Sveti Patrik (irski) ili skoro pa trik (britanski)?

16.03.2007., petak

Među svim pićima, koja će večeras i ovoga vikenda u potocima teći diljem svijeta, bit će pivo, a od piva razna irska piva, među kojima će možda rekorder biti - guinness. Zašto? Zato što Irci slave svojega svetog zaštitnika - Patrika, kojega svojim starim keltskim jezikom zovu Padraig. Nažalost, brojna ta slavlja, u kojima crkve zamjenjuju pubovi, pretvorena u najobičnije (antikorizmeno) ludovanje i neumjereno pivopijanje, imaju veze sa Sv. Patrikom jednako koliko i suvremeno marketinško Valentinovo s nekadašnjim svećenikom Sv. Valentinom. Možda bi dublja analiza fenomena pokazala da suvremena religiozna novopoganština odnosno novopoganska parareligioznost dokazuju da je "anima humana naturaliter religiosa" (filozofska misao iz prvih stoljeća da je ljudska duša po prirodi religiozna). Ili činjenicu da, slikovito rečeno, čovjeku koji kroz vrata istjera Boga i vjeru, kroz prozor se uvuče praznovjerje, magija ili kvazireligioznost. Svakako, u tom je kontekstu korisno čuti misao velikog Augustina: "Hvaliti te (Gospodine) želi čovjek, sićušan djelić tvoga stvorenja. Ti ga potičeš da traži radost hvaleći tebe, jer si nas stvorio za sebe, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi" (ISPOVIJESTI, 1,1).
Međutim, možda će netko pitati, čime sve dosad rečeno opravdava provokativan naslov s više značenja? Kakve veze (osim navedenog) imaju pivo i Patrik, osim što je nekima nacionalni blagdan povod za razulareno tulumarenje? To i mene zanima. U katoličkom kalendaru 17. ožujka stoji spomendan Sv. Patrika (s dodatkom narodnih imena Domagoj i Hrvatin). Ali s tim svecem vezana je jedna velika zanimljivost - posebno kad se ima na umu duga i krvava sukobljenost Irske i Britanije (imperijalni razlozi jačega manje-više su poznati). Zapravo bi se moglo reći da je riječ više nego o paradoksu ili čak apsurdu (ako se ne gleda kršćanski). Naime, većina današnjih (ne)kršćana misli da je Sv. Patrik - rođeni Irac, jer je njegov spomendan irski nacionalni blagdan i praznik. Ali ista većina (možda među takvima ima i Iraca) ne zna da je Patrik oko 385. godine rođen u Velikoj Britaniji. A to je - u današnjim političkim okolnostima (oprostite na usporedbi!) - kao da je npr. naš blaženi kardinal Alojzije Stepinac rodom iz Karađorđeva!
Zanimljiv je i Patrikov put od mladosti do svetosti. Njega su u 16-oj godini zarobili irski gusari te u Irskoj prodali kao roba. Tamo je postao čuvar ovaca, ali i "izgubljena ovca" koja se nakon raskalašene mladosti vratila Bogu. Poslije je bio čudesno oslobođen i vratio se u domovinu. Jedne je noći usnio neobičan san: Irci, koji su tada bili u većini pogani, zvali su ga k sebi da ih pouči u kršćanskoj vjeri. Patrik je o tome snu ozbiljno razmišljao, molio se i došao do uvjerenja da ga sam Bog zove natrag u Irsku u misije. Otputovao je u Galiju te u gradu Auxerreu (mislim da su oni jednom pobijedili Dinama u Maksimiru?) počeo studirati i postao svećenik pa potom biskup za službu u Irskoj. Imao je moć vješte komunikacije i uspješna uvjeravanja pa je čudesno obraćao kraljeve i puk. Uveo je monaštvo i najzaslužniji je za procvat kršćanstva i organizaciju crkvenog života u Irskoj. Ali znao je i trpjeti progone i klevete, pa i zatvor, jer su druidi - stari keltski svećenici pružali otpor Evanđelju. Premda je želio da još jednom vidi svoju domovinu Britaniju i posjeti svoju duhovnu kolijevku Galiju, Božja je volja bila da se to ne ostvari. Dragocjene podatke o svome životu ostavio je u spisu "Ispovijest". Umro je na glasu svetosti u Irskoj kod grada Downa 461. godine, zahvalan Bogu što je mnoge narode duhovno preporodio.
Dakle, na koncu se može reći: kakvo čudo, kakav (britanski, irski ili Božji?) "trik" (!) - Patrik je postao biskup i svetac u zemlji svoga ropstva! Uz čestitku Ircima za njihov nacionalni i crkveni blagdan, ističem da je to još jedna gotovo nevjerojatna, fantastična, ali vrlo zanimljiva i poučna stvarna životna priča. Zapravo, to je čudo "kršćanske globalizacije" već u 5. stoljeću! To je još jedan dokaz da, unatoč ljudskim slabostima i ranama Crkve, samo Evanđelje može pomiriti ljudski nepomirljivo. Odnosno, kako po Mateju (19,25) Isus reče: "Ljudima je to nemoguće, ali Bogu je sve moguće." Svojevrsno objašnjenje toga čuda dao je i Sv. Pavao (Rim 8,28): "Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube." A (k)od njega imamo i poticaj da čeznemo za višim darima! Njime nas uvodi u Hvalospjev ljubavi (1 Kor 13) riječima: "Evo vam puta najizvrsnijega!"

