ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

�etvrtak, 12.02.2009.

Depresija i samopomo�

Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest pove�ava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih �ila. Redovito kretanje i tjelovje�ba savjet su za odr�avanje zdravlja op�enito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti vi�e ra�una nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija poma�u u borbi s depresijom, no brojna istra�ivanja pokazala su i kako bolesnik sam mo�e u�initi nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlje�enju. Osim promjene stavova i pona�anja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.

Vje�bajte �to je mogu�e vi�e: tjelovje�ba je direktno oru�je protiv sr�anih bolesti i depresije. Kad vje�bamo, lu�e se tzv. hormoni sre�e, odnosno mijenja se kemija mo�danih stanica, te se pobolj�avaju nivoi lipida u krvi.

Vodite dnevnik i prehrane i unosa zasi�enih masti: jako je va�no imati zdrav krvotok, kako bi se srce i mozak neometano snabdijevali svim potrebnim tvarima. Zasi�ene masti utje�u na krvne �ile, posebno na njihove stjenke, ali i na membrane �iv�anih stanica.

Pove�ajte unos omega-3 masnih kiselina: otprije se zna da su ove tvari va�ne za srce i mozak, a novija istra�ivanja pokazala su kako omega-3 imaju specifi�an pozitivan utjecaj na depresivne osobe; ako niste sigurni uzimate li ih dovoljno prehranom, savjetujete se s lije�nikom oko dodataka prehrani - 1 gram dnevno preporu�ena je koli�ina za oboljele od srca i depresije.

Smanjite unos omega-6 masnih kiselina: ima ih najvi�e u pr�enoj i industrijski prera�enoj hrani, koja se oslanja na sojino i kukuruzno ulje.

Nau�ite se protiv stresa boriti na razli�ite na�ine: depresija je usko povezana sa stresom; depresivne osobe kao svakodnevni obvezni ritual morale bi usvojiti meditaciju, odnosno bilo koji drugi oblik relaksacije.

Educirajte se o lijekovima: kod svakog dugotrajnog uzimanja lijekova moramo biti svjesni nuspojava; stariji antidepresivi pokazali su se kardiotoksi�nima, dakle nepovoljno utje�u na zdravlje srca i krvnih �ila; kod nas lije�nici nemaju uvijek dovoljno vremena, a i cijene lijekova igraju zna�ajnu ulogu, pa se poku�ajte sami izboriti za informacije i bolji tretman; imate pravo pitati o nuspojavama, te tra�iti drugi lijek, jer ih ima dosta na listi HZZO-a.

Osim onoga �to trebate u�initi i �to mo�e pomo�i, puno je toga �to nikako ne biste smjeli: ne odga�ajte tretman, jer je depresija bolest koja, �to du�e traje, te�e ju je lije�iti. Ne prihva�ajte da ste osu�eni na tretmane kod psihijatra jednom mjese�no, te na lijekove do kraja �ivota. Treba biti otvoren i re�i da na� zdravstveni sustav nema dovoljno mogu�nosti pru�iti besplatno kvalitetno lije�enje kod psihijatra, pa se lije�enje depresije uglavnom svodi na terapiju medikamentima. Imate li i�ta slobodnog novca, ulo�ite barem u nekoliko tretmana kod kvalitetnog terapeuta - otvoreno mu/joj recite kako ne�ete imati novca za dugotrajnu psihoterapiju, pa neka vam na�ini plan samopomo�i i pomo�i pri kojoj se mo�ete osloniti na bli�nje.

�to vi�e o depresiji pro�itate i nau�ite se protiv nje braniti malim svakodnevnim akcijama, to �ete se br�e i uspje�nije protiv nje boriti. Iako su ameri�ke self-help knjige �esto povr�ne, preko neta mo�ete naru�iti puno kvalitetne literature, koju su pisali stru�njaci s ogromnim uspjehom - tra�ite one knjige koje govore o kognitivno-bihevioralnim terapijama. Ne znate li dovoljno engleskog jezika, zamolite blisku osobu da je pro�ita umjesto vas, te vam izvu�e glavne smjernice. Ako vam sve ovo djeluje nerealno, usredoto�ite se barem na tjelovje�bu, dru�enje s ljudima i izbjegavanje izolacije, te najva�nije, pro�itajte neki od �lanaka povezanih s pesimizmom i negativisti�kim razmi�ljanjem: kod depresije zaista jest klju�no kako gledate na �ivot i probleme s kojima se sre�ete. Poku�ajte to promijeniti i u�init �ete puno u borbi protiv depresije.

I ne zaboravite - bez obzira koliki ste protivnik dugotrajnog uzimanja lijekova i koliko god bili svjesni nuspojava, depresija je jedna od bolesti kod kojih se najbolji efekti posti�u kratkoro�nim uzimanjem lijekova i istovremenom psihoterapijom, u koju je uklju�eno i u�enje novih oblika pona�anja i mijenjanje stavova prema �ivotu. Samopomo�, odnosno odgovornost da sve �to ste nau�ili i provedete u �ivotu, odgovornost je samog pacijenta. Kod depresije je to �esto najve�i problem, jer je bolest takve prirode da bolesnik nema dovoljno motivacije, pa su bliske osobe, barem u po�etku, dok se ne poka�u prvi rezultati, jednako va�ne kao i oboljeli.
Izvor: www.trigon.hr