ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

S obzirom na velik interes ali i nepoznavanje pravilnika donesenih od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovdje sam iskopirala dio Pravilnika o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (dijagnozi). Naravno, s tom problematikom sam se i sama susrela prije nešto više od dvije godine i dugo mi je trebalo da pronaðem spomenuti Pravilnik (donesen 30.12.2002.g.).
Ovdje se nalaze samo šifre bolesti (dijagnoze) koje zapoèinju oznakom F, dok za ostale bolesti možete potražiti odgovarajuæe informacije na ovom linku.

ŠIFRA (DIJAGNOZA) -- BOLEST -- NAJDUŽI ROKOVI TRAJANJA BOLOVANJA

Poremeæaji ponašanja - do 21 dan
F00 - Demencija kod Alzheimerove bolesti - do 90 dana
F03 - Nespecificirana demencija - do 60 dana
F04 - Organski amnestièki sindrom koji nije uzrokovan alkoholom i drugim psihoaktivnim tvarima - do 30 dana
F06 - Ostali duševni poremeæaji izazvani ošteæenjem i disfunkcijom mozga i fizièkom bolešæu - do 60 dana
F07 - Poremeæaj liènosti i poremeæaji ponašanja uzrokovani bolešæu, ošteæenjem i disfunkcijom mozga - do 21 dan
F19 - Duševni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više droga ili pak uzimanjem ostalih tvari - do 21 dan
F20 - Shizofrenija - do 90 dana
F23 - Akutni i prolazni psihotièni poremeæaji - do 30 dana
(F30-F39) AFEKTIVNI POREMEÆAJI (POREMEÆAJI RASPOLOŽENJA) NEUROTSKI, VEZANI UZ STRES I SOMATOFORMNI POREMEÆAJI - do 30 dana

Nažalost, preostale šifre dijagnoza koje zapoèinju oznakom F (popis svih šifri pogledajte ovdje) u spomenutom pravilniku nisu navedene, no ovaj post æu svakako dopuniti ukoliko ih pronaðem. U meðuvremenu - pitajte svog lijeènika.

Nekoliko izvadaka iz predmetnog Pravilnika:

Lijeènièko povjerenstvo Zavoda svi od milja zovemo "komisija", a kolike su šanse da vam zaista produlje bolovanje po isteku najdužeg Pravilnikom propisanog roka, unatoè preporuci specijalista... o tom potom.

Dakle, u sluèaju da vam "komisija" iz prethodnog citata kontinuirano odobrava produženje bolovanja, neprekidno do 6 mjeseci, vaš lijeènik opæe prakse mora vas uputiti na tzv. invalidsku komisiju.

Ovo je dio Pravilnika koji mi nikada nije "sjeo" prvenstveno iz razloga što je kod nas "F" dijagnoza još uvijek na neki naèin stigmatizirana. Ljudi koji ove dijagnoze nisu osjetili na vlastitoj koži èesto u vas gledaju kao u sablast, a o poslodavcima da i ne prièam. Po mom mišljenju, poslodavcu se ne bi smjela otkrivati dijagnoza, to bi ipak trebalo ostati dijelom profesionalne tajne.
Moj poslodavac je svojedobno jedva doèekao da se vratim s bolovanja kako bi mi mogao uruèiti otkaz. Toliko na tu temu.

E, a sad, nakon što ste proèitali posljednji citat sa stranica HZZO, lijepo ga možete zaboraviti. U praksi se možete žaliti jedino dragom Bogu jer je vrlo mala vjerojatnost da vam bilo koja od navedenih institucija izaðe u susret, a kroz cijelo to vrijeme odvijanja bilo koje od spomenutih procedura morate raditi, naravno, ukoliko u meðuvremenu ne dobijete otkaz, kao što je bio moj sluèaj. Usput, teško da æete ostvariti bilo kakvo pravo na odštetu jer je praktièki nemoguæe dokazati da vas je poslodavac oštetio otkazom temeljem saznanja o vašem psihièkom poremeæaju ili bolesti. Odluka o otkazu tj. raskidu ugovora o radu uobièajeno bude formulirana na naèin da ste npr. neopravdano izostajali s radnog mjesta (ukoliko ste morali obaviti npr. lijeènièki pregled ili psihoterapiju u okviru radnog vremena a niste uzeli bolovanje za taj CIJELI dan veæ ste samo zatražili da izaðete s posla 15-tak minuta ranije). Ako nemate potvrdu o bolovanju (a koju æete teško dobiti ako vas je komisija vratila na posao), ne možete dokazati opravdanost svog izostanka i - pogodite što! - poslodavac je u pravu!

---

www.vjesnik.hr (23. sijeènja 2003.)

