|
Mitt i Barack - obojica kršćani, obojica sumnjivi
09.12.2007., nedjelja
Na početku utrke za predsjedničke nominacije Republikanske stranke i Demokratske stranke, na tzv. stranačkom kolegiju u Iowi početkom siječnja, pobjednici bi mogli biti Mitt Romney i Barack Obama.
Prvi je mormon, drugom je puno ime Barack Husein Obama.
Obojica tvrde da su kršćani.
Republikanac Mitt Romney, bivši guverner Massachussettsa, vjerojatno će teže u to uvjeriti milijune republikanskih aktivista i pristaša iz konzervativnih protestantskih zajednica koji mormone smatraju ne-kršćanskom sektom.
'Fascinantno, ali to nije kršćanstvo' – izjavio je za Washington Post baptistički teolog Albert Mohler, nakon proučavanja mormonskih vjerskih tekstova.
Kao i drugi kršćani, mormoni vjeruju da je Isus Krist božji sin. No, oni također vjeruju da je Isus, nakon što je umro na križu, posjetio Ameriku, u koju će se jednog dana i vratiti te iz nje i Jeruzalema vladati svijetom. Mormoni vjeruju u krštenje mrtvih (prije par godina, američka je židovska zajednica prosvjedovala kada se otkrilo da Mormonska crkva krsti ljude koji su ubijeni u holokaustu), vjeruju da je Bog prvo bio čovjek te da čovjek može postati Bog. Mormoni vjeruju da Bog govori kroz apostole i proroke, a jedan od njih je Gordon B. Hinckley, predsjednik Mormonske crkve.
Mormoni su po veličini četvrta vjerska denominacija u Sjedinjenim Državama, s oko 6 milijuna članova. Međutim, većina ljudi o njima ne zna gotovo ništa. Prema anketi Centra Pew, 75 posto ispitanika mormone povezuje s poligamijom, iako je s tim Mormonska crkva 'raskrstila' prije više od stotinu godina. 57 posto ispitanika Mormonsku crkvu naziva 'kultom'.
Mitt Romney – izdanak 'političke dinastije' iz Michigana, gdje mu je otac bio guverner i nakratko republikanski predsjednički kandidat – uspješan je poslovni čovjek, koji sam financira svoju izbornu kampanju. Prije par dana obratio se prvacima konzervativnih protestantskih udruga i vjerskih zajednica, koje su važan dio izborne baze Republikanske stranke. Romneyev govor uspoređuje se sa sličnim nastupom Johna Kennedyja, 1960. godine, koji je nastojao uvjeriti pastore i čelnike protestantskih zajednica da 'neće primati naređenja iz Vatikana', ako postane predsjednik države – prvi katolik u povijesti SAD.
Teolog Jan Shipps misli da će Romneyu biti teže nego Johnu Kennedyju. Prije pedesetak godina, 'ne-katolike je u Americi možda bilo strah katolika, ali barem su ih poznavali, znali su što je katoličanstvo. O mormonima, većina ljudi ne zna ništa' – kaže Shipps.
'Vjerski problem senatora iz Illinoisa, demokrata Baracka Obame, je nešto drugačiji.
Obama je član Trinity United Church of Christ u Chicagu. Lokalni pastori 'jamče' za njega. Glasačima u Iowi, Barack Obama poručuje – 'da sam musliman, ja bih vam to rekao'.
Međutim, 'multidimenzionalno' podrijetlo Baracka Obame dušu je dalo za glasine i spekulacije. Sin bjelkinje iz Kansasa i studenta iz Kenije, 46-godišnji Barack Obama ima djeda i baku u Keniji, koji su muslimani. Nakon što mu se majka rastala od oca ubrzo nakon njegova rođenja, Barack Obama je neko vrijeme živio s njezinim roditeljima na Havajima, a nakon toga je s majkom otišao u Indoneziju, gdje se ona - antropologinja zainteresirana za kulture tog dijela svijeta – ponovno udala. Barackov je poočim kineskog podrijetla.
Barack Obama je iz ovakvog kozmopolitskog djetinjstva pokušao izvući i stanovitu političku korist. Tvrdi da će stranci, kada on postane američki predsjednik, s većim simpatijama promatrati Ameriku, ne samo zbog njegove boje kože već i 'kozmopolitskog backgrounda'. Iako mu je vanjskopolitičko iskustvo oskudno – dva mandata u senatu Illinoisa, te niti jedan cijeli u Senatu SAD – Barack Obama na svojim izbornim skupovima često kaže da on, za razliku od svojih protivnika, zna 'kako u drugim zemljama živi običan svijet'.
Možda i predobro – tvrde neki konzervativni komentatori, koji u posljednje vrijeme sve češće 'griješe' pa kažu Osama, a ne Obama. Konzervativni web portal Insight izvijestio je da je Barack Obama u Indoneziji polazio medresu, islamsku vjersku školu, tvrdeći da je to podatak do kojeg je došla izborna kampanja Obamine suparnice Hillary Clinton.
Konzervativna online publikacija Human Events u članku 'Prvi predsjednik muslimanske vjere?' piše da će 'Barack Obama, zbog toga što razumije islam i muslimane, moći premostiti neprijateljstvo između islamskog svijeta i Zapada'. Zvuči kao kompliment, samo kada bi bilo iskreno. Blog Snopes.com koji istražuje podrijetlo glasina, objavio je komentar anonimnog čitatelja u kojem se navodi da je demokratski senator 'prikriveni musliman', krtica ubačena u Ameriku, koja će najviše štete učiniti kada postane šef države.
CNN je provjerio glasinu o 'indonezijskoj medresi' i utvrdio da je Barack Obama u Indoneziji pohađao državnu, a ne vjersku školu. Izborni stožer Hillary Clinton odbacio je tvrdnje Insighta da ova 'informacija' potječe iz njihova tabora. Kada se glasina o 'muslimanskoj vezi' pojavila u korespondenciji jednog nižeg Clintoničinog izbornog dužnosnika u Iowi, on je otpušten s položaja.
Anketa televizijske mreže CBS pokazala je prije nekoliko mjeseci da velika većina glasača Demokratske stranke u Iowi uopće ne zna koje je vjere Barack Obama. No, od onih koji su tvrdili da znaju, 7 posto ih je mislilo da je musliman, a tek 6 posto da je protestant.
Anketa je provedena u kolovozu 2007. U kolovozu 2008, tri mjeseca prije predsjedničkih izbora, onih koji 'ne znaju' bit će znatno manje. Za nadati se je da će oni koji 'znaju' biti točno informirani o vjerskim uvjerenjima Romneya i Obame.
A koliko će 'točne informacije' o vjeri dvojice političara pomoći njihovim predsjedničkim planovima, drugo je pitanje. Mogle bi i odmoći - pogotovo u slučaju Mitta Romneya.
|
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Bez prerada
|
|