Brutalna gramatička pakljavela..

koji put se pitam da li je glupost nasljedna osobina ili to stanje svijesti,i način razmišljanja,pokupimo putem kroz život.vjerojatno postoje mentori koji se brinu za našu glupost,radionice za njeno bolje djelovanje..,seminari za poboljšavanje njene kvalitete.. ma sto čuda.
hmm.. ali ima li onih koji su na nju imuni,koje ona ne dotiće,ne ograničava,sputava u životnom djelovanju?
možda i ima-mislil je Lepi-al on tak daleko nije još odšetal da bi se susrel s entitetima te vrste.
"dimenzija ljudske gluposti kao objašnjenje sjebanih,malignih i nikako suptilnih ljudskih paterna ponašanja"-bila je to mala disertacija koju je Lepi obečal napisati svojoj nečakinji.
u stvari zadana tema je bila "Ljudi i njihov odnos prema društvu" ali je Lepi to malo friziral i prekrojil,onak,na svoj način.
činjenica da bu od 69 ljudi 68 naslovilo svoj seminarski uradak službenim naslovom na Lepog nije imala apsolutno nikakvog upliva,jebalo se njemu i za dr.mr.str. profesora baš kao i za krdo školskim sistemom zadojenih kriptohida.Lepi je bil riba poznata pod nazivom "individua urban primitiv vulgaris domestica rex" ,i ni u jednoj molekuli negove persone nije bilo ni želje ni volje da se poistovjećuje s ovom otužnom okolinom,baš kao ni njenim neučinkovitim i autodestruktivnim načinom razmišljanja.
o da,Arktička riba Lepi je vjeroval u sve drugo samo ne u ovaj sistem(iako bi režim bila adekvatnija rijeć),a pogotovo ne školski.bilo kako bilo našel se je u ovom smiješnom položaju (čitaj,za stolom umarajući papir svojim mislima dok mu u pozadini sviri "Enigma -mea Clupa",a šarene misli mu vodi treća đunta) zato što ga je njegova nečakinja,iskreno i djetinje nježno zbunjena zadanom temom,zamolila da joj pomogne.ma imala je curica još mjesec dana vremena za predaju rada,zbilja nigdje,i nikom nije gorjela voda da on to sad napiše ali eto.. na trenutak se je prisjetil te tematike i to je bila ona potrebna spisateljska nizbrdica da kola krenu,u 3 pizde mile majčine..
nije Lepi baš tak nagli da se odmah lovi zadanog posla,niti ga prejako svrbe misli u glavi pa da bi ih išel djeliti s bijelom celulozom.ma jok!
..no ima jedna stvar koju Lepi savršeno dobro zna priznat i prepoznat,a to je kad te misao ulovi za pamet ko Fredi Kruger svojim nožić-prstićima za kesu(jaja).o da,kad se situacija zarola,slovo rijeć postane.. pa rijeć rečenica.. pa rečenica tekst.. pa te nakon texta svi zovu,javljaju ti se i tjeraju te u krasan Nježnik.
oo da,lepi je znao šta znaći kad te posere golub(sraka) zvan "inspiracija za literarno bullshitanje"
inicijalna misao,koja ga je detonirala da u datom momentu sjedne i napiše seminarsku pomoć svojoj nečakinji,došla je iz smjera kutije obojene šarenim slikama(koju narod požnaje pod široko rasprostranjenim pojmom -televizija) i bila je skrivena u novoj epizodi "dnevnih vijesti".
a strahote.. mali dikobraz i veliki politički šaner,koji je svoju dužnost vladajućeg obnašal na jedan suptilan kafanski način,zapjenil se je ko voda za kavu(ili viršlice) kad je shvatil da ne vlada nikim i ničim,a pogotovo ne kontraobavještajnom službom.ma ne bi to govno tak njemu ni zasmrdilo da mu se guzica nije našla na vjetrometini skorašnjih izbora.i eto sad drame,sranja,pizdarija.. a oko čega!?
kao oko ugrožavanja privatne slobode,u ovom slučaju konkretno,jedne naše novinarke.
baaaa.. Lepi koji i inaće ima problema sa logikom ljudi,i nijhovim načinom razmišljanja i gledanja na tekuće događaje, nije vidio razloga zašto bi sad bilo drugačije.
i eto ga sad,stoji nasred sobe,čoha se po preponskom ispupčenju..,pokušava se sjetit kam je metnul novi paket rizli koje je kupil.. i naravno,jebe mater i tapirima,i lemurima i oštrodlakim guzičarima,i svim onima koji,kao olfo,vode politiku ove zemlje.aha,da ne bi!?
ma jebe se Lepom za politiku,i za državu,i za sustav i organe vlasti,represiju ,brutto nacionalni dohodak,Evropu,NATO,.. jebe mu se i za to što je neshvačen i kao takav neprihvačen,potplačen.. ma jebe se Lepom za sve i svakoga,on nikoga niš ne moli,on zna koga i koliko voli.
.. ali da ga jebeš rizle nemre nać.
nakratko je odlučil napustiti svoj habitat i odjebat se na kiosk po 'zle,a i po kakav kruhač kad je več vani.