Pacijenti se mogu žaliti ako im se ne produži bolovanje

Nitko tko je bolestan neæe biti uskraæen niti æe morati nasilno natrag na posao, ali æe se napokon uvesti bolji nadzor nad bolovanjima, smatra potpredsjednik Hrvatske lijeènièke komore dr. Josip Jeliæ i dodaje da je Pravilnik zamišljen kao preporuka lijeènicima

ZAGREB, 22. sijeènja - Mjerodavni istièu da je Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja, koji je na snazi od petka, izraðen na temelju struènih kriterija i konzultacija struke. Predstavnica Hrvatske lijeènièke komore u europskom udruženju obiteljske medicine doc. dr. Biserka Markoviæ-Bergman, meðutim, vrlo je sumnjièava prema tim tvrdnjama.
Naime, kaže, ne zna da je lijeènike primarne medicine itko konzultirao kad je pripreman Pravilnik, a novu æe regulaciju, kao i uvijek, moæi ocijeniti tek u praksi.

Za istu dijagnozu izmeðu pet i 90 dana bolovanja
"Ovdje se sve donosi ad hoc i bez ikakve provjere i konzultacija s onima koji æe se morati ravnati i raditi prema novim pravilima. Tako je bilo i kad se brojilo koliko recepata mogu izdavati lijeænici, a omjer je napravljen bez ikakve stvarne i struène podloge«, zakljuèuje dr. Markoviæ-Bergman.
Voditelj primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dr. Ranko Stevanoviæ smatra da je nova regulacija bolovanja bila nužna, jer se èesto dogaðalo da za istu dijagnozu jedan lijeènik propiše pet, a drugi 90 dana.
Regulacija bolovanja uobièajen je postupak u svim sustavima osiguranja, pa zašto je ne bi bilo i u zdravstvenom osiguranju, kaže dr. Stevanoviæ i naglašava da Pravilnik nije usmjeren ni protiv lijeènika niti protiv pacijenata, nego je uveden radi bolje kontrole i ukidanja nepotrebnih bolovanja.
Prema mišljenju potpredsjednika Hrvatske lijeènièke komore i èlana Upravnog vijeæa Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prim. dr. Josipa Jeliæa, Pravilnik je više zamišljen kao preporuka ili struèna pomoæ lijeènicima nego kao naredba ili obveza. Kaže da je to prvi takav pravilnik u Hrvatskoj i da je napravljen iskljuèivo na prijedlog struke i na temelju sliènih preporuka u Europi.
»Uoèeno je da se lijeènici ne snalaze, pa za istu dijagnozu odreðuju bitno razlièita bolovanja. Isto tako, neki lijeènici nisu pratili nova postignuæa u medicini pa su za oporavak poslije neke operacije suvremenim metodama propisivali istu duljinu bolovanja kao i za oporavak nakon klasiène operacije«, kaže dr. Jeliæ.
No, veæ se èuju komentari da su za neke bolesti bolovanja prekratka. Primjerice, za zloæudna oboljenja ili moždani udar predviðeno je 60 dana bolovanja, za srèani udar i pluænu emboliju 30, a za shizofreniju 90 dana.

Izbjeæi pritisak pacijenata
Dr. Jeliæ istièe da je bolovanje moguæe produljiti, s tim da æe kontrolor bolovanja, ili, prema novom, povjerenik za bolovanje HZZOa, provjeriti je li to opravdano. To je prednost, jer je kontrolor prije morao provjeravati bolovanja nakon 15 ili mjesec dana. Dr. Jeliæ tvrdi da æe novim pravilnikom biti ostvarena višestruka korist - poslužit æe za bolju kontrolu i regulaciju bolovanja, dat æe bolji uvid i orijentaciju samim lijeènicima, a i pomoæi æe im da izbjegnu pritisak koji èesto provode pacijenti zbog svojih privatnih ili poslovnih problema.
Isto tako, bolje æe biti nadzirani i lijeènici ako neopravdano i èesto daju nepotrebna bolovanja. No, nitko tko je bolestan neæe biti uskraæen niti æe morati nasilno natrag na posao, ali æe se napokon uvesti red i bolji nadzor nad bolovanjima, smatra dr. Jeliæ.

---

Poslodavcima na teret veæi dio bolovanja

Novi se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju pokazao u nekim dijelovima neprovedivim pa ga je HZZO prisiljen naputcima mijenjati, posebno dijelove prema kojima poslodavci plaæaju bolovanje invalida, bolovanja dulja od tri godine i ona uoèi starosne mirovine

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u èasopisu Raèunovodstvo i financije - mzuber@rif.hr

Od 1. sijeènja na snazi je novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim su uvedene brojne novosti u ostvarivanju prava zdravstvenih osiguranika, sve s namjerom racionalizacije sustava zdravstva. Mjere racionalizacije mogu se kategorizirati u dvije skupine: poveæanje iznosa kojim osiguranici sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite i novosti koje su u funkciji smanjenja izdataka za naknade za bolovanje.

