DRUGI SISTEM
12.03.2006., nedjelja
VIVA REVOLUCION
|
Evo,post posvećen mojim najdražim revolucionarima.Baš sam gledala Panco Villa na tv-u pa eto povodom filma,dvojica od največih... PANCO VILLA -Nadie es mas representativo de la parte rebelde de Mexico que Pancho Villa, el general rebelde de la revolucion Mexicana que invadio el territorio de los Estados Unidos y condujo a los soldados Americanos en una persecucion por todo campo traviesa de Mexico durante meses. -No one can be said to be more synonymous with the wild side of Mexico than Pancho Villa - the rebel general of the Mexican Revolution who invaded US territory and led American soldiers on a wild goose chase all over the harsh Mexican countryside for months. Meksički revolucionarni vođa i uz Emilija Zapatu najpopularniji narodni tribun u Meksiku. Sin poljoprivrednog radnika, rođen 1877. godine u mjestu Rio Grande. Pravim imenom Doroteo Arango, kasnije nazvan Pancho Villa. Stvorio je i vodio partizansku armiju koja je zaposjela čitav sjeverni dio Meksika. Nakon izbijanja revolucije 1910. - 1911. godine, protiv meksičkog diktatora Porfirio Díaza, Villa je ponudio svoju pomoć vođi pobunjenika Franciscu Maderi. U tim borbama u kojima sudjeluje i Emilio Zapata prinudili su diktatora Díaza da napusti Meksiko (1911.). Za vrijeme Maderine vladavine služio je pod zapovjedništvom generala Victoriana Huerte koji ga je osudio na smrt zbog neposluha. Do izvršenja kazne bio je u zatvoru, ali uspjeva pobjeći iz zatvora i bježi u Sjedinjene Države. Nakon ubojstva Madere i dolaska na vlast generala Victoriana Huerte 1913. godine vraća se u Meksiko kako bi se pridružio revolucionarom vođi Carranzi u borbi protiv generala Huerete. Sa svojom poznatom División del Norte vodi uspješne vojne akcije i djeli zemlju veleposjednika seljacima, zbog čega se razilazi s Carranzom. Kada je 1914. godine Carranza došao na vlast Panco Villa podiže ustanak. Potkraj 1914. godine njegova vojska i Zapatini odredi ulaze u Mexico City, glavni grad Meksika, ali ugroženi od Carranzinih snaga ubrzo se povlače. Zajedno sa Zapatom još nekoliko godina nastavlja gerilsku borbu (sve do 1920. godine ) za dosljednju agrarnu reformu. Naredne godine vlada Sjedinjenih Država priznala je Carranzu za predsjednika Meksika te je 6. ožujka 1916. godine Villa prešao američko-meksičku granicu i napao Colombus u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko. U tom pohodu njegovi vojnici poblili su mnogo građana i djelomično uništili grad. Vlada Sjedinjenih Država u znak odmazde poslala je u Meksiko kaznenu ekspediciju kako bi zarobila Villu. No, taj pokušaj nije uspio. Nakon zbacivanja Carranze s vlasti 1920. godine sporazumio se s novom vladom i povukao se na ranč Chihuahua blizu mjesta Parral. Tri godine kasnije u 43-oj godini života (1923.) ubijen je. JAN PALACH -Jan Palach se rozhodne národ z této letargie vytrhnout a 16. ledna roku 1969 se pak na pražském Václavském náměstí na protest proti okupaci Československa vojsky Varšavské smlouvy a proti ústupkům komunistických pohlavárů okupačním silám (je zaváděna cenzura atd.) upálí. Jan Palach (11. kolovoz 1948. - 19. siječnja 1969.), češki rodoljub, student filozofije na Karlovom sveučilištu u Pragu. Nakon invazije pet zemalja Varšavskoga pakta na Čehoslovačku (1968.), Palach je 16. siječnja 1969., usred Praga sam sebe zapalio i tako postao simbolom suvremene borbe Čeha i Slovaka za slobodu.Pogreb Jana Palacha se pretvorio u opći prosvjed protiv tadašnje političke situacije u kojem se nalazila Čehoslovačka. Mjesec dana kasnije (25. veljače 1969.) još se jedan student, Jan Zajíc, također zapalio na istom mjestu. Dva mjeseca iza toga, u travnju, Evžen Plocek je učinio isto u češkom gradu Jihlava. Osim trenutnog šoka, samozapaljenja nisu imali drugog učinka na političko stanje u zemlji. Nekoliko mjeseci ranije, 8. studenog 1968., Poljak, Ryszard Siwiec, spalio se u Varšavi tijekom prosvjeda koji su se održavali u znak protesta napada članica Varšavskog pakta na ČSSR, a ponajprije poljskog sudjelovanja u invaziji. Siwiec je umro nakon četiri dana (12. studenog) u bolnici. No, malo je vjerojatno da je Palach znao za taj prosvjedni čin, jer je taj događaj bio u potpunosti zataškavan od strane komunističkih čelnika. Prva vijest o tom događaju bila je emitirana na valovima Radija Slobodna Europa tek dva mjeseca poslije smrti Jana Palacha. Nakon pada komunizma, Palach je u Pragu posmrtno odlikovan brončanim križem kojeg su uzidali na mjesto samozapaljenja, pokraj Narodnog muzeja. Uz to, trg je preimenovan njemu u čast. Češki astronom Luboš Kohoutek, koji je napustio Čehoslovačku odmah naredne godine, nadjenuo je ime asteroidu koji je bio otkriven 22. kolovoza 1969. Palach. (1834 Palach). Moguće je, da su kasniji slučajevi samozapaljenja bili potaknuti nesretnom popularnošću Jana Palacha u medijskim krugovima. U proljeće 2003., šest se mladih Čeha srednjoškolaca nasmrt spalilo, između ostalog i odlikaš Zdeněk Adamec koji se spalio 6. ožujka 2003. gotovo na istom mjestu, pokraj Narodnog muzeja, ostavivši pred tim oproštajnu poruku na Internetu, gdje se jasno ukazivalo na Palacha i ostale koji su počinili samoubojstvo 1969. Razlog tih samoubojstava je nerazjašnjen, a samozapaljivanja se poslije nisu pojavljivala.  |