vidno rezigniran i neižifciran tematikom koja je preplavila sve medije,kako one pisane tako i one gledane i slušane Lepi se je spustil među "grozničavo užurbane dvonoge smohotke" koji su savijesno odrađivali još jedan dan ne bi li bili što bliže smrti.fenomenalan je to bil film,Lepi ga je promatral i kretal se kroz njega ali je bil svijestan da to nije njegova priča,tek usputna stanica na kojoj se našao u ovom prostoru i vremenu.definitivno niš posebno,drito feeling ko da se je obreo u Damasku,Bristolu,Sao Paolu,Kosovskoj Mitrovici,dalekoj Surdulici..,ili Petrovcu na Mlavi... sličan biljni i životinjski svijet ali dodirnih točaka nikakvih.ma bilo ih je naravno al se Lepom nije dalo tražit,možda od straha da ih ne nađe i više nego što je mislio da ih ima a možda zato što mu je glavom prostrujala misao kako bi to moglo biti zarazno.. čul je da su virusi skloni mutiranju a samu glupost Lepi je smatral ultimativnim virusom,i sad si zamislite koji horor bi bila spoznaja da je i taj virus mutiral.dok je stajal u redu na kiosku malo je kontempliral na tu temu,pogotovo zato kaj su mu novinski naslovi vrištali u oči silom ga pokušavajući učinit zabrinutim za njegovo sutra.bezuspješno,Lepi je jednostavno bil jedan od onih koji ne puše strah,a pogotovo za njegovo vlastito sutra.pa jebemu mater u čemu je ljepota života i za što vrijedi živjeti ak si u konstantnom strahu i zabrinutosti za svoje sutra!? ..koje,btw,nikome nije ni zagarantirano.
danas te ima sutra te nema -filozofija je koja se baš i nije snašla na ovom planetu,što zbog briljantnog načina razmišljanja ljudi koji život uzimaju zdravo za gotovo,a što zbog mutnih elitnih sekti i vladajućih društava kojima takav način razmišljanja večine nije nimalo profitabilan.bilo kako bilo,razmišljal je Lepi,ni takva hipnotička zatucanost nemre vječno radit posao,jer jednostavno...
cviiiilllllllll.. škriiiiiiiiiiiiip.. BLAM! ..i poznati zvuk gužvanja lima u sudaru izbaciše Lepog iz misaonog moda o socialnoj strukturi ovog planeta.
ršum na križanju.. lom.. armagedon..
desila se fuzija crne (nove) Mečave(Mercedes) i Forda Sierre.. divota od filma.
Mečava je ostala koliko toliko dostojanstveno razbijena(čitaj,tvrdoča plačena zlim hiljadama eura je ipak dobro podnesla udar) ali je zato Ford Sierra pronašla gdje će zadnji puta parkirati,u Muzeju za modernu umjetnost.. - kao skulptura!
divota prašine-mislil je Lepi
..miris ulja puknutog bloka motora.. dim iz kilera.. šarena stakalca koja su se potrudila da se razlete u sto pički materina okolo .. i krvavo lice mlade cure,prikucano beživotno zubima za volan ..
u sekundi se sjatilo čuda ljudi,nešto iz znatiželje,nešto iz humanih pobuda da pomognu ozljeđenima(jako malo) a nešto i onih koji su uvijek tu(zloguki proroci koji uporno tvrde kako su eto baš jučer ovdje po hiljaditi puta rekli da će netko poginut i da će tek tada netko se sjetit i postavit tu znak.. zebru .. ili devu.. ili kajtijaznam kaj sve ne).. svu tu gungulu,sirene,ciku i vrisku.. to proštenje koje se u sekundi organiziralo na križanju Lepi je promatral krajnje smireno i bez imalo emocija.gledal je te ljude koji su ga podsječali na mrave..,onako ustrojeni,sa hijerarhijom i propisima,pravilima službe,ma skroz ono ozbiljnima..
nakon nekog vremena postade mu smiješno i nezanimljivo,iz komentara mase koja ga je okruživala shvatio je da,taj gigantski ustrojeni sistem koji sebe prezentira kao strukturu koja je ovdje prisutna da bi pomogla ljudima ,je u stvari jedan ogroman mehanizam za proizvodnju ljudske drame.drame koju će kasnije ekspeditivno razdijeliti među ljudima ne bi li se oni osjetili zabrinutim i ugroženim te se samoinicijativno odlučili primit za sistem još čvršče.o da,opet i ponovo ljudi nisu shvatili filozofiju -danas te ima sutra te nema-..
ooo ne nikako,mutne vode njihovog površnog razmišljanja o životu odvele su ih da povedu brigu i bespotrebno lamentiraju o tome tko je kriv,kolika je šteta,koga treba kazniti.. zašto ovo,zašto ono.. kao da će to sve vratiti curu koja je zagrizla volan.
opet i ponovo sjetio se Lepi rijeći svog starog;
"Lepi,sine moj,kome je suđeno da se utopi streljali ga nebuju sigurno."
dobri stari otac je znao nerijetko prdnut kakvu veliku mudrost na usta,a da ni sam nije toga bio svijestan.bavo stari,opet i ponovo jedna od tvojih prigodnih radi -nasmijal se je Lepi
no da,uzel je svoju špulicu rizli i uputil se doma,ovdje zbilja nije bilo više ničeg za vidjeti.kad je došel u stan,zmazal si zube s kruhom i paštetom.. smotal si jednu trudbeničku.. legel se,opustio i dopustil dimu da mu misli vodi.. odlučil je kaj bu napisal Tari za seminarski rad-
"ljudi i njihov odnos prema društvu".