Kad je rijeè o mjerama koje su u funkciji racionalizacije zdravstvenih izdataka za isplatu naknada za bolovanje, novi Zakon se u nekim odredbama pokazao neprovedivim. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prisiljen je naputcima mijenjati postupke propisane Zakonom, èak i prije njegovih službenih izmjena.

Osnovni uvjeti za odreðivanje iznosa naknade za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nisu izmijenjeni. I dalje se naknada za bolovanje odreðuje od prosjeène plaæe koju je osiguranik primao u prethodnih šest mjeseci, ali uz uvjet da prije odlaska na bolovanje ima status osiguranika u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako nema takav status, tada mu se naknada odreðuje u svoti 25 posto proraèunske osnovice, što iznosi 831,50 kn mjeseèno.

Najviši iznos naknade za bolovanje odreðen je u iznosu 4.257,28 kn mjeseèno, a ovo se ogranièenje i dalje ne odnosi na bolovanja uzrokovana posljedicama sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Nova ogranièenja

U vezi s naknadom za bolovanje novi Zakon uvodi tri novosti: ogranièava najduže trajanje prava na naknadu za bolovanje, odreðuje da se osobama kod kojih je utvrðena invalidnost za razdoblje od konaènosti do pravomoænosti rješenja o invalidnosti naknada isplaæuje na teret Zavoda za mirovinsko osiguranje i ukida pravo na naknadu za bolovanje na teret zdravstvenog osiguranja za one koji ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu.

Zakon ogranièava korištenje prava na naknadu za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a po istoj dijagnozi bolesti na najviše tri godine bez prekida. Prema vrijedeæim podzakonskim propisima, bolovanje s prekidom do 30 kalendarskih dana ne smatra se prekidom, veæ nastavnim bolovanjem, ali uz uvjet da je novo bolovanje otvoreno zbog istog uzroka i prema istoj šifri meðunarodne klasifikacije bolesti. Za prvih 18 mjeseci bolovanja osiguranik ima pravo na punu svotu naknade koja se odreðuje od plaæe koja mu je isplaæivana prije odlaska na bolovanje. Nakon 18 mjeseci, naknada mu se smanjuje na 50 posto zadnjeg isplaæenog iznosa. Osobama koje se lijeèe od zloæudnih bolesti, koje su na dijalizi i koje koriste pravo u vezi s presaðivanjem organa, naknada se ni nakon 18 mjeseci neæe smanjiti.
Ogranièenje trajanja prava na naknadu na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ne znaèi da osiguraniku nakon 36 mjeseci automatski prestaje bolovanje. On i dalje može biti na bolovanju, samo bez naknade plaæe na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Ako je osiguranik osoba u radnom odnosu, naknada plaæe bi nakon proteka 36 mjeseci trebala teretiti sredstva poslodavca.

Stupanje na snagu novog Zakona zateklo je mnoge koji veæ imaju više od 18, odnosno više od 36 mjeseci kontinuiranog bolovanja po istoj dijagnozi. No, prema posebnom naputku HZZO-a, novouvedeno ogranièenje trajanja prava na naknadu plaæe primjenjivat æe se tek na bolovanja zapoèeta 1. sijeènja 2009. i kasnije.

Èiji su invalidi?

Zakonodavac odreðuje obvezu poslodavca da radniku kod kojeg je utvrðena profesionalna nesposobnost za rad ponudi novi posao koji odgovara preostaloj ili izmijenjenoj radnoj sposobnosti. Ako se radi o opæoj nesposobnosti za rad, radni odnos prestaje na dan kad poslodavac primi pravomoæno rješenje o invalidnosti radnika. Postupke vještaèenja radi utvrðivanja invalidnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, na temelju lijeènièke dokumentacije i opisa poslova na kojima osiguranik radi. O rezultatu vještaèenja donosi se rješenje u upravnom postupku. Protiv rješenja je dopuštena žalba drugostupanjskom tijelu, a nakon toga upravna tužba.

