ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

ponedjeljak, 12.10.2009.

Depresija - evolucijski mehanizam

Surfaju�i internetom ponovno sam nai�la na jedan zanimljiv �lanak koji ovdje prenosim u cijelosti. Odvojite nekoliko minuta, ne�ete po�aliti.

DEPRESIJA je jedan od naj�e��ih psiholo�kih i psihijatrijski poreme�aja kod ljudi. Istra�ivanja pokazuju kako diljem svijeta vrlo velik broj populacije pati od nje. No, novo istra�ivanje dvojice ameri�kih psihijatara nazna�uje kako se uop�e ne radi o poreme�aju, nego o evolutivnom mehanizmu, koji jedinkama omogu�ava dublju introspekciju i rje�avanje �ivotnih problema.

"Jedan od razloga zbog kojih sumnjamo na to da je depresija adaptacija, a ne malfunkcija, dolazi od istra�ivanja molekule u mozgu poznate po imenom receptor 5HT1A. Taj se receptor ve�e iz serotonin, jo� jednu molekulu u mozgu koja je povezana s depresijom i na koju poku�ava djelovati ve�ina modernih lijekova protiv depresije", pi�u psihijatri Paul W. Andrews i J. Anderson Thompson.

Receptor 5HT1A

Navode primjer glodavaca koji nemaju taj receptor, a koji pokazuju manje depresivnih sindroma pri izlaganju stresu, �to pokazuje da je receptor nekako povezan s promoviranjem depresije. Usporedba receptora 5HT1A kod �takora i ljudi pokazala je da dvije vrste o tom pogledu dijele 99 posto sli�nosti, �to "pokazuje da je on tako va�an da je o�uvan u prirodnoj selekciji".

No, tehni�ka pitanja na stranu, postoje problemi s depresijom i eventualne koristi od nje. "Depresivni ljudi �esto imaju probleme u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, ne mogu se koncentrirati na posao, imaju tendenciju dru�tveno se izolirati, letargi�ni su i �esto ne nalaze zadovoljstvo u aktivnostima kao �to je seks ili jelo", navode psihijatri u �asopisu Scientific American.

Koristi depresije

�to bi moglo biti korisno kod depresije, pitanje je koje se postavlja. "Depresivni ljudi �esto intenzivno razmi�ljaju o svojim problemima. Te su misli u�estale i depresivni ljudi �esto ne mogu razmi�ljati ni o �emu drugome. Brojne studije pokazale su kako je takav na�in razmi�ljanja �esto vrlo analiti�an. Razmi�lja se o kompleksnim problemima, rastavljaju�i ih na manje dijelove", pi�u psihijatri.

Upravo to analiti�ko razmi�ljanje, za koje je potreba samo�a, izolacija i vrlo visoki stupanj koncentracije, posljedica je depresije. Depresivni ljudi imaju tendenciju micanja od ostatka dru�tva i okupirani su svojim problemima, koje rastavljaju na male dijelove. Radi se o onome �to se u pravilu posprdno naziva "pretjeranim razmi�ljanjem". Brojni simptomi depresije, vjeruju Andrews i Thompson, upravo olak�avaju proces razmi�ljanja. "�ak i gubitak apetita, tipi�an za depresiju, potencijalno je koristan, jer �vakanje i oralna aktivnost ometa sposobnost mozga za procesuiranje informacija", stoji u �lanku.

Ma�inerija koja poma�e rije�iti probleme

Psihijatri se pozivaju na brojne studije koje pokazuju kako depresivni ljudi posti�u bolje rezultate na testovima inteligencije, kako imaju ve�u sposobnost rje�avanja dru�tvenih dilema, te kako jednostavna metoda poticanja ljudi da iskreno zapi�u i razmotre svoje probleme dovodi do relativno brzog prestanka depresije.

"Kad se razmotre svi dokazi, depresija se manje �ini kao poreme�aj u kojemu mozak radi u razbacanom modusu, ili lo�e funkcionira, a vi�e kao unutarnje oko � slo�en, vrlo dobro organiziran dio ma�inerija koji obavlja odre�enu funkciju", zaklju�uju psihijatri.

Izvor: index.hr | 28.8.2009 | autor: J.D.

Osobno nisam pobornik teze da je "previ�e razmi�ljanja" korisno, dapa�e, probleme je potrebno promptno rje�avati a ne samo razmi�ljati o tome kako �emo ih jednog dana rije�iti. Naravno, treba promisliti o strategiji i na�inima efikasnog rje�avanja problema, ali cijele dane samo razmi�ljati... i ni�ta ne poduzimati... nisam ba� sigurna da funkcionira.

Ono pak s �ime se u potpunosti sla�em jest zapisivanje problema. Na taj na�in lak�e je objektivnije, s odre�ene distance, naro�ito vremenske, sagledati problem, uo�iti i napasti njegove slabe to�ke te ga tako rije�iti.

I umjesto zaklju�ka, ne mogu a da se ne zapitam za�to bi depresija morala biti va�an dio evolucijskog procesa? U redu, istina je da, dok ne upoznamo tamnu stranu �ivota, ne znamo cijeniti onu svijetliju. me�utim, te �injenice se u �lanku autor nije ni na jednom mjestu dotakao, a osobno smatram da je to jedina korist koju je iz depresije mogu�e polu�iti.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 16:29 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>