- 22:54 - Komentari (16) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	ožujak, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Rujan 2009 (6)
Kolovoz 2009 (9)
Srpanj 2009 (17)
Lipanj 2009 (21)
Svibanj 2009 (15)
Travanj 2009 (28)
Ožujak 2009 (20)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (13)
Prosinac 2008 (33)
Studeni 2008 (18)
Listopad 2008 (15)
Rujan 2008 (13)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (20)
Lipanj 2008 (26)
Svibanj 2008 (16)
Travanj 2008 (14)
Ožujak 2008 (26)
Veljača 2008 (33)
Siječanj 2008 (18)
Prosinac 2007 (16)
Studeni 2007 (15)
Listopad 2007 (13)
Rujan 2007 (8)
Kolovoz 2007 (18)
Srpanj 2007 (18)
Lipanj 2007 (11)
Svibanj 2007 (13)
Travanj 2007 (13)
Ožujak 2007 (21)
Veljača 2007 (14)
Siječanj 2007 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga

Mjesto za razmišljanja, komentare i osvrte na domaće i strane bisere! Blog je tekst koji ne stigne prespavati. Ne ispeci, ipak reci!

DOBRO DOŠLI U REGION
2020. GODINE!!

Mila Zemljo naša, krvlju NATOpljena!

Linkovi

Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
Igre
FranjoJurcevic.blog
IvanUgrin.blog
IKA-Info.kat.agencija
GlasKoncila
SlobodnaLika
Zajednica MI - Solin
http://blog.vecernji.hr/don-kacunko

Free Counters

RADOSNA VIJEST

Gospodin je moja snaga i pjesma! (Ps 118,14)

Prepusti Gospodinu putove svoje, u Njega se uzdaj i on će sve voditi! (Ps 37,5)

Ako bi netko od ljudi bio i savršen, ali bez mudrosti koja od Boga dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio! (Mudr 9,6)

Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas. Radujte se i kličite...! (Mt 5,11)

Sve mogu u Onome koji me jača! (Fil 4,13)

Što je za mnom, zaboravljam, za onim što je preda mnom, prežem, k cilju hitim, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu. (Fil 3,13-14)

A što bih potomcima
jedino htio namrijeti u baštinu,
bila bi vedrina –
KRISTALNA KOCKA VEDRINE!
(Tin Ujević)

Iako nas duga povijest vjerskog ugnjetavanja i licemjerja tjera na razmišljanje, svi oni koji najiskrenije tragaju za Bogom, moraju se izdići iznad ponašanja posrnulih ljudi kako bi mogli PRONAĆI ISTINU.
Zar ćete osuditi STABLO zato što se njegovi trupci koriste za paljenje lomača?
Zar ćete optužiti ZRAK što dopušta da se njime prenose laži?
Zar ćete prosuđivati MOZARTOVU Čarobnu frulu na temelju izvedbe loše uvježbanog školskog orkestra?
Ako nikada u stvarnosti niste vidjeli ZALAZAK SUNCA nad Tihim oceanom, možete li ga zamijeniti slikom iz turističke brošure?
Hoćete li procjenjivati snagu romantične LJUBAVI isključivo u svjetlu lošeg braka iz susjedstva?
Ne, nećete.
Pravo VREDNOVANJE VJERE oslonit će se na promatranje čiste, nezagađene vode, a ne zahrđalih spremnika!

