|
|
Dnevnik.hr
<
prosinac, 2008
>
P
U
S
Č
P
S
N
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (3)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (4)
Rujan 2008 (4)
Kolovoz 2008 (3)
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Doživljaji, misli i svakodnevica svježeg akademskog građanina i borba za ostvarenjem u onome što oduvijek htjedoh.
mlada tičerica
g. Profesor (s velikim P, da!)
kolega u raljama srednje škole
bernard je malo duže u svemu
Zar nije zanimljiva?
Vrlo staro
Parkić
Ovo želim
Malo šprica!
Belgijo, daleko si
Mnogima, a ponajviše novinarima i većem dijelu puka, zanimljiva tema su rezultati velebnog vanjskog vrednovanja (ili vrjednovanja?? hmm. eto prilike i za nekog novog autora rječnika!). Iako bi mi neki mogli zamjeriti što nisam sudjelovao u tom gubljenju vremena, moram čitateljstvu (ima li takvih? hmm) prenijeti saznanja i stavove.
ZAMJERKA PRVA :
Rijetki učenici u našem sustavu imaju ikakav interes za raditi išta ukoliko ne vide svrhu istoga, pa čak i oni najbolji. To je čisto normalna, ljudska stvar koja ima čvrstu uporište u pedagoškoj literaturi. No, takve knjige su očito zaobišli u ministarstvu kada su ovo smišljali. Vr(j)ednovanje kakvo je provedeno za učenike nema nikakve direktne koristi osim saznanja koliko su bolji ili lošiji od drugih u lijepoj našoj (je li nam uopće to potrebno kada se zna koji su najbolji?). Volio bih kada bi mi netko rekao suvisli razlog zašto bi si učenik ponavljao prije ovakvog vr(j)ednovanja kada mu rezultati neće donijeti ništa - ni ocjenu u imenik, ni pohvalu, ni bodove pri upisu u srednju školu... Za učenika je to gubljenje vremena. Prema tome - mogu slobodno smatrati kako su mnogi učenici jednostavno bojkotirali cijelo vr(j)ednovanje.
ZAMJERKA DRUGA :
Vrlo su klimavi mnogi zaključci koje su zaključili obrađivači ovog standardiziranog testa. Neki od grozomorno loših zaključaka koji su mi prezentirani je - djeca roditelja koji nemaju VSS slabo uspijevaju i slabo uče - iliti drugim riječima - osuđeni na propast; muški učitelji su lošiji u radu od ženskih učitelja... Ne mogu se oteti dojmu da je ovdje netko gadno pobrkao lončiće. Neka mi netko objasni kako se mogu uspoređivati rezultati dva omjera kada je jedan ogroman (ženski učitelji i rezultati testa), a drugi vrlo malen (muški učitelji i rezultati testa). Jasno mi je da obrazovaniji roditelji više rade s djecom, ali ni u kojem slučaju se ne može reći da djeca neobrazovanih roditelja ne žele uspjeti u životu. Kolektivizmu ovdje nema mjesta.
ZAMJERKA TREĆA :
Obrađivači rezultata, pak, nisu napomenuli broj škola iz ruralne sredine u ukupnom broju škola županije što je vrlo važna stavka. U mojoj županiji ima vrlo puno ruralnih škola u usporedbi s brojem ruralnih škola u zagrebačkom kraju. Vrlo su klimave početne hipoteze iliti nul-hipoteze koje su ovdje postavljene. Koliko me znanje služi, za objektivnu usporedbu uzoraka (ovdje škola) oni trebaju biti izloženi istim uvjetima. No, gdje je to slučaj u lijepoj našoj? Kako netko može uspoređivati najbolje opremljenu školu u Zagrebu i najneopremljeniju školu negdje u Zagori? Potpuni statistički debakl. Kada bi uvjeti (bar oni materijalni) bili jednaki ili gotovo jednaki, onda bi mogli pričati o statističkoj opravdanosti ovakvoga testa.
ZAMJERKA ČETVRTA :
Također se ne mogu oteti dojmu da u nekim školama (pod pritiskom uspjeha u brojkama unatoč stvarnom stanju) pomagalo u rješavanju, a na aktivu mi je natuknuta činjenica o vrlo brzoj obradi ovako velikog broja rezultata i pozamašnim svotama koje su dobili ljudi koji su to ispravljali i sakupljali rezultate. Tamo bijahu, navodno, čak i neki ravnatelji (hmm.. sukob interesa možebiti?)
Mogao bih još nekoliko zamjerki navesti u ovom kritičkom osvrtu, ali bih se onda nadovezivao na već rečene. Jedno je jasno - ovo vr(j)ednovanje pokazuje malo toga objektivnog (ako išta uopće) i ne mogu se oteti dojmu da je netko okrenuo velike novce na ovom projektu, a vjerojatno i loš doktorat. Vrlo slične komentare bih mogao dati i za državnu maturu. Znanstvenici u ovom slučaju vjerojatno nisu upoznati s radom i djelom Glassera koji je izdao više knjiga i osnovao je zakladu kvalitetnih škola. U svojoj knjizi "Kvalitetna škola" izričito je protiv ovakvih testova koji prema njegovim rječima ne mjere ništa i služe samo za polemiziranje. Bio bih sretan da netko uopće spomene ovu knjigu gospodi u ministarstvu.
Takva djelovanja svakako ne trebaju našem školstvu i guraju ga sve dublje u mulj u kojem se nalazi trenutno. Bolje da ni ne pomislim na sve novce koji su ulupani u bespotrebne testove, eksperimentalne programe tipa seksualni odgoj (ili kako se već zvao) koji je bio i prije početka osuđen na fijasko. Ti novci su se mogli puno bolje iskoristiti u nešto korisno i potrebno u školama. A možda i za ostvarenje pedagoškog standarda kojeg su si zacrtali, a od kojeg je moja škola daleko i više nego svjetlosnu milju daleko... O nebulozama i neostvarivosti pedagoškog standarda, nekom drugom prilikom.
Dobro se provedite za doček. :)
Pozdrav!
- 20:33 -
Napišite mi nešto (6) -
Isprintaj -
#
