ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

BOLEST ILI BIZNIS STOLJEÆA: Gotovo polovica Europljana žrtva je nekog mentalnog poremeæaja!

Europljani, pa tako i Hrvati, sve više obolijevaju od mentalnih bolesti, za èije se lijeèenje godišnje troše enormni iznosi

Gotovo polovica Europljana (40 posto) žrtva je nekog mentalnog poremeæaja. Èak njih 165 od 514 milijuna svakodnevno vodi bitku s depresijom, tjeskobom ili nesanicom! Sve to košta oko 370 milijardi eura godišnje! Znanstvenici posebno upozoravaju da bi do 2020. depresija mogla biti druga najèešæa bolest Europljana!

No, ni Hrvatska nije pošteðena.

Prevelika oèekivanja

Dapaèe, ovi se europski podaci gotovo mogu preslikati na Hrvatsku, s time da mi imamo i neke specifiènosti zbog kojih depresija može biti i pojaèana. - Oni koji su uzeli kredite u švicarcima sigurno mogu postati depresivni i tjeskobni jer ne mogu riješiti problem - kaže psihijatar prof. dr. Vlado Jukiæ, ravnatelj Psihijatrijske klinike Vrapèe.

Mnogi od nas su, dodaje, u depresiji zbog prevelikih oèekivanja koja im se nisu ispunila.

- Neostvarena oèekivanja o boljem životu za neke mogu biti put u psihièku bolest ili poremeæaj, tvrdi Jukiæ i dodaje:

- Kao društvo sve više starimo, pa možemo oèekivati da æe depresija biti sve više.

Sve upuæuje na to da æe mentalni i neurološki poremeæaji zapravo postati najveæi zdravstveni izazov 21. stoljeæa, tvrde autori velike njemaèke studije u koju je ukljuèeno 27 èlanica EU te Švicarska, Island i Norveška, objavljene ovih dana na Europskom neurofarmakološkom kongresu. Studijom su bili obuhvaæeni mladi u dobi od 2 do 17 godina, zatim odrasli od 18 do 65, te oni stariji od 65 godina.

Znanstvenici su takoðer upozorili da velike farmaceutske tvrtke, koje su donedavno ulagale velika sredstva u istraživanja mozga, sve više odustaju od tih investicija, pa je financiranje palo uglavnom na leða mecena i državnih blagajni, što nije dostatno za ozbiljne domete u otkrivanju tajni mozga, poglavito u Europi.

Alkohol i shizofrenija

U Hrvatskoj su mentalne bolesti i poremeæaji najèešæi razlog hospitalizacije, s time da je na prvom mjestu alkoholizam (21 posto), na drugom shizofrenija (15 posto), a na treæem je depresija (11 posto). Slijede reakcija na teški stres i poremeæaj prilagodbe. Psihijatri istièu da je najviše onih koji traže pomoæ zbog psihièkih problema u dobi izmeðu 40 i 50 godina.

Izvor: Goranka Jureško, Jutarnji list, 06.09.2011.

Psihoterapija se preporuèuje kao samostalan tretman, ili u kombinaciji sa odgovarajuæim lijekovima. Ovaj termin obuhvata više raznih vrsta tretmana u lijeèenju mentalnih bolesti. Tijekom psihoterapije, osoba koja ima psihièki problem razgovara sa profesionalcem koji joj pomaže identificirati èimbenike koji su okidaè bolesti.

Psihoterapija pomaže osobi da prepozna ponašanja, emocije i ideje koje pogoršavaju stanje. Takoðer, pomaže osobi da prepozna probleme ili dogaðaje koji pogoršavaju stanje (kao što su teška bolest, smrt u obitelji, gubitak posla, razvod ili slièno). Kroz taj proces osoba može uvidjeti što može uèiniti kako bi umanjila probleme koje ima. Psihoterapija vraæa osobi osjeæaj kontrole nad vlastitim životom i osjeæaj uživanja u životu. Osoba kroz psihoterapiju uèi vještine svladavanja problema.


Tipovi psihoterapije

Individualna - Ova vrsta terapije ukljuèuje samo pacijenta i terapeuta.

Grupna - Dva pacijenta ili više mogu uèestvovati u terapiji u isto vrijeme. Tako su pacijenti u moguænosti podijeliti svoja iskustva i da uvidjeti da se i drugi ljudi mogu osjeæati slièno i imati sliène doživljaje.

Braèna - Ova vrsta terapije pomaže braènom partneru shvatiti zašto njegova voljena osoba ima psihièke probleme, koje promjene u komunikaciji i ponašanju bi mogle pomoæi i što mogu uèiniti za uspješan izlazak iz krize partnera.

Obiteljska - Obitelj je kljuèna za ljude sa mentalnim bolestima. Zato je nekad korisno da èlanovi obitelji uèestvuju u psihoterapiji i uvide kroz što njihov voljeni prolazi, da bi znali kako mu pomoæi na putu k ozdravljenju.

Izvor: mojezdravlje.net

SOCIOPSIHIJATRIJSKE GRUPNE TEHNIKE ukljuèuju:

1. TERAPIJSKA ZAJEDNICA po Maxwellu Jonesu
Ukljuèuje bolesnika u vlastito lijeèenje, optereæuje ga odgovornošæu za sebe, pozitivna terapijska atmosfera, smanjuju se razlike izmeðu bolnièke okoline i života izvan bolnice. Cilj je što efikasnije rješavati probleme meðuljudskih odnosa. (npr. tako se organizira rad Odjela za duševne bolesti).

2. GRUPE SAMOPOMOÆI
Osnivaju se dobrovoljno, a sastavljaju od osoba sa specifiènim problemima radi razmjene iskustava, i poboljšanja emocionalnog zdravlja, podržavajuæi homogenost, koheziju, uzajamnu podršku, olakšavaju osjeæaj otuðenosti èlanova. Sastanci jednom tjedno, bez struènjaka, radi grupnog razgovora. (AA-anonimni alkoholièari i sl.) - v. Forum

3. TERAPIJSKI GRUPNI RAD
Npr. klubovi – razlika je u atmosferi koja je neobavezna, opuštena, spontana, sliènija vanjskim uvjetima, njeguje se druženje, kulturne i zabavne aktivnosti, a odgovornost je potpuno na èlanovima kluba. (Klub lijeèenih alkoholièara, Klub hrvatskih branitelja lijeèenih od PTSP-a). Voditelj Kluba je struèan, viša medicinska sestra ili lijeènik. Ostali su struèni suradnici.