ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Božiæni i novogodišnji blagdani su ispunjeni radosnim dogaðajima, veseljem i optimizmom. No mnogi se u ovo doba osjeæaju tužni, bezvoljni, usamljeni, umorni. Takvo se stanje naziva blagdanska depresija.

Najèešæe se javlja krajem prosinca. Stvorili smo je mi sami. Pritisci kojima smo izloženi svakim se danom sve više gomilaju, a naša tolerancija stresa pada.

Depresija

Ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nerazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom rijeèju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obièna tuga, nego depresija.

Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na èetvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija æe do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajuæi samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba. Najmanje svaki deseti èovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, može se javiti od djeèje do starije dobi, a naroèito je èesta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i veæina se struènjaka slaže da je to za èovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suoèiti.

Depresija je više od obiène tuge. Meðutim, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nerazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom rijeèju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obièna tuga, nego depresija.

Zbog neupuæenosti, depresiju èesto ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, èak i kad depresija uzrokuje znaèajne braène, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoæe. Depresija je bolest sa znaèajnom smrtnošæu. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba poèini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, èim ranije prepoznavanje i adekvatno lijeèenje da bi se izbjegle moguæe pogubne posljedice.

Uzroci blagdanske depresije

U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje.

Osobama inaèe sklonim depresijama u prosincu se nameæe dodatni teret da su na neki naèin dužni biti sretni. Blagdanska depresija èesto zahvaæa starije osobe koje su veæ izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, zatim usamljene ljude koji žive u velikom gradu u kojem nema èlanova njihove obitelji, a koji nemaju puno prijatelja.

U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje.

Uzroci blagdanske depresije su:
- poveæan stres
- umor
- nemoguænost provoðenja vremena s èlanovima obitelji
- nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama
- pretjerana komercijalizacija blagdana
- promjena prehrane
- promjena dnevne rutine

Simptomi i trajanje blagdanske depresije

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjeæaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjeæaja neodreðenog straha (anksioznosti), osjeæaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Simptomi slièe klinièkoj depresiji:
- glavobolje
- nesanica
- promjena apetita, debljanje ili mršavljenje
- razdražljivost
- tjeskoba
- pretjeran ili neprimjeren osjeæaj krivnje
- smanjena sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije
- smanjen interes za aktivnosti koje obièno pružaju zadovoljstvo (seks, rad, druženje s prijateljima, hobiji, uobièajeni oblici zabave)

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjeæaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjeæaja neodreðenog straha (anksioznosti), osjeæaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Blagdanska depresija je obièno kratkotrajna te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana. Kad proðe slavljenièka euforija, simptomi se obièno povlaèe.

Sprijeèite blagdansku depresiju

Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo poèeti nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.

Kako bi se umanjilo blagdansko neraspoloženje i simptomi depresije, potrebno je pridržavati se nekih mjera. To je stresno razdoblje godine za sve ljude, a no taj se stres može umanjiti. Najlakše je sve tegobe podijeliti s obitelji, prijateljima, bliskim i dragim osobama.

Usprkos bogatom blagdanskom stolu, treba zadržati zdrave prehrambene navike te redovito vježbati.

Pomaže dobra organizacija vremena, pisanje liste stvari koje treba napraviti ili kupiti, odreðivanje prioriteta, planiranje koliko se novca želi potrošiti te se zadržati u tim financijskim okvirima.

Prihvaæanje vlastitih osjeæaja kao posve normalnih u ovo doba godine olakšava psihièki teret. Pomaganje drugima, primjerice beskuænicima, siromašnima, nezbrinutoj djeci, onima koji nemaju i koji su sami u ovo blagdansko vrijeme, pomaže nam da shvatimo kako imamo i više nego je dovoljno te da smo bez razloga nezahvalni.

U svemu treba biti umjeren. Ne piti previše alkohola jer suprotno uvriježenom mišljenju, alkohol ne djeluje stimulativno, veæ pridonosi depresivnosti, a pri poveæanoj konzumaciji smanjuje funkcionalnost moždanih stanica i sposobnost koncentracije.

Ne smijete pretjerivati sa slatkom i masnom blagdanskom hranom. Zdrava i uravnotežena prehrana osnovna je pretpostavka dobrog zdravstvenog stanja i raspoloženja, i trebala bi vas zaštititi od nedostatka pojedinih nutrijenata koji mogu uzrokovati razdražljivost, umor i loše raspoloženje. Izbjegavajte grickalice i slatkiše koji èesto ne sadrže vitamine i minerale. Izbjegavajte napitke koji sadrže kofein u veèernjim satima, jer æe vam poremetiti san i uzdrmati bioritam.

Ne razmišljajte pretjerano o prošlosti, ne postavljajte nerealna oèekivanja ili zahtjeve, ne razmišljajte iskljuèivo o stvarima koje nemamo te osobito ne trošite novac koji nemamo.

Depresivno raspoloženje ponekad je naglašeno zbog osjeæaja kako se svi drugi dobro zabavljaju, što nije istina. Gdjegod se ljudi okupe, osobito èesto na obiteljskim proslavama, u zraku su odreðena neslaganja, napetosti i razmirice.

Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo poèeti nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.

Izvor: PlivaZdravlje.hr