nevesela je to skupina vješto obmanutih individua koje žive u lažnom uvjerenju kako su netko i nešto, na ovoj planeti.a u stvari su ništa više nego hrpa kokoši u kokošinjcu.. kojima se netko hrani.
s jednom razlikom,imaju jednu moždanu vijugu više od prave kokoši pa ne seru tam di hodaju(mada ni to nije pravilo).
hrpica je to psihotično i kaotično ustrojenih egotripanih dvonogih samohotki koji žive u žalosnom uvjerenju da se njihova ljudska kvaliteta može učiniti vidljivom,i ostaviti traga samo ako budu bolji,jaći,močniji,pametniji,bogatiji od drugih.
žalosno,i uzalud vam potrošen zrak koji ste disali tokom ove reinkarnacije.. u slijedečoj ćete vjerojatno biti puž koji će pokušati prijeći preko auto-puta.
pojedinac bi morao stvarati pravila i vladati njima,a ne da pravila stvaraju i vladaju njime.
..no tada on ne bi bio upravljiv,a to je jedan sasvim drugi padež koji si ovaj sistem ne može dozvoliti.

znam da ti sad ovo ne sjeda kako treba,
ali Tara taj virus(glupost) zbilja hara,
shvatit češ da su ljudi slijepi kao što je i rekao Lepi,
i da je bio u pravu kad je za tebe pisao ovu svoju misao.


malo je vjerojatno da bu ovaj njen uradak dobro prošao i bio prihvačen,ali hej..
bar ga više nebu tražila da joj piše seminare dok se ona besramno navlaći u staroj kamp-kučici pored moto-cross staze u Jaski,s nekim sumnjivim dečecom kaj jaše motore s velkim blatobranima i koji je imal več dvije operacije na glavi..
mada,kad bolje razmisli,i to je bolji život od onoga koji je danas vidio na cesti.

