05.01.2008., subota
ŠTO JE I POSTOJI LI "KRŠĆANSKI ATEIZAM"?
|
Polemike oko božićne i novogodišnje propovijedi kardinala Bozanića nimalo se ne stišavaju i uglavnom su, nažalost, "jednosmjerna ulica", što pokazuje demokratsku širinu naše javnosti te spremnost za dijalog s neistomišljenicima. Da ipak ima razboritih glasova pokazuje prilog u Magazinu današnjega (subota 5. siječnja 2008.) broja Jutarnjega lista iz pera kolumnista Darka Pavičića. Prenosim ga (s nekoliko boldiranja, da se razbije vizualna monotonija teksta) uvjeren da višestruko zavrjeđuje pozornost i vjernika i nevjernika. ZAŠTO NAM TREBA DIJALOG RELIGIJE I ATEIZMA "Božićna propovijed kardinala Josipa Bozanića uistinu je prošla neslavno. No, ne zbog svoga sadržaja, nego više zbog prezentacije, odnosno, kako je oštro, ali ispravno ustvrdila glasnogovornica Kaptola Matilda Kolić-Stanić - falsifikacije. Kardinal Bozanić nije, naime, ni u jednom dijelu svoga božićnog nagovora izgovorio riječ ateizam, a upravo je ona izazvala buru reakcija. Ali, kolikogod je kriva medijska interpretacija kardinalovih riječi, vrlo je dobro i poželjno da se taj sraz dogodio, jer Hrvatska vapije za otvorenim i javnim dijalogom religije i ateizma, vjernika i ateista. Jer, iako na Božić kardinal nije mislio na ateiste, na Novu je godinu pojasnio svoja razmišljanja ateizmu, kao otvorenoj i trajnoj prijetnji vjeri i vjerovanju. Ateizma u Hrvatskoj, prema službenim statistikama, zapravo ima tek u tragovima. Odnosno, ateista i agnostika je oko pet posto. Je li moguće da zagrebačkog nadbiskupa u takvom odnosu snaga, gdje je gotovo 90 posto stanovništva katoličko, zanima obračun s petpostotnom šačicom ateista? Iz Crkve se, doduše, često može čuti kako su ti malobrojni ateisti dobro raspoređeni, pa iz svoje manjinske pozicije nameću svoje stavove većini i maltretiraju cijelo društvo. Međutim, čini se da se ispod površine, ipak, valja nešto drugo. U Hrvatskoj je, naime, rasprostranjen fenomen koji bi se bastardnom terminologijom mogao nazvati kršćanski ateizam. Premda su pojmovi sami po sebi nespojivi, poput drva kamenoga, ipak su se utjelovili u hrvatsku zbilju. Današnji hrvatski katolički ateisti zapravo su poganski kršćani ili kršćanski pogani, kako tko želi. Radi se o čitavom sloju ljudi koji je prihvatio kršćanstvo kao obred, slavlje i deklaraciju, ali je od kršćanskoga nauka, načina življenja i samoga vjerovanja vrlo malo usvojio. Koliko je takvih novovjekih pogana točno vrlo je teško utvrditi, ali ih je relativno lako prepoznati. To su oni ljudi koji svoju djecu upisuju na vjeronauk, a sami ga nikad nisu pohađali, ne idu u crkvu, osim eventualno na Božić i Uskrs, kada su im pečene purice i race, kuhana šunka i farbana jaja važnija od djelića misterija. To su oni ljudi koji su vas prije par dana obasipali sladunjavim božićnim SMS-ovima, a iza vrata svoga života tuku svoje bračne suputnike, kurvaju se, kradu i okreću glave od sirotinje. Nazivaju li se oni kršćanima? Upravo tako, nazivaju, jer su uredno obavili sve potrebne crkvene servise, uključujući i predblagdanske ispovijedi, koje osim odrješenja grijeha u sebi sadrže ključnu Kristovu poruku - idi i ne griješi više! Kršćanski ateisti slave sve crkvene blagdane, s užitkom ih spajajući u produžene vikende, ako treba i nasilno u kombinaciji s nekoliko dana bolovanja. Kršćanski ateisti uredno će obaviti sve što se od njih očekuje, od blagoslova kuća do krštenja, prvih pričesti i krizmi, ali kod mnogih isključivo na razini magijskih čina, daleko od dubine iskona religioznosti i stvarne duhovnosti. Takvim kršćanima Bog, zapravo, niti ne treba. Čovjek je sasvim dovoljan i to onaj najbliži - vlastiti Ja. Međutim, za opstanak toga fenomena sukrivac je i službena Crkva, odnosno crkveni službenici. Snaga statistike često je jača od snage argumenata da je upravo ta statistička duhovnost porazno slaba i da je poput kuće na pijesku, koja kao da nikad za onu na stijeni nije čula. Dobar dio klera ostavlja dojam da mu je važnije imati nego biti, da su važnije društvene pozicije ugovorene s državom od onih obećanih u zavjetu s obećanim Kraljevstvom Nebeskim. Takav kler odgaja takve vjernike koji se ne mogu suzdržati od nedjeljnoga šopinga vlastitom vjerskom i ljudskom disciplinom, pa se mora posegnuti za zakonskom regulativom samoga 'državnog sinedrija', koji želi udovoljiti nemogućoj želji crkvenog vrha za neradnom nedjeljom i surovog kapitala da se i nedjeljom para okreće. Sve su to posljedice preživjeloga mentaliteta, koji je kao tumor prijašnjih vremena danas metastazirao u nešto sasvim novo. To su, rečeno božićnim riječima kardinala Bozanića, tmine kojima smo danas obavijeni. 