Poslodavac može poduzimati mjere samo na temelju pravomoænih rješenja. Od donošenja rješenja do njegove pravomoænosti u pravilu proðe po nekoliko mjeseci. Novi Zakon odredio je da u razdoblju dok se rješava žalba odnosno upravna tužba, osiguranik nema pravo na naknadu plaæe na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Kako prema mirovinskim propisima sve do pravomoænosti rješenja o invalidnosti nema pravo ni na mirovinu, proizlazi da bi poslodavci trebali isplaæivati naknadu i zatim tražiti refundaciju od Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Veæ je u prvim danima primjene novog Zakona konstatirana neprovedivost ove odredbe. U propisima koji ureðuju poslovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije predviðena moguænost da taj Zavod poslodavcima refundira isplaæene iznose naknade plaæe pa æe se ova odredba poèeti primjenjivati tek nakon što se i ako se usklade propisi o zdravstvenom i o mirovinskom osiguranju. Zakonodavac zato namjerava uvesti institut tzv. privremene mirovine. Do tada æe Zavod za zdravstveno osiguranje poslodavcima i dalje refundirati isplaæene svote naknade plaæe kako je to bilo ureðeno prijašnjim zdravstvenim propisima.

Žene u prednosti

Prema novom Zakonu osiguranik koji je ispunio uvjete za starosnu mirovinu nema za vrijeme bolovanja pravo na naknadu plaæe na teret sredstava obveznog osiguranja, veæ na teret poslodavca. Muškarac može ostvariti pravo na starosnu mirovinu kad navrši 65 godina, a žena kad navrši 60 godina, a i jednima i drugima je dovoljno 15 godina provedenih u osiguranju. Osoba koja ima uvjete za mirovinu ne mora se tim pravom koristiti. Naime, radni odnos prestaje po sili zakona kad radnik navrši 65 godina starosti i najmanje 20 godina mirovinskog staža, a to se odnosi i na žene i na muškarce. Kad bi se primjenjivao èl. 37. novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada plaæe za bolovanje žene starije od 60 godina za cijelo razdoblje bolovanja teretila bi poslodavca. Poslodavac joj zbog bolovanja ne smije otkazati ugovor o radu, a ako otkaže radni odnos zbog drugih opravdanih razloga, razdoblje bolovanje produljuje tijek otkaznog roka. Poslodavac bi se našao u krajnje nepovoljnom položaju, bez pravnih moguænosti da na njega utjeèe.

Suoèen s prijetnjom ustavnih tužbi zbog nejednakog odreðivanja socijalnih prava za žene u odnosu na muškarce, HZZO je naputkom bio prisiljen odstupiti i od primjene èl. 37. novog Zakona. Pozivajuæi se na odredbe Zakona o radu koji na jednak naèin ureðuje prestanak radnog odnosa neovisno o spolu, HZZO se priklonio stajalištu da pravo na naknadu plaæe na teret obveznog osiguranja imaju i žene i muškarci do navršenih 65 godina starosti i 20 godina mirovinskog staža.

12.3.2009 06:15 http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=69745

---

HZZO TRAŽI DODATNE »USTUPKE« OD OBITELJSKIH DOKTORA

Lijeènicima nagrada za »škrtarenje« na bolovanjima

Obiteljski lijeènici bit æe nagraðeni s do deset posto glavarine ako imaju stopu bolovanja manju od 2,6 posto • To je podmiæivanje, prigovorio je dr. Vlado Bjelajac iz Rovinja • Stopa je nerealna, smatra dr. Morena Butkoviæ iz Pule

PULA - Ako se lijeènici budu držali uputa HZZO-a, osiguranici æe ubuduæe teže nego dosad odlaziti na bolovanje. Osim što bolovanje smije trajati najdulje godinu dana bez prekida, novost je i da je HZZO dozvoljenu stopu bolovanja smanjio s 3,5 na 2,6 posto.
Obiteljski lijeènici bit æe nagraðeni s do deset posto glavarine ako na bolovanju bude manje od 2,6 posto njihovih pacijenata. »To je podmiæivanje«, prigovorio je dr. Vlado Bjelajac iz Rovinja. »Nema šanse to provesti«, rekla je dr. Ines Balint na nedavnom skupu lijeènika obiteljske medicine u pulskom Domu zdravlja. S njom se slaže i pulska obiteljska lijeènica dr. Morena Butkoviæ koja smatra da je stopa od 2,6 posto nerealna.
U Istarskoj županiji u prvih devet mjeseci prošle godine stopa bolovanja bila je 3,53 posto i smanjena je u odnosu na isto razdoblje lani. Manja je i od hrvatskog prosjeka koji iznosi 3,7 posto. Na teret Zavoda u prvih devet mjeseci na bolovanju su bila prosjeèno 1.564 radnika iz Istre. Rijeè je o bolovanjima dužim od 42 dana. Pored toga, na teret poslodavaca prosjeèno je na bolovanju bilo nešto više od 1.600 radnika. Ukupno gledajuæi, svakog dana u županiji s posla zbog bolovanja u prosjeku izostanu 3.164 radnika. Po svakom zaposleniku to je 12 dana bolovanja, a u Hrvatskoj 12,4. Više je bolovanja u veljaèi, kad je sezona gripa i prehlada, a na bolovanje se najèešæe odlazi zbog bolesti dišnih putova, zatim loše cirkulacije te zbog bolesti mišiæno-koštanog sustava.
Od 1. sijeènja bolovanje zbog komplikacija trudnoæe više neæe odobravati obiteljski lijeènik na preporuku ginekologa, veæ æe sve voditi ginekolog. Temeljem toga oèekuje se smanjenje stope bolovanja kod obiteljskih lijeènika. »Meðutim, to nije proporcionalno«, smatra dr. Morena Butkoviæ.
Stopa bolovanja ovisi i o strukturi pacijenata o kojima skrbi tim. Logièno je da æe u timovima s pretežno umirovljenièkom populacijom biti veæa potrošnja recepata i uputnica, a manje bolovanja, posebice onih zbog komplikacija trudnoæe.
Lijeènici upozoravaju da odluku o bolovanju ne donosi samo obiteljski lijeènik, nego i lijeènièko povjerenstvo. Po pravilniku najdulje trajanje bolovanja za gripu ili upalu pluæa iznosi 21 dan, dulje bolovanje smije odobriti lijeènièko povjerenstvo. Isto tako za grlobolju bolovanje traje do sedam dana. Može i manje, ali više odobrava povjerenstvo.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Zbog neprekidnog bolovanja duljeg od 12 mjeseci – u mirovinu