very strange tip taj Lepi,ili se samo kao takav istiće u ovom vremenu i prosroru zbog ljudi koji ga okružuju.

malo ko da mi se kontemplira ovak rano ujutro,valjda su kiša i magla zaduženi da to izvuku iz mene.ima dana kada ti ljudi ne pašu,ima dana kada te njihovi postupci do bola živciraju,ima dana kada shvatiš da su divni ali da kurca pojma nemaju o svijetu u kojem ti živiš.. ma ima dana kad shvatiš da si,u stvari,zbunjen za popizdit.
kak to mislim,zbunjen?
jednostavno,to vam je kad mozak ne nalazi nikakav logični zaključak o tome kaj se događa,a odbija povjerovat srcu i njegovom objašnjenju.
ee,to mene nerijetko zaskoći kad koreliram s naprednom ljudskom rasom.smjiešno!
jutarnje su gluposti uvijek na cijeni,bar je tako kod mene,tako da se zbilja razveselim porukama koje me ovdje dočekaju ranom zorom.Mašala.. svim tim ukrasnim slovima koja naprave smotru predamnom i ranom zorom formiraju mi sliku koju mi njihov pisac šalje.na stranu sad da ovdje ima "mojih" pisaca koji ne znaju šta bi sa sobom ali si svejedno uzmu za pravo da idu čačkat po meni i štelat mi ventile.
neka tih stvorenja,neka..,i takvih mora biti.vjerojatno svaki od vas ima,ili se je bar jednom susreo sa,nekoliko takvih žalosnih individua koji se,ali baš žalosno,trude da ti se nametnu(kako svojim mišljenjem tako i svojim pogledima i nadmenošću),malo te stlače,potrude se modelirat tobom čisto zato da bi se oni sami bolje osječali.najbolji vic je u tome što se oni majkom kunu u ljubav,i mogu ti satima pričati o tome koliko te vole.
hmm,znate kaj? mene već poprilično šupak boli od takve ljubavi.ispada da se svaki,koji ti se približi dovoljno blizu da ti šapne te dvije rijeći,u stvari namješta da ti ga što prije zbiči do kocena!interesntno zar ne? well,i nije baš..
uopće me ne veseli što ljubav na burzi života ne kotira najbolje,ili da budemo skroz precizni,nema prave ljubavi na tržištu.sad but true ali vlada ljubav iz interesa.ljudi su se s vremenom prestali osječat kao bića ali su spojili ugodno s korisnim,našli način kako da prdnu i poseru se u isto vrijeme,i počeli se vezati jedno uz drugo na temelju zajedničkih interesa.
udružena snaga,interes za isto,zajednički ciljevi,planovi,želje.. to je danas nit vodilja veze dvoje ljudi koji se vole.divna je to simbioza,kolosalna,veličanstvena.. ali ne radi. zašto?
jednostavno zato što smo stoka nenačitana i što ne shvačamo da je ljubav bezuvjetna,da u njoj nema očekivanja,želja,ega,ponosa,inata,moći,interesa,planova,borbi.. ljubav je ljubav i ne može se nikako drugačije manifestirati nego bezuvjetnim davanjem.
polovici od vas sad se kosa digla na glavi od užasa a druga polovica ziher misli da sam zrel za Žutu instituciju,ili barem kakvu špičastu građevinu gdje na partyima uglavnom kleće. možda,ali tko ste vi da mi sudite bez,barem pokušaja,da pokušate razumijeti o čemu vam govorim,haa!?izbrijane dramice o tome kak vam je srce puklo,filmska dramaturgija oko razlaza sa,navodno,svojom "velikom" ljubavi.. misli,rijeći i djela koji su kroz suze počinjeni u inat,da bi se vaša samozvana bol prenjela i na onoga koji je kriv za nju(a uvijek je to onaj drugi)..itd. itd. neveselo,jel'da? naravno,ali mi i dalje ne shvačamo ljubav. i što tada radimo?
razočarani,slomljeni,jadni i nikakvi pokušavamo se osovit na svoje noge i baš nalik na Bambija na ledu učiniti dovoljno koraka da se odmaknemo od tog kliskog tla na kojem nas noge ne slušaju najbolje,a lice nam bridi od bola i suza uzrokovanih stalnim padovima.. polazi li nam za rukom?
ma naravno da ne!
prejako smo zadojeni interesima i lovom na uvjete za svoju sreću,a takvi do ljubavi ne možemo i nećemo još dugo moći.nesigurni u sebe s gomilom(večom ili manjim,potpuno nebitno)iskustva mi uletavamo u novu vezu.neko to radi brže,jednostavnije,prodornije,neko pak sporije,kompliciranije i pakljavije ali uglavnom svi opet plešemo u istom začaranom krugu.šta se tada dešava?
nešto predivno.utjecajem godina(koje neminovno prolaze),briljantno oblikovanim iskustvima(koliko ste puta čuli; Imala sam več jednom takvu istu situaciju.. meni to ne treba! zakaj se to uvjek meni događa,kaj sam ja magnet za idiote? itd.),opčenito dramski oblikovanim definicijama ljubavi,vi upadate u sve gore i gore situacije.nevjerojatno ali istinito,vaša želja za nečim je upravo nevjerojatno velika naspram vaše vjere u nešto(sebe naprimjer).
možda bi naslutili o čemu ja ovdje pričam kad bi na trenutak prestali pokušavat dostić svoj ideal sebe,koji vam je vaš vlastiti ego nacrtao i stavio vam ga pred oči da ga ganjate,i jednostavno povjerovali u ono što jeste.napinjanje da se bude netko i nešto u društvu(ego) obično rezultira da je ta osoba nitko i ništa u ljubavi.užasno je jednostavna ta matematika,pokušavajući uloviti statusno mjesto u društvu propuštamo živjeti život u punom smislu te rijeći.
o čemu se zapravo radi,da vam približim malo;
možeš kupiti rijeći,ali ne i istinu..
možeš kupiti knjige,ali ne i mozak..
možeš kupiti lijek,ali ne i zdravlje..
možeš kupiti krevet ali ne i san..
možeš kupiti odjeću,ali ne i ljepotu..
možeš kupiti luksuzne stvari,ali ne i sreću..
možeš kupiti križ,ali ne i Isusa..