'One uzrokovane pojedinačnim zlim djelima, zatim one koje možemo nazvati društvenim zabludama, a koje različitim neredima kvare društvo, među kojima sam spomenuo proširene oblike korupcije i treće tmine koje nastaju kao posljedica određenog mentaliteta koji je izgubio smisao za najuzvišenije vrijednosti i u sebi više pronalazi snagu da se uzdigne i suprotstavi društvenim zabludama, pa tako i korupciji', pojasnio je svoje božićne riječi kardinal za Novu godinu, dodavši da su te treće tmine najgore, jer su posljedica određenog mentaliteta za koji se ne nalazi snage da ga se mijenja. Taj metastazirajući mentalitet može promijeniti jedino otvoreni razgovor između religije i ateizma, vjernika i ateista. Čim započne takva vrsta dijaloga, nestat će hipokrizije i tzv. kršćanski ateisti morat će priznati kojemu se Bogu uistinu klanjaju. Onim pravim ateistima tada će biti zajamčeno pravo da ne vjeruju i da kao takvi sudjeluju u društvenom životu jednako kao i oni koji vjeruju, kao što uostalom govori i koncilska konstitucija Gaudium et spes, a kao 'lijek' je nudi i sam kardinal Bozanić. Jer, kako se ondje (GS, 21) kaže, Crkva 'premda potpuno odbacuje ateizam, ipak iskreno izjavljuje da svi ljudi, vjernici i nevjernici, moraju zajednički raditi za ispravnu izgradnju ovoga svijeta u kojemu zajedno žive'. 'A toga ne može biti bez iskrenog i razboritog dijaloga', kaže Gaudium et spes. Koji je u Hrvatskoj u ovome trenutku potrebniji čak i od političkog i gospodarskog i svakog drugog. Tome u prilog idu upravo krivo protumačene kardinalove riječi s božićne propovijedi, koje su najmanje trebale posramiti prave ateiste, a više one prikrivene, kojima kršćanstvo služi kao društvena mimikrija." Tako dakle kaže Pavičić, za kojega se doista ne može reći da je "kardinalov odvjetnik". I tu se doista malo što ima dodati ili oduzeti. Zato ću istaknuti samo činjenicu da fenomen kršćanskog ateizma nije nimalo hrvatski specifikum. Prije nekoliko godina požalio mi se ugledni dostojanstvenik jedne njemačke biskupije (koji je prije toga mnogo puta bio u Hrvatskoj i divio se pobožnosti naših ljudi). Rekao je doslovce: "Prijatelju moj, mi imamo krštene pogane!" Druga moja primjedba odnosi se na (doista potreban, kako je i urednik JL-a istaknuo u naslovu) DIJALOG. Ali, što reći? Dijalog? Dija-dija-log? Pogledajte ovaj blog! Tj. komentare, i nove i stare!!! |
| < | siječanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Rujan 2009 (6)
Kolovoz 2009 (9)
Srpanj 2009 (17)
Lipanj 2009 (21)
Svibanj 2009 (15)
Travanj 2009 (28)
Ožujak 2009 (20)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (13)
Prosinac 2008 (33)
Studeni 2008 (18)
Listopad 2008 (15)
Rujan 2008 (13)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (20)
Lipanj 2008 (26)
Svibanj 2008 (16)
Travanj 2008 (14)
Ožujak 2008 (26)
Veljača 2008 (33)
Siječanj 2008 (18)
Prosinac 2007 (16)
Studeni 2007 (15)
Listopad 2007 (13)
Rujan 2007 (8)
Kolovoz 2007 (18)
Srpanj 2007 (18)
Lipanj 2007 (11)
Svibanj 2007 (13)
Travanj 2007 (13)
Ožujak 2007 (21)
Veljača 2007 (14)
Siječanj 2007 (5)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Mjesto za razmišljanja, komentare i osvrte na domaće i strane bisere! Blog je tekst koji ne stigne prespavati. Ne ispeci, ipak reci!DOBRO DOŠLI U REGION
2020. GODINE!!
Mila Zemljo naša, krvlju NATOpljena!
Linkovi
Blog.hrForum.hr
Monitor.hr
Igre
FranjoJurcevic.blog
IvanUgrin.blog
IKA-Info.kat.agencija
GlasKoncila
SlobodnaLika
Zajednica MI - Solin
http://blog.vecernji.hr/don-kacunko
Free Counters
RADOSNA VIJEST
Gospodin je moja snaga i pjesma! (Ps 118,14)
Prepusti Gospodinu putove svoje, u Njega se uzdaj i on će sve voditi! (Ps 37,5)
Ako bi netko od ljudi bio i savršen, ali bez mudrosti koja od Boga dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio! (Mudr 9,6)
Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas. Radujte se i kličite...! (Mt 5,11)
Sve mogu u Onome koji me jača! (Fil 4,13)
Što je za mnom, zaboravljam, za onim što je preda mnom, prežem, k cilju hitim, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu. (Fil 3,13-14)
A što bih potomcima
jedino htio namrijeti u baštinu,
bila bi vedrina –
KRISTALNA KOCKA VEDRINE!
(Tin Ujević)
Iako nas duga povijest vjerskog ugnjetavanja i licemjerja tjera na razmišljanje, svi oni koji najiskrenije tragaju za Bogom, moraju se izdići iznad ponašanja posrnulih ljudi kako bi mogli PRONAĆI ISTINU.
Zar ćete osuditi STABLO zato što se njegovi trupci koriste za paljenje lomača?
Zar ćete optužiti ZRAK što dopušta da se njime prenose laži?
Zar ćete prosuđivati MOZARTOVU Čarobnu frulu na temelju izvedbe loše uvježbanog školskog orkestra?
Ako nikada u stvarnosti niste vidjeli ZALAZAK SUNCA nad Tihim oceanom, možete li ga zamijeniti slikom iz turističke brošure?
Hoćete li procjenjivati snagu romantične LJUBAVI isključivo u svjetlu lošeg braka iz susjedstva?
Ne, nećete.
Pravo VREDNOVANJE VJERE oslonit će se na promatranje čiste, nezagađene vode, a ne zahrđalih spremnika!
(F. S. Collins, Božji jezik)
PSALAM 37
Sudbina pravednika i bezbožnika
Nemoj se žestiti na opake,
zavidjet nemoj pakosnicima:
kao trava brzo se osuše,
k'o mlada zelen brzo uvenu.
U Gospodina se uzdaj i čini dobro,
da smiješ stanovati u zemlji
i živjeti u miru.
Sva radost tvoja neka bude Gospodin:
on će ispuniti želje tvoga srca!
Prepusti Gospodinu putove svoje,
u njega se uzdaj i on će sve voditi.
Pravda će tvoja zasjati k'o svjetlost
i tvoje pravo k'o sunce podnevno.
Smiri se pred Gospodinom i njemu se nadaj,
ne žesti se na onog koji ima sreće,
na čovjeka koji spletke kuje.
Stišaj svoj gnjev i ostavi se srdžbe,
ne žesti se da zlo ne učiniš.
Jer će biti satrti zlikovci,
a koji se u Gospodina uzdaju, baštinit će zemlju.
Još malo i nestat će bezbožnika:
mjesto ćeš njegovo tražiti, a njega više nema.
Zemlju će posjedovati krotki,
obilje mira oni će uživat'.
Bezbožnik smišlja zlo pravedniku
i zubima škrguće na njega.
A Gospod se njemu smije
jer vidi da dan njegov dolazi.
Mač potežu bezbošci i zapinju lukove
da obore jadnika i siromaha,
da pokolju one koji hode pravim putem.
Mačem će vlastito srce probiti,
slomit će se njihovi lukovi.
Bolje je i malo u pravednika
no golemo blago u zlotvora:
jer će se ruke zlotvora slomiti,
a Gospodin je oslon pravedniku.
Gospodin se brine za život čestitih,
dovijeka će trajati baština njihova.
Neće se postidjeti u vrijeme nevolje,
bit će siti u danima gladi.
A bezbožnici će propasti,
dušmani Gospodnji povenut će k'o ures livada,
poput dima se rasplinuti.
Bezbožnik zaima, ali ne vraća,
pravednik se sažaljeva i daje.
Gospodin vodi i učvršćuje korake čovjeku
i mio mu je put njegov.
Ako i posrne, ne pada
jer ga Gospodin drži za ruku.
Mlad bijah i ostarjeh,
al' ne vidjeh pravednika napuštena
ili da mu djeca kruha prose.
Uvijek je milosrdan i u zajam daje,
na njegovu je potomstvu blagoslov.
Zla se kloni i čini dobro,
i ostat ćeš dovijeka.
Jer Gospodin ljubi pravdu
i pobožnika svojih ne ostavlja.
Zauvijek će biti zatrti zlikovci,
istrijebit će se potomstvo bezbožnika.
Zemlju će posjedovati pravednici
i živjet će na njoj dovijeka.
Pravednikova usta mudrost kazuju,
a jezik njegov govori pravo.
Zakon mu je Božji u srcu,
ne kolebaju se koraci njegovi.
Bezbožnik vreba pravednoga
i smišlja da ga usmrti.
Gospodin ga neće ostaviti u njegovoj vlasti
i neće dopustiti da ga na sudu osude.
Promatraj čestita i gledaj neporočna:
mirotvorac ima potomstvo.
A grješnici bit će svi iskorijenjeni,
istrijebit će se zlikovačko sjeme.
Od Gospodina dolazi spas pravednicima,
on im je zaklon u vrijeme nevolje.
Gospodin im pomaže, on ih izbavlja:
on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti,
jer u njemu traže okrilje.