Zdravstvena reforma usmjerena je posebno na dugotrajna bolovanja. Osoba koja je na bolovanju dulje od 12 mjeseci, ili s prekidima najdulje 18 mjeseci u tri godine, morat æe iæi u mirovinu jer je zdravstveni sustav nije uspio izlijeèiti. U prošloj je godini na bolovanju od jedne do pet godina bilo 16.100 osiguranika.
Primjena zakona ne može biti retrogradna pa se bolovanje raèuna od 1. sijeènja ove godine.

Izvor: http://glasistre.hr (01/2009)

Danas se osjeæam odlièno unatoè katastrofalnoj biometeorološkoj situaciji. Èemu to mogu zahvaliti? Dobrim djelima. Barem ih tako ja doživljavam. S vremenom sam nauèila kako dobar osjeæaj i ponos nakon što uèinim neko dobro djelo nije samo prazna prièa nego, u mom individualnom sluèaju, i èinjenica. Baš mi je drago zbog toga.
I tako sam uvrstila mala dobra djela, koliko je veæ u okviru mojih skromnih moguænosti, u svoju redovitu terapiju. Primjetila sam još jednu stvar: sve dobro što uèiniš drugima, uvijek ti bude vraæeno, možda ne od te osobe, ali netko se ipak pobrine da ne ostaneš uskraæen. Silno me to veseli, daje mi vjeru i snagu za dalje.
O èemu uopæe prièam? O banalnostima poput dvije-tri lijepe rijeèi upuæene ljudima u potrebi.
I sami vjerojatno znate koliko se razveselite kad proèitate novi komentar na neki svoj post, jel' da? I ja se tome veselim - znaèi, ipak me netko èita, netko me zamijetio - postojim.
E, temeljem toga sam odluèila što èešæe komentirati tuðe blogove u nadi da æe ih to barem malo razveseliti, barem 10% od toga koliko veseli mene. Ako veæ nemam ništa pametno za napisati, a ono barem kliknem na GoogleAds - praktièki me ne košta ništa, a nekoga æe pogled na statistiku njegovih oglasa razveseliti kad vidi klik više. Eto, to su moja mala skromna "dobra djela" i moj veeeliki dobar osjeæaj poslije toga. To je nešto što mi nitko ne može oduzeti.
Živjeli!
P.S. - Dobar osjeæaj je samo na psihièkoj razini, fizièki sam kao da me netko danima mlatio, al' nema veze, proæi æe.
Pusa!

Ovdje cu samo re-postati jedan èlanak koji sam našla na web stranici Lider Press-a a, kao vjerujem i mnogi od vas, i ja prepoznajem sebe u pojedinim dijelovima teksta.

Odgovara: Tatjana Divjak, 08.01.2009.
"Priroda, kojoj kao ljudska biæa i sami pripadamo, prolazi kroz stalne cikluse: buðenje u proljeæe, rast u ljetnom razdoblju, punina i bogatstvo tijekom jeseni i mirovanje zimi. Nekad je èovjek živio sjedinjen s prirodom, a danas se èesto od nje udaljava, želeæi zavladati njome, ili se pak osjeæa odvojenim, jer silno želi iskoristiti svoje vrijeme što bolje može. No u tome se skriva i paradoks. Živeæi u prirodi i s prirodom, s njome se moramo prilagoðavati onomu što nam prirodni ciklusi donose, da bismo tako iskoristili i moguænost da raspodijelimo svoje snage i u fazi smirenja obnovili svoju energiju. Taj se prirodni ciklus sada sve više okreæe protiv èovjeka.

