetnosti. I vidio sam jednom narkomana, pravog. E, jeste znali da je «Strangers in the night» u biti pjesma od Ive Robića. Uglavnom, Ivo je punih pet godina molia Sinatru da otpjeva stvar, što je ovaj poslije napokon i učinio. Pjesma je naravno postala ...bezvremenska. Baš me zanima, oćemo li se za nekih dvadesetak tridesetak godina sjećati svega ovoga sta sad slušamo? Svih ovih masiv atakova, bisti bojzova, trećerazrednih dizhejeva i svega ostalog čega ima bezgranično i trenutačno je sve to super, ali... Ostat će samo ono šta je vrh. A dobri stari Sinatra je vec to. Ajt Booka |