09.01.2006., ponedjeljak

O odlučivanju u situaciji nepotpune informacije

Živimo u svijetu nepotpune informacije. Neke stvari ne želimo znati, neke stvari možda i znamo, ali u ogromnoj većini slučajeva ne znamo sve. Možda bismo mogli znati, a možda i ne. Često i kad mislimo da znamo, zapravo ne znamo, ali ne znamo da ne znamo. Objašnjavanjem zašto je tome tako se ne bih bavio - netko je to već odradio puno bolje nego što bih ja mogao.

I što onda činimo? Svjesni ili ne svjesni toga da ne znamo sve, donosimo odluku. Da, da, čak i najveći ziheraši svakodnevno donose odluke ne znajući što bi sve ishod tih odluka mogao donijeti. Dapače, baš ziheraško ponašanje često dovodi do toga da se odluka samo prebaci iz svojih ruku u ruke slučaja (sudbine, Boga...). Hate je izložio tu perspektivu kad smo nedavno raspravljali o stambenom zbrinjavanju.

Oprezniji i mudriji se razlikuju od neopreznijih i manje mudrih po tome što nastoje više saznati prije nego odluče. Oni drugi odluče malo ranije ili malo ishitrenije. Odluke se nekad pokažu izvrsne, a nekad katastrofalne. Najčešće nešto između. No samo odlučivanje je rijetko između poznatih opcija.

Hm, tako je to. I onda, na kraju svega, moramo snositi posljedice odluka. I boljih i lošijih. To što nismo znali što one nose, ništa ne mijenja.

Dvije komponente koje nas čine to što jesmo su: odluke koje donosimo i način na koji se nosimo s posljedicama istih. Zastrašujuće zar ne? (retoričko pitanje)

Rock Roll



- 02:31 - Komentari (40) - Isprintaj - #

< siječanj, 2006 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Paul Anka:
My Way


And now, the end is near;
And so I face the final curtain.
My friend, I’ll say it clear,
I’ll state my case, of which I’m certain.

I’ve lived a life that’s full.
I’ve traveled each and ev’ry highway;
And more, much more than this,
I did it my way.

Regrets, I’ve had a few;
But then again, too few to mention.
I did what I had to do
And saw it through without exemption.

I planned each charted course;
Each careful step along the byway,
But more, much more than this,
I did it my way.

Yes, there were times, I’m sure you knew
When I bit off more than I could chew.
But through it all, when there was doubt,
I ate it up and spit it out.
I faced it all and I stood tall;
And did it my way.

I’ve loved, I’ve laughed and cried.
I’ve had my fill; my share of losing.
And now, as tears subside,
I find it all so amusing.

To think I did all that;
And may I say - not in a shy way,
No, oh no not me,
I did it my way.

For what is a man, what has he got?
If not himself, then he has naught.
To say the things he truly feels;
And not the words of one who kneels.
The record shows I took the blows -
And did it my way!







































































online

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se