Razvoj civilizacije i tehnološka pomagala, uz koje težimo svoj život pretvoriti u ugodu, pomalo su nas iskvarili. Razmaženi smo, jer stalno želimo živjeti u izobilju. Želimo da nam cijelu godinu bude jednako toplo, željeli bismo da nam okolina bude osvijetljena 24 sata na dan, težimo i radu bez prestanka. No kao i sve drugo, i te ljudske težnje imaju svoju cijenu.

Kad govorite o lošem raspoloženju s dolaskom zime, to me podsjeæa na mit o Demetri, koja je, nakon što joj je bog podzemlja Had oteo kæer Perzefonu, pala u depresiju. Zbog njezine nebrige za prirodu zavladali su zima, pustoš i sivilo, o kojem i vi govorite. Poistovjetivši se s Demetrom, i vi dolazak zime doživljavate kao posljedicu gubitka, tuge i besperspektivnosti.

Predlažem vam da prepoznate poèetne uzroke svog neraspoloženja, koji mogu biti raznovrsni, da biste im doskoèili prije nego što se razmašu. Najèešæe je rijeè o nedostatku kvalitetnog odmora. Ako ste neispavani, krenite ranije na noæni odmor i omoguæite si dovoljno sna (možda vam treba više nego do sada ili više od prosjeènih šest do osam sati, potrebnih odrasloj radno aktivnoj osobi). Možda je rijeè o potrebi za dubljim opuštanjem, pa vam preporuèujem neku od tehnika mentalne relaksacije. Meditacija je jedna od vjerojatno najkvalitetnijih naèina relaksacije duha, koju i medicina prihvaæa kao svakodnevnu ljudsku potrebu. Kad meditaciju povežete i s brigom o tijelu, nameæe se ideja da se bar triput na tjedan bavite jogom ili nekom vrstom gimnastike. Poštujte potrebe svojeg tijela i kvalitetno se hranite. No èovjek je i društveno biæe, pa nemojte zanemariti ni njegovanje odnosa s drugim ljudima, osobito s onima koje smatrate bliskima, bez obzira na to u kojem ste životnom razdoblju. Jedan od važnijih uzroka lošeg raspoloženja može biti i - dosada. Poènite se više zabavljati i više se smijte.

No nije èudno da vas lošije raspoloženje hvata u duljim razdobljima bez sunca. Sunce je važan izvor života svima koji naseljavaju planet Zemlju, pa tako i ljudskoj vrsti. Možda ne bi bilo loše izložiti svoje tijelo utjecaju umjetnog izvora ultraljubièastog zraèenja: posjetite stoga solarij, da biste u nedostatku prirodnih, sunèevih zraka tijelo upilo potrebnu kolièinu umjetnih. Ili otputujte na kraæi odmor u toplije krajeve. Sa sunèanjem, naravno, oprezno.

Dobro je što uviðate da ste zbog nekog razloga lošije raspoloženi, pa èak i kad to povezujete s lošim vremenskim uvjetima, kojima smo u zimskim mjesecima prirodno izloženi. Rano prepoznavanje simptoma lošeg raspoloženja bit æe vam lakše budete li vježbali živjeti u sadašnjem trenutku. Ako vam nijedan od ovih prijedloga ne pomogne, potražite lijeènièku pomoæ. Možda nije rijeè samo o promjeni koju u vama izaziva aktiviranje arhetipa Demetre. Depresija je bolest koja može uvelike narušiti kvalitetu vašeg života, stoga ne oklijevajte, nego potražite pomoæ. Što prije otkrijete uzroke, brže æete naæi izlaz."

Ovaj post kopija je posta s mog novog bloga http://burza-frustracija.blog.hr.

KAKO SE BESPLATNO PRIJAVITI?

Sam postupak prijave vrlo je jednostavan. Slijedite korake naznaèene na donjim slikama i u manje od minute vaša besplatna registracija je gotova! Brzo i bezbolno

Kliknite na slijedeæi link: www.group.socialgo.com

Doèekat æe Vas stranica poput ove na slici:



Kliknite na oznaèeni gumb za prijavu ("Kliknite ovdje za besplatno uèlanjenje").
To æe Vas odvesti na stranicu slijedeæeg izgleda:



Sada je samo potrebno unijeti tražene podatke, klikom potvrditi da ste suglasni s uvjetima korištenja npr. da neæete distribuirati zabranjene sadržaje i sl. (na slici je to korak br. 10) te potom kliknuti gumb "Sign Up" i - unutra ste!

