Ancient Greek

subota, 18.04.2009.

Arhitektura

Najstarije građevine Grčke, u mlađe kameno doba, su malene kamene kućice, zaštićene okolo drvenim zidovima. Kasnije se upotrebljavaju veće kamene kuće, i kameni zidovi koji štite selo. U kasno brončano doba, pod utjecajem Minojaca s Krete Grci grade palače i velike kamene grobnice, grade se ceste, mostovi i brane. Dolaskom tamnog doba počinju mnogi ratovi, pale se palače i uništava većina sagrađenog. Ipak dolaskom željeznog doba i arhajskog perioda u Grčkoj možemo vidjeti novi tip gradnje: hramove, Grci su politeisti a gradi se u dorskom stilu. Palača više nema, grade se ponovno kuće i grade ceste i podižu mostovi i kameni zidovi. U klasičnom periodu svetišta je sve više. Partenon je podignut 440-tih prije Krista. Ljudi klasičnog perioda grade u Jonskom stilu. Demokracija štiti grčki narod od gradnji palača i velikih kamenih grobova, jer politički svi su ljudi jednaki i ravnopravni. Umjesto navedenog Grci grade javne građevine gimnazija i stoe, gdje se ljudi mogu sastajati i razgovarati. Od 300.-tih prije Krista, u helenističkom periodu javljaju se novi arhitektonski tipovi. Provodi se manje vremena i na gradnjama svetišta. Nova forma postaje teatar. Podižu se po cijelom grčkom svijetu. Grci grade ceste prema novim krajevima koje je osvojio Aleksandar Veliki, u barbarske krajeve treba dopremiti grčku kulturu. Kada su oko 200.–100. prije Krista Rimljani osvojili Grčku ovi su sa sobom donijeli novi, rimski stil. Oko 400. poslije Krista Grci su prešli na kršćanstvo, njihova kultura propada. U arhitekturi sada prevladava gradnja crkvi i manastira.

18.04.2009. u 13:09 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  travanj, 2009  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Travanj 2009 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Kratki opis

Αυτό είναι ένα πρωτάθλημα για όσους θέλουν να είναι Έλληνες στρατιώτες.-Ovaj je savez za one koji žele biti grčki vojnici.

Kratka povijest

Stari Grci bili su jedinstveni narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi ovog narod ipak prethodi više perioda. Od 6000. do 2900. prije Krista traje neolitski period s neolitskim kulturama. Negdje 2900. ili 3000. prije Krista počinje rano brončano doba koje će potrajati sljedećih 1,000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati metalurgija, najpoznatija je bronca od koje se proizvodi oruđe i oružje, osobito na Kreti, Cikladima i kopnenoj Grčkoj. Završetkom ovog doba, oko 2000. prije Krista javlja se Minojsko doba (Minojci) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom kralju Minosu a dijeli se na rani minojski period (3000-2200 prije Krista), srednji minojski period (2200.- 1500. prije Krista) i kasni minojski period (1500. – 1000. prije Krista). Period visokog kulturnog dostignuća Grčka doživljava u Mikensko doba (Mikenjani). Negdje 1100. prije Krista sa sjevera stižu Dorani i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od 1600. do 1100. prije Krista. Richard Hooker Mikensko doba dijeli na rani, srednji i kasni heladski period. Već 500. do 336. prije Krista Grčka je podijeljena po malenim gradovima-državama koje se sastoje od grada i okolnog područja.

Mikenska civilizacija na svome zapadu oko 1100 godine prije Krista dovodi Grčku u tamno doba koje će potrajati do 750. prije Krista. To je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, Mikenjani ulaze u period građanskih ratova.

Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u arhajskom periodu od 750. do 500 prije Krista. Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do 336. p. n. e. Klasični period stare Grčke povijesti. Grci dolaze u sukob s Perzijom na istoku. Osvajač Aleksandar Veliki umro je 323. p. n. e.. Atena je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Atenom vlada Periklo, koji učvršćuje demokraciju. Izgrađen je Partenon na Akropoli. Pišu su tragedije Sofokla, Eshila i Euripida. Utemeljuju se filozofske škole Sokrata i Platona.

Helenistički period počinje 336. prije Krista a traje do 146. prije Krista.

Ime

Grci su kroz povijest dobivali razna imena od drugih naroda s kojima su dolazili u kontakt. Sam naziv Grci (engl. Greeks) došlo je od plemena Graikoi (Γραικοί) što opet dolazi od osobnog imena Græcus (Γραικός), sina Pandorinog i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi u 8. je stoljeću prije nove ere migriralo u Italiju, pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci.

Ime Heleni došlo je po malenom plemenu Hellenes u Tesaliji gdje se spominju uz Mirmidonce koji su zajedno pod vodstvom Ahila jedrili protiv Troje. Pleme Heleni dobilo je također ime po osobnom imenu Hellen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono nacionalno ime. Glavna grčka plemena bila su Ahajci ili Ahejci (prvi Grci; Achaeans), Eoljani, Dorani i Jonjani.