nn da,da ne bi netko zaglavil u primisli kako sam ja neki crkvenjak,ili lik koji glanca pločice u crkvi svako malo(i to koljenima),reći čemo da sam kvalitetno ateistički odgojen,da ne vjerujem u tu instituciju ali da itekako vjerujem u Isusa i poruku koju je on nosio u sebi.
zanimljivo je to da Isus nije išao u crkvu da bi živio ono što je imao u sebi,nije li?
crkva je osnovana nakon što su se "dobri ljudi" pobrinuli za čovjeka koji je govorio istinu.nikako ne zato da bi širila riječ Božju,nego čisto da bi bila prisutna u svakom djelu čuvjekovog života a samim time i u svakom segmentu društva koje je taj čovjek stvorio.i danas imamo jasno vidljivi rezultat pustih godina crkvene dresure ljudi i provođenja interesne politike te institucije..
nema rata koji nije započeo zbog vjere,nema užasa koji crkva nije blagoslovila za svoj interes,nema zemlje i vlasti u koju se ona nije umiješala .. sve u svemu nema govna u koje se nije uvaljala.
no da,toliko o crkvi.. ovo je bilo samo da se dobije uvid o moje razmišljanje o crkvi.
tema sa koje sam tako nemilo skrenul bila je ljubav u svom skroz krivo shvačenom obliku.
veza odjednom nije zajednica dvoje ljudi koje veže osječaj bezuvjetne ljubavi več je dioničko društvo s ograničenom odgovornošću u kojem su stvari postavljene tako da koliko si doprinio zajedničkom interesu toliko možeš biti u pravu.
o da,nesigurnost u samoga sebe stvara želje kao uvjete za sreću, a takva će individua pokloniti svoju ljubav(ili ono što skroz primitivno i površno shvaća kao to),a kome drugome nego,onome koji joj ispunjava njene uvijete sreće.tu ionako nema zbora o ljubavi,niti će ga ikada biti,jednostavno zato što osoba bez vjere u,i poznavanja,sebe nema šanse da zavoli nekog,iskreno i bezuvjetno.
vjerojatno zato svi i plačemo za stanjem zaljubljenosti,
kad nam je sve drugo nebitno(lova,auto,stan,obleka,posao,drame,problemi,dugovi svađe,sudski procesi..), kad je jedino što želimo je dodir,osmijeh(i koitus,naravno ;)).
na našu pustu žalost (ili sreću,jer ko ne može razumijeti to ne vidim kako bi i zašto mogao u tome uživati) to ne traje,jako brzo nas praktični razum pogura da krenemo u lov na još toga,da iscijedimo ljubav a da ni ne kužimo da cijedimo sami sebe,da čemo svijesno iči mijenjati nekog drugog ne bi li se mi bolje osjećali,ne bi li lakše stigli do svojih uvjeta za sreću.naravno da si samo lomimo noge,i naravno da od takvih veza,baš kao i od nas samih,neće biti ništa.žalosno je ali i istinto da mi ne znamo kaj bi sami sa sobom,a kamoli da znamo kaj bi s nekim drugim(a pogotovo onim stvorom koji nas voli i za kojeg mislimo da ga i mi sami volimo).
ali ne bi priznaliiiiiiiiii...
nikad,ni da nas trgaju komad po komad(a trgamo se sami a da to i ne kužimo).nikad,ni za Boga dragoga...
mi smo najpametniji,uvijek u pravu,jedini koji znaju nešto,najbolji,najjači,najtvrdoglaviji,sve znamo.. lalala...... i još to ponosno istićemo.hej halo,pa tko je ovdje lud!?
svuda oko nas je vidljiv rezultat takvog našeg razmišljanja i zbilja ne trebate biti ni mistik,ni filozof,ni Isusovac pa da sami zaključite kako danas Zemlji i njenim stanovnicima kronično fali ljubavi,a kako je tome razlog ništa drugo doli površno shvačanje sebe samih i života u cjelini.

brak je institucija koja izumire(baš kao i gramafonske ploće,VHS kazete,audio kazete..) a mi se sve više pretvaramoo u emocionalne vampire.ulazimo u veze i sišemo njihov sok sve dok se ima šta za izsisati,a onda jednostavno promijenimo dobavljaća te,nama tako potrebne,emotivne krvi.
zanimljivo?
svakako!
perspektivno?
well.i ne baš.. prat se od govna solnom kiselinom i nije najsretnije riješenje.
zaključak ovog mog šturog izlaganja bi bio sljedeći..
šta ako..
... se trebamo okrenut samima sebi jer odgovore na naša vlastita pitanja nećemo naći nigdje drugdje,i kod nikod drugog,nego u sebi.
ne naućimo li voljet sebe(ali sebe onakve kakvi jesmo ,a ne naš ideal,ono što bi željeli biti i da nas kao takve vide) kako čemo moći voljeti nekog drugog .. ne razumijemo li sami sebe(takve kakvi jesmo ) kako ćemo razumijeti nekog drugog.. ne vjerujemo li u sebe kako čemo vjerovati u nekog drugog..
.. je došlo vrijeme da krenemo na neki seminar koji će nas naućiti kako se iskreno i bezuvjetno voli
.. se malo zamislimo nad samima sobom prije nego što egomanijački stresemo nešto nekom u glavu,iskaljujući tako bijes i frustracije svog osobnog nezadovoljstva

ispada da je prava ljubav je kao mač kralja Artura,rezervirana da se njome koristi samo onaj čije je srce čisto.
imamo li mi još to..,znamo li gdje nam je..,slušamo li ga(sebe ili se)?
X-files,sve pitanja bez odgovora..,no zbilja ne bi bilo zgorega da potražimo u sebi neke od njih.

hvala mojoj "zadnjoj"..
da nije nje,njene tvrdoglavosti,ega,preponosnog inata i nerazumjevanja,(i moram to reć,priznati) njene velike ljubavii..,ni ovih slova ne bi bilo

p.s. informacija za ljude koji mi gledaju u gramatiku i pravopis..
Sorry društvo,ne jebem kozmetiku!
kad pišem onda pišem i ne zamaram se time previše,na vama je da odlućite u šta ćete gledati,slova ili smisao.