|
|
| prosinac, 2006 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Na ovom blogu pisat ću o prirodi.Znači o životinjama,super prirodnim mjestima itd.Ovo je pravo mjesto za sve prirodoljupce.Uživajte.
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
blogači::::
bizzi.blog.hr
mucacita.blog.hr
Hollywood6.blog.hr
tutor.blog.hr
¤*m@rtin@*¤
Obilje i raskoš vode, vjerojatno je prvo što ljudi pomisle kad se
prvi put susretnu sa plitvičkim slapovima. Plitvička Jezera su
jedinstven prirodni objekt sa specifičnom pojavom krške
hidrografije koji uz bogatu floru i faunu predstavlja
neprocjenjivu načnu vrijednost. Velika raznovrsnost i
različitost prirodnih oblika dovele su do toga da je Nacionalni park
Plitvička Jezera upisan u UNESCO-ov "Popis svjetske baštine" 1979.
godine.
Plitvička Jezera smještena su na granici dvaju klimatskih
područja: maritimnog i kontinentalnog gdje se sukobljuju
naizmjenični prodori vlažnog maritimnog
zraka i kontinetalnih zračnih struja. Godišnja količina oborina
iznosi 1487 milimetara a srednja godišnja temperatura zraka 8,7 °C.
Godišnja doba ovdje se očituju u izrazitim oblicima.
Najatraktivniji dio nacionalnog parka prostire se u 8km
dugom području jezera i slapova,
gdje se nalaze najbolje uređene turističke staze.
Kilometarska mreža drvenih mostića i staza omogućuje
bliski kontakt sa slapovima i jezerima. Da bi se obišao
najuži pojas nacionalnog parka potrebno je više dana,
stoga su u parku razrađene razne varijante obilaska,
obzirom na vrijeme koje turistima stoji na raspolaganju.
Na samom početku možda je
zgodno spomenuti kako su izgrađeni jedinstveni drveni mostići.
Iako su Plitvička Jezera nacionalnim parkom proglašena još
8. 04 1949. godine, do 1958. godine prihodi su ostvarivani
sječom šume a zbog neprohodnosti područja je bilo malo
posjetitelja. Ing. Josip Movčan, tadašnji predsjednik uprave
parka došao je na ideju da sustavom drvenih mostića omogući
posjet većem broju posjetitelja, a time i veće prihode.
U slijedećih pet godina prihodi su se upeterostručili. Vodeći
računa i o ekologiji kasnije su nabavljeni čamci na električni
pogon i vlakići za prihvat posjetitelja. Do tada se akademik
prof.dr. Ivo Pevalek protivio masovnijem javnom posjećivanju
parka tvrdeći da će turisti "na potplatima s Plitvičkih Jezera
odnijeti ono najvrijednije - sedrene barijere".
Ing. Movčan predložio je akademiku Pevaleku izgradnju
300m mostića povrh sedrenih barijera, kao pilot projekt.
Akademik je to prihvatio i na kraju se složio sa mostićima
i drvenim stazama kao trajnim rješenjem.
U to doba je iz Zavoda za zaštitu prirode stigao nalog da
"Movčan odmah mora srušiti svoje tobogane". Kako vidimo
uprava parka se oglušila na taj nalog¸, a Zavod se nije
usudio pribjeći nasilnom rušenju. Ovakvim i sličnim
zahvatima Plitvička Jezera su napravila odmak ka
liberalnijem, tzv. američkom tipu nacionalnog parka
gdje spadaju područja koja su pošteđena većih
gospodarskih zahvata, a služe za odmor i uživanje
u prirodi uz odgojnu funkciju.