(F. S. Collins, Božji jezik)

PSALAM 37

Sudbina pravednika i bezbožnika

Nemoj se žestiti na opake,
zavidjet nemoj pakosnicima:
kao trava brzo se osuše,
k'o mlada zelen brzo uvenu.
U Gospodina se uzdaj i čini dobro,
da smiješ stanovati u zemlji
i živjeti u miru.
Sva radost tvoja neka bude Gospodin:
on će ispuniti želje tvoga srca!

Prepusti Gospodinu putove svoje,
u njega se uzdaj i on će sve voditi.
Pravda će tvoja zasjati k'o svjetlost
i tvoje pravo k'o sunce podnevno.
Smiri se pred Gospodinom i njemu se nadaj,
ne žesti se na onog koji ima sreće,
na čovjeka koji spletke kuje.
Stišaj svoj gnjev i ostavi se srdžbe,
ne žesti se da zlo ne učiniš.

Jer će biti satrti zlikovci,
a koji se u Gospodina uzdaju, baštinit će zemlju.
Još malo i nestat će bezbožnika:
mjesto ćeš njegovo tražiti, a njega više nema.
Zemlju će posjedovati krotki,
obilje mira oni će uživat'.
Bezbožnik smišlja zlo pravedniku
i zubima škrguće na njega.
A Gospod se njemu smije
jer vidi da dan njegov dolazi.

Mač potežu bezbošci i zapinju lukove
da obore jadnika i siromaha,
da pokolju one koji hode pravim putem.
Mačem će vlastito srce probiti,
slomit će se njihovi lukovi.
Bolje je i malo u pravednika
no golemo blago u zlotvora:
jer će se ruke zlotvora slomiti,
a Gospodin je oslon pravedniku.

Gospodin se brine za život čestitih,
dovijeka će trajati baština njihova.
Neće se postidjeti u vrijeme nevolje,
bit će siti u danima gladi.
A bezbožnici će propasti,
dušmani Gospodnji povenut će k'o ures livada,
poput dima se rasplinuti.
Bezbožnik zaima, ali ne vraća,
pravednik se sažaljeva i daje.

Gospodin vodi i učvršćuje korake čovjeku
i mio mu je put njegov.
Ako i posrne, ne pada
jer ga Gospodin drži za ruku.
Mlad bijah i ostarjeh,
al' ne vidjeh pravednika napuštena
ili da mu djeca kruha prose.
Uvijek je milosrdan i u zajam daje,
na njegovu je potomstvu blagoslov.

Zla se kloni i čini dobro,
i ostat ćeš dovijeka.
Jer Gospodin ljubi pravdu
i pobožnika svojih ne ostavlja.
Zauvijek će biti zatrti zlikovci,
istrijebit će se potomstvo bezbožnika.
Zemlju će posjedovati pravednici
i živjet će na njoj dovijeka.

Pravednikova usta mudrost kazuju,
a jezik njegov govori pravo.
Zakon mu je Božji u srcu,
ne kolebaju se koraci njegovi.
Bezbožnik vreba pravednoga
i smišlja da ga usmrti.
Gospodin ga neće ostaviti u njegovoj vlasti
i neće dopustiti da ga na sudu osude.

Promatraj čestita i gledaj neporočna:
mirotvorac ima potomstvo.
A grješnici bit će svi iskorijenjeni,
istrijebit će se zlikovačko sjeme.
Od Gospodina dolazi spas pravednicima,
on im je zaklon u vrijeme nevolje.
Gospodin im pomaže, on ih izbavlja:
on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti,
jer u njemu traže okrilje.