plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

ponedjeljak, 15.03.2010.

15.03.2010: Nakon što su (krivnjom političara) banke u RH sve opljačkale...

PROFIT I OD KRIZE:

Dok u Austriji bankama uvode porez solidarnosti, domaće banke bilježe zaradu od milijardu eura, ali nema jamstva da HBOR-ovi krediti neće ići za popravljanje bankovnih bilanci

Po uzoru na Austriju: Bankama uvesti porez solidarnosti

Lovrinović: Samo banke, koje ostvaruju golemu dobit, ne plaćaju izvlačenje zemlje iz krize

Hoće li i Hrvatska krenuti austrijskim modelom uvođenja posebnog poreza

Austrijska vlada razrađuje prijedlog o uvođenju posebnog poreza na aktivu banaka po stopi od 0,07 posto, što bi im u godini donijelo oko 500 milijuna eura.
Tamošnji ga političari predstavljaju kao porez solidarnosti profitabilnoga bankarskog sektora kakav bi u Hrvatskoj uveo i Ivan Lovrinović, redoviti profesor na Katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu.

Ograničen učinak

– Apsurdno je i neprihvatljivo da svi plaćaju žrtvu izvlačenja zemlje iz krize, osim banaka, koje su apsolutno zaštićene, nitko ih ne dira i ostvaruju golemu dobit – kaže Lovrinović.

– Mjere koje Vlada predlaže, od kreditiranja do poticanja stanogradnje, imat će ograničen učinak i od njih će opet profitirati samo banke. Kad su ta sredstva bila na računu HNB-a, za 3 milijarde kuna pričuve banke su dobivale 0,75 posto kamata. Sada će dobiti najmanje od pet do šest posto kamata, što je za njih unosnije nego da je obvezna rezerva ostala ista – kaže dr. Lovrinović, koji se pridružuje kritikama koje su na račun banaka, pa i HNB-a, stigle prvo iz Sabora, indirektno iz Vlade, a onda i s Kaptola.

– Ni fiskalna ni monetarna politika ne idu za tim da se zemlja izvuče iz recesije i zbog toga je krajnje vrijeme da se krene na novi model ekonomske politike. Model koji je trajao 15 godina iscrpljen je, više nema prostora da se nastavi, a ni vremena da se godinama rade strategije i projekcije. Novi model mora se koncipirati za mjesec ili dva, kaže dr. Lovrinović jer se zemlja našla u čudnoj situaciji da joj monetarna politika diktira ekonomsku.

– Javnost uvijek uvuče nekog ekonomista na klizak teren pa on izjavi da treba mijenjati tečaj. Ja neću reći da treba mijenjati tečaj, ali nova ekonomska politika mora biti sinkronizirana. U protivnom, tečaj će se na dulji rok sam po sebi slomiti. Ne treba imati nerealna očekivanja od monetarne politike, ali treba hitno imenovati tri- četiri projektna tima koji će pripremiti restrukturiranje brodogradnje, zdravstva, Hrvatskih željeznica i poljoprivrede. Svaki od tih projekata rizičan je za politiku, ali ako se ne krene s njima, to će značiti da je postojeći koncept savršeno zaokružen, a jasno je da on ide na ruku bankama i uvoznim lobijima koji su svoje ljude savršeno rasporedili na važna mjesta u državi – kaže Lovrinović.

Ne na stup srama

– Ne bih unaprijed banke stavljao na stup srama, ali slažem se s tim da u lošoj privredi ne mogu samo banke biti dobre. Bankama ne treba nametati nove poreze, ali treba ih prisiliti da smanje kamate i kreditiraju privredu – navodi dr. Žarko Primorac koji je prozvao banke zbog visokih kamata i skupih usluga. – Da nije bilo povećanih rezervacija i otpisa loših potraživanja, banke bi i 2009. imale rast dobiti jer su im financijski rezultati bili bolji nego 2008., a to nije dobro. I one se trebaju zapitati u kojoj će situaciji biti za godinu ili dvije, upozorava dr. Primorac.

Posljednje mjere mogu se protumačiti i kao tiha sanacija bankarskih dugova i pokušaj da se spasi 11 milijardi kuna reprogramiranih kredita, uglavnom građevinarima. Osim toga, Lovrinović pita gdje su jamstva da jeftiniji HBOR-ovi krediti neće ići za popravljanje bankarskih bilanci.

Veličanstveni i u krizi: Banke su 2009. imale dobit od pet milijardi kuna

Lani su banke prema podacima HNB-a imale dobit od gotovo milijardu eura, što je sjajan rezultat za 2009., godinu krize. Ako se od ukupne dobiti odbije gubitak HPB-a i nekih manjih banaka, dobit je banaka malo niža, ali još je impresivnih 4,3 milijarde kuna. Zagrebačka banka lani je imala dobit od 1,5 milijardi, PBZ od 1,1 milijardu, Erste 758 milijuna, RBA 498 milijuna, Société Générale – Splitska 395 milijuna kuna, Hypo Alpe-Adria 232milijuna... Nitko se u realnom sektoru, osim HT-a, ne može približiti tako veličanstvenim "kriznim" rezultatima. (gd/VLM)

- 10:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 09.03.2010.

Kriminal države u bankama u Hrvatskoj ...

Nema riječi za smrdljivo cvilizacijsko, koristoljubno, nesposobno i nemoralno smeće koje se namnožilo u tzv. državnim službama (na naš račun i štetu, dakako), počevši od najviših politokratskih instancija do onih 'istražiteljskih', policijskih.

Na linku NECENZURIRANO.COM iznašli smo gospodarske i javne zločine bez premca u novijoj povijesti čovječanstva, barem glede tzv. razvijene EUrope i tzv. demokratske RFepublike Hrvatske.

Pročitajte o Hypo-Alpe-Adria Bank kriminalu, pa onom Zagrebačke banke...

Najnovije:

Državno odvjetništvo i Ministarstvo financija prikrivali pranje mafijaškog novca preko Hypo banke

Mar 08, 2010 at 06:10 PM

Da je Devizni inspektorat doista i utvrdio postojanje osnovanih sumnja na financijske operacije pranja novca, dokazuje i informacija koju je Devizni inspektorat Ministarstva financija Republike Hrvatske uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, dana 22. svibnja 2000. godine, pod brojem 513-08-01/00-26, klasa 440-08/99-01/13, kojeg su potpisali Slavica Pezer Blečića, tadašnja načelnica Odjela devizne i vanjskotrgovinske kontrole, te viši devizni inspektori Sanja Kamenski i Vinka Margan. Iz ove informacije upućene Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, razvidno je kako je poslovanje tvrtke B.R.I.M., te tvrtke Kombial, zatim poduzeća Stočar iz Samobora, te poslovanje fizičke osobe Ivana Gecega i Hypo Alpe Adria Banke bilo pod istragom Deviznog inspektorata Ministarstva financija, te da su tijekom istrage devizni inspektori utvrdili postojanje osnovanih sumnja na pranje novca preko Hypo Alpe Adria Banke, zbog čega su službenim dopisom Financijskoj policiji i Uredu za spriječavanje pranja novca svoje nalaze uputili drugim nadležnim službama na postupanje.

Zašto nije provedena detaljna istraga o vezama kriminalnog podzemlja i Hypo Alpe Adria Banke

Dokumentacija Deviznog inspektorata Ministarstva financija, iz svibnja 2000. godine, dokazuje kako su Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu i Ministarstvo financija Republike Hrvatske, 2000. godine organizirano prikrivali pranje novca organiziranog kriminala preko Hypo Alpe Adria Banke.

Iz povjerljivog spisa Deviznog inspektorata razvidno je kako su devizni inspektori Ministarstva financija proveli istragu poslovanja dviju tvrtki povezanih s organiziranim kriminalom, preko Hypo Alpe Adria Banke, te kako je o nalazima te istrage upoznato i Županijsko državno odvjetništvo.

Usprkos nalazima Deviznog inspektorata nije nastavljena istraga o financijskim operacijama pripadnika organiziranog kriminala preko Hypo banke

Ipak, očito je kako se nije išlo u nastavak istrage prema Hypo banci, te njenim vezama s pripadnicima organiziranog kriminala i uslugama koje je ta banka pružala pripadnicima organiziranog kriminala u Hrvatskoj, pranjem novca organiziranog kriminala, preko financijskih operacija u Hypo Alpe Adria Banci.

Iz spisa je razvidno kako su tijekom svoje kontrole inspektori Deviznog isnpektorata Minsiatarstva financija otkrili indicije i tragove o mogućim sumnjivim financijskim operacijama preko Hypo Alpe Adria Banke, ali usprkos tome Devizni inspektorat nije nastavio s provjerom zakonitosti poslovanja Hypo banke, niti je u tom smislu zatražio daljnje upute Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.

Stoga se logičnim nameće zaključak kako se radilo o organiziranom prikrivanju financijskih operacija pranja novca koje su preko Hypo Alpe Adria Banke obavljali pripadnici organiziranog kriminalnog miljea,a sve s ciljem kako bi prikrili trag svojeg novca, financijskih prihoda i daljnji tijek „opranog“ novca u financijskom sustavu u Hrvatskoj.

Devizni inspektorat istraživao poslovanje Blaža Petrovića te tvrtki Kombial i B.R.I.M.

Do saznanja o povezanosti Hypo Alpe Adria Banke sa pripadnicima organiziranog kriminalnog miljea, Devizni inspektorat došao je tijekom provođenja nadzora nad poslovanjem tvrtke B.R.I.M. u vlasništvu Blaža Petrovića, te poslovanja tvrtke Kombial u vlasništvu Vesne i Ivana Majhera.

Poslovi između poduzeća B.R.I.M. i poduzeća Kombial našli su se pod istragom u istrazi protiv tzv. „Zločinačke organizacije“, koju je vodio Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu protiv Jelavića, Petrovića, Pripuza, Momčilovića, Štetića, Marinca, Gašparinca, Kolarića, Crnojevića, Blaža Petrovića, Vinkeševića i Gecega, i to u predmetu sumnjivog preuzimanja financijskog potraživanja tvrtke Kombial prema Tvornici duhana Zagreb, od strane Petrovićevog poduzeća B.R.I.M.

Prijenos potraživanja Kombiala prema TDZ-u Petrovićevoj tvrtki B.R.I.M.

Naime, prema tvrdnjama iz istrage vlasnik tvrtke Kombial Ivan Majher potpisao je pod prijetnjama prepuštanje potraživanja njegove tvrtke u iznosu od petnaest milijuna kuna prema Tvornici duhana Zagreb poduzeću B.R.I.M. u vlasništvu Blaža Petrovića.

Okolnosti ovog posla i naplate potraživanja od Tvornice duhana Zagreb, postale su predmet istrage koju je 2000. godine vodio tada istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Radovan Ortynski, a danas je predmet zanimljiv posebno iz dva razloga.

Predmet „Kombial – BRIM“ otkriva tragove veza Hypo banke i organiziranog kriminala

Prvi je taj što predmet „Kombial – BRIM“, izravno povezuje Hypo Alpe Adria Banku s pripadnicima kriminalnog podzemlja u Hrvatskoj i pranjem novca za organizirani kriminalni milje, preko računa otvorenih na poduzeća u vlasništvu pripadnika kriminalnog miljea, kod Hypo Alpe Adria Banke.

Dakle, upravo dokumentacija iz ove istrage dokazuje kako je Hypo banka u Hrvatskoj bila umiješana i u operacije pranja novca za organizirani kriminal, te su računi otvoreni kod Hypo banke na fiktivna poduzeća pripadnika organiziranog kriminala, zapravo služili za organizirano pranje novca pripadnika kriminalnog miljea.

Druga bitna stvar je što ovaj predmet povezuje bliske suradnike Hrvoja Petrača s duhanskim biznisom