27

srijeda

ožujak

2013

Zanimljive informacije o planinama

- Planine čine oko petinu krajolika našeg planeta.

- Planine su dom oko desetine čovječanstva.
UN procjenjuje da čak 12% svjetske populacije živi na planinama.
Najgušće naseljeno planinsko područje su Alpe.
Grad na najvišoj nadmorskoj visini je La Rinconada u Peruu i u njemu na visini od 5.100 metara živi 30.000 stanovnika.

- Čime se mjeri visina planine?
Visina se mjeri barometrom. Barometar mjeri tlak zraka. Na vrhu planine tlak je niži nego u donjim djelovima. Usporedbom razlike može se izmjeriti visina planine.
U modreno doba visina s mjeri satelitskim snimkama.
Visina planine mjeri se uglavnom kao visina od razine mora.

- Malo je manje poznato ali planina ima više u oceanima i morima nego na kopnu!
Neke od najvećih i najviših planina leže ispod oceana.
Neki su otoci zapravo vrhovi planina koje izviru na površinu!
Najveća podvodna planina je Mauna Kea na Havajima – 10.200 metara.

- Za Mount Everest, planinu na planinskom lancu Himalaji često se kaže da je najviša na svijetu - 8.850 metara. Zbog pomicanja tektonskih ploča Mount Everest raste svake godine 4 milimetra.

- No Mount Everest nije najviši!
Naime, ako visinu planine računamo od baze do vrha najviša je Mauna Kea!
A ako visinu planine mjerimo od samog središta Zemlje najviši je Chimborazo, vulkan u Ekvadoru jer je smješten blizu ekvatora a tamo je Zemlja najispupčenija.
Mount Everest je najviši ako planine mjerimo od razine mora do vrha.

- Najviših 14 planina na svijetu nalaze se na Himalaji.
Svih 109 najviših planina svijeta nalaze se u Aziji, a njih čak 96 na Himalaji.

- Najviše planine po kontinentima su:
Azija - Mt. Everest, Nepal/Kina: 8850 m
Afrika - Kilimanjaro, Tanzanija: 5895 m
Antarktika - Vinson Massif: 4897 m
Australija - Kosciusko: 2228 m
Europa - Elbrus, Rusija (Kavkaz): 5642 m
Sjeverna Amerika - McKinley (Denali), SAD, Aljaska: 6194 m
Južna Amerika - Aconcagua, Argentina: 6960 m

- Najviši vrh Hrvatske je Dinara, na planini Dinari - 1831 metar.

- Srednje atlanski greben je najduži lanac planina pod morem, dužina mu je veća od 40.000 kilometara.

- Ande su najduži planinski lanac na kopnu - 7.000 kilometara.

- Najviša poznata planina u našem sunčevom sistemu je Olympus Mons na Marsu – visok je oko 22 kilometara.

- Oko 80% svježe vode dobivamo sa planina!
Sve važnije svjetske rijeke vodu dobivaju sa planina.
U nekim planinskim područjima postoje rijeke koje su u vječnom ledu. To su ledenjaci.

- Ekosistemi svih planina imaju zajedničke osobine: brze promjene u visini, klimi, tlu i biljnom svijetu na kratkim udaljenostima.

- Međunarodni dan planina obilježava se svakog 11. prosinca

Mount Everest - 8.850 m

25

ponedjeljak

ožujak

2013

Proljetni snijeg na Medvednici

Izvještaj sa izleta do slapa Sopot 24.3.2013. (JĐ)
(Foto JĐ, M&M)


S obzirom da je već kraj ožujka izlet do slapa Sopot trebao je biti naš prvi ovogodišnji proljetni izlet. Međutim, zima još pokazuje zube, pa smo opet planinarili po snježnim uvjetima.

Naš cilj slap Sopot najveći je slap na Medvednici i spušta po stijeni visine 9m. Nalazi se na Vrapčanskom potoku (potok Vrapčak) i do njega se može doći iz Gornjeg Vrapča ili iz smjera planinarskog doma „Risnjak“. Slap se nalazi usred Medvednice, na njezinom skrovitom i teže pristupačnom zapadnom dijelu i do njega nije lako doći. Tu zato i nema puno izletnika pa se na ovom djelu Medvednice može uživati u tišini, miru i doslovno nedirnutim predjelima šume.

Kako je dobar dio ekipe bio zauzet obvezama, a dio je odustao zbog loše prognoze, na izlet smo krenuli nas četvorica. Okupili smo se u devet sati u Talanima na samom ulazu u park prirode Medvednica gdje započinje planinarska staza br. 9 koja vodi do planinarskog doma „Risnjak“. Kako je proteklih dana bilo dosta kiše a od jutra je padao i jak snijeg, na stazi nas je dočekalo blato i potoci kroz koje smo se isprva pokušali pažljivo probijati. Ubrzo smo shvatili kako to zapravo nema smisla.

Već oko deset sati stižemo pred dom Risnjak. Začudo, dom je prazan, poneki tek pristigli planinar i mi napokon imamo mjesta koliko hoćemo. Uvijek ljubazna domaćica Nataša upravo je pristavila štrudle u pećnicu i skuhala nam kavu, čaj, poslužila pive. Odmorili oko 45 minuta pa krenuli prema slapu.



Od Risnjaka glavnom stazom (staza br. 1) gazimo po snijegu dubokom oko 5 centimetara prema slapu. Na djelovima puta blato skriveno ispod svježeg snijega otežavalo je nam je hodanje no sve je to bilo jednostavno dok nismo skrenuli sa glavne staze na prečac koji se strmo spušta do slapa. Tješili smo se da je dobro što ne idemo tim putem prema gore, jer to bi tek bila prava muka, pa smo skupili snage i nakon kratkog promatranja u nedoumici krenuli. Snijeg i blato na toj strmini učinili su to da smo unatoč polaganom spuštanju, štapovima kojima smo se pridržavali i svoj našoj pažnji padali k'o kruške. Tako su neki izveli klasično proklizavanje nogu sa manje ili više uspješnim zadržavanjem rukama pri padu u poluležećem položaju, neki su padali na tur, dok su oni najvještiji izvodili salto – okret na stomak uz skok na glavu. Srećom sve bez ikakvih posljedica, ali sa osmjehom na licu i zadovoljstvom jer se mirna šetnja pretvorila u avanturu.

Kad smo se napokon spustili pred sam slap bili smo osupnuti njegovom ljepotom. Od rastopljenog snijega i kiše slap se pred nama pokazao u svojoj punoj snazi.

Sa visokog drvenog mosta nasuprot slapu pruža se pogled na slap i potok. Kad se most prijeđe malenim puteljkom može se spustiti do podnožja slapa. I taj je puteljak ovaj put bio opasan i sklizak za silazak pa su se samo neki spustili kako bi snimili pokoju fotografiju ispod slapa.



Nakon domora pokraj slapa krenuli smo natrag prema domu Risnjak ali drugim dužim putem. Prvo smo se morali ponovno uspeti na brdo, na stazu br. 8 koja od Ponikava vodi do Risnjaka. Uspon na brdo trajao je oko 15 minuta a nakon toga uslijedilo je hodanje po uglavnom ravnoj stazi pa smo tu mogli i malo dati gas kako bi u dom stigli što prije. Nakon 2 sata skrenuli smo ponovno na glavnu stazu br. 1 i za još oko 30 minuta stigli do doma Risnjak. Sad smo već bili gladni pa smo pojeli jutros zapakirane sendviče i voće, naručili smo štrudlu, čajeve i pive. Nakon odmora spustili smo se do Mikulića.

Snijeg nas je pratio cijelim putem izleta. Baš smo se pošteno nahodali. Ukupno smo hodali više od 5 i 1/2 sati po snijegu i blatu i, iako umorni i mokri, baš smo se dobro osjećali. Bio je ovo još jedan uspješan izlet.


12

utorak

ožujak

2013

Plan izleta: siječanj - travanj 2013.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se