Napomena uz korak 1.:
Preporuèujem da Vaš nadimak bude isti kao na blogu - da se lakše raspoznajemo
Napomena uz korak 2.:
Naravno da ime i prezime ne moraju biti pravi, ionako se nigdje neæe objavljivati niti biti vidljivi. Budite maštoviti
Napomena uz korak 3.:
Odabir prepušten Vama na volju
Napomena uz korak 4.:
Datum koji unesete bit æe vidljiv samo èlanovima, i to u obliku podsjetnika na Vaš roðendan - da ne zaborave!
Napomena uz korak 5.:
Bilo bi dobro da stavite važeæi e-mail jer æe Vam tamo pristizati obavijesti kad Vas netko doda u svoju grupu prijatelja, napiše Vam komentar ili pošalje kakvu zgodnu slièicu.
Napomena uz korak 6. i 7.:
U oba polja unosi se ista lozinka a odabir je prepušten Vama.

Dragi moji,

zasigurno ste primijetili da silno volim vrludati bespuæima interneta pa me tako evo i na još jednoj stranici koju bih rado podijelila s Vama:

http://group.socialgo.com

Koliko mi je poznato, u svijetu postoje mnoge stranice za on-line druženje, od kojih su svakako najpopularnije Facebook, MySpace, Hi5 i još neke manje razvikane, no veæina njih bazirana je na engleskom odnosno nekolicini drugih svjetskih jezika (èast grupicama koje se osnivaju i meðusobno komuniciraju na jezicima naših balkanskih prostora). Tako doðoh na ideju da pokušam stvoriti mali kutak u kojem se mogu družiti online i u onim trenucima kad sam lijena ili naprosto nisam raspoložena za razmišljanje (a još manje za pisanje) na nekom drugom jeziku.

Jedna od vrlo korisnih opcija je tzv. Magazin - mjesto gdje putem RSS-a možete odabrati blogove koje želite pratiti i - puf! - svi najnoviji postovi vaših omiljenih prijatelja blogera su na jednom mjestu!

Blogeri - promovirajte svoj blog, postiæi æete viši ranking i èitanost, a ukoliko koristite i AdSense oglase (Google Ads), dodatna lovica trebala bi kapnuti u vaš džep.

Ukoliko imam istomišljenika, a nadam se da æe se pokoji naæi, pozivam vas da mi se pridružite ovdje - svi i odasvuda ste DOBRODOŠLI!

Za pomoæ pri (besplatnoj) registraciji, naravno, uvijek stojim na raspolaganju, kao i za sve sugestije, primjedbe, prijedloge, kritike itd. vezano uz ureðivanje našeg novog kutka.

Božiæni i novogodišnji blagdani su ispunjeni radosnim dogaðajima, veseljem i optimizmom. No mnogi se u ovo doba osjeæaju tužni, bezvoljni, usamljeni, umorni. Takvo se stanje naziva blagdanska depresija.

Najèešæe se javlja krajem prosinca. Stvorili smo je mi sami. Pritisci kojima smo izloženi svakim se danom sve više gomilaju, a naša tolerancija stresa pada.

Depresija

Ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nerazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom rijeèju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obièna tuga, nego depresija.

Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na èetvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija æe do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajuæi samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba. Najmanje svaki deseti èovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, može se javiti od djeèje do starije dobi, a naroèito je èesta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i veæina se struènjaka slaže da je to za èovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suoèiti.

Depresija je više od obiène tuge. Meðutim, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nerazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom rijeèju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obièna tuga, nego depresija.

Zbog neupuæenosti, depresiju èesto ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, èak i kad depresija uzrokuje znaèajne braène, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoæe. Depresija je bolest sa znaèajnom smrtnošæu. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba poèini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, èim ranije prepoznavanje i adekvatno lijeèenje da bi se izbjegle moguæe pogubne posljedice.

Uzroci blagdanske depresije

U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje.

Osobama inaèe sklonim depresijama u prosincu se nameæe dodatni teret da su na neki naèin dužni biti sretni. Blagdanska depresija èesto zahvaæa starije osobe koje su veæ izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, zatim usamljene ljude koji žive u velikom gradu u kojem nema èlanova njihove obitelji, a koji nemaju puno prijatelja.

U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje.

Uzroci blagdanske depresije su:
- poveæan stres
- umor
- nemoguænost provoðenja vremena s èlanovima obitelji
- nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama
- pretjerana komercijalizacija blagdana
- promjena prehrane
- promjena dnevne rutine

Simptomi i trajanje blagdanske depresije

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjeæaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjeæaja neodreðenog straha (anksioznosti), osjeæaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Simptomi slièe klinièkoj depresiji:
- glavobolje
- nesanica
- promjena apetita, debljanje ili mršavljenje
- razdražljivost
- tjeskoba
- pretjeran ili neprimjeren osjeæaj krivnje
- smanjena sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije
- smanjen interes za aktivnosti koje obièno pružaju zadovoljstvo (seks, rad, druženje s prijateljima, hobiji, uobièajeni oblici zabave)

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjeæaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjeæaja neodreðenog straha (anksioznosti), osjeæaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Blagdanska depresija je obièno kratkotrajna te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana. Kad proðe slavljenièka euforija, simptomi se obièno povlaèe.

Sprijeèite blagdansku depresiju

Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo poèeti nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.

Kako bi se umanjilo blagdansko neraspoloženje i simptomi depresije, potrebno je pridržavati se nekih mjera. To je stresno razdoblje godine za sve ljude, a no taj se stres može umanjiti. Najlakše je sve tegobe podijeliti s obitelji, prijateljima, bliskim i dragim osobama.

Usprkos bogatom blagdanskom stolu, treba zadržati zdrave prehrambene navike te redovito vježbati.

Pomaže dobra organizacija vremena, pisanje liste stvari koje treba napraviti ili kupiti, odreðivanje prioriteta, planiranje koliko se novca želi potrošiti te se zadržati u tim financijskim okvirima.

Prihvaæanje vlastitih osjeæaja kao posve normalnih u ovo doba godine olakšava psihièki teret. Pomaganje drugima, primjerice beskuænicima, siromašnima, nezbrinutoj djeci, onima koji nemaju i koji su sami u ovo blagdansko vrijeme, pomaže nam da shvatimo kako imamo i više nego je dovoljno te da smo bez razloga nezahvalni.

U svemu treba biti umjeren. Ne piti previše alkohola jer suprotno uvriježenom mišljenju, alkohol ne djeluje stimulativno, veæ pridonosi depresivnosti, a pri poveæanoj konzumaciji smanjuje funkcionalnost moždanih stanica i sposobnost koncentracije.

Ne smijete pretjerivati sa slatkom i masnom blagdanskom hranom. Zdrava i uravnotežena prehrana osnovna je pretpostavka dobrog zdravstvenog stanja i raspoloženja, i trebala bi vas zaštititi od nedostatka pojedinih nutrijenata koji mogu uzrokovati razdražljivost, umor i loše raspoloženje. Izbjegavajte grickalice i slatkiše koji èesto ne sadrže vitamine i minerale. Izbjegavajte napitke koji sadrže kofein u veèernjim satima, jer æe vam poremetiti san i uzdrmati bioritam.

Ne razmišljajte pretjerano o prošlosti, ne postavljajte nerealna oèekivanja ili zahtjeve, ne razmišljajte iskljuèivo o stvarima koje nemamo te osobito ne trošite novac koji nemamo.

Depresivno raspoloženje ponekad je naglašeno zbog osjeæaja kako se svi drugi dobro zabavljaju, što nije istina. Gdjegod se ljudi okupe, osobito èesto na obiteljskim proslavama, u zraku su odreðena neslaganja, napetosti i razmirice.

Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo poèeti nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.

Izvor: PlivaZdravlje.hr

Bolnice

Zagreb

• Psihijatrijska bolnica Vrapèe


• Psihijatrijska bolnica "Sv. Ivan" - Jankomir


• Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež


• Klinièki bolnièki centar Zagreb


• Klinièka bolnica Dubrava


• Klinièka bolnica "Sestre milosrdnice"

Hrvatska

• Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot" - Popovaèa


• Psihijatrijska bolnica Rab


• Psihijatrijska bolnica Ugljan


• Klinièka bolnica Osijek


• Klinièki bolnièki centar Rijeka


• Klinièka bolnica Split


• Opæa bolnica Dubrovnik


• Opæa bolnica "Dr. Josip Benèeviæ" - Slavonski Brod

Ustanove i udruge

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske


• Ministarstvo obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske


• Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske


• Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske


• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje


• Hrvatski zavod za javno zdravstvo


• Hrvatska lijeènièka komora


• Hrvatska psihološka komora


• Hrvatska ljekarnièka komora


• Hrvatsko psihijatrijsko društvo


• Hrvatsko društvo za forenzièku psihijatriju


• Hrvatsko psihološko društvo


• Hrvatsko farmaceutsko društvo


• Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba


• Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba


• Hrabri telefon – telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu


• Plavi telefon


• Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest


• Hrvatska udruga bolesnika s poremeæajem pokreta


• Hrvatska udruga za epilepsiju


• Udruga "Sretna obitelj"

Centri i portali

• ADHD.hr


• Epilepsija - Centar za edukaciju pacijenta


• Parkinsonova bolest - Centar za edukaciju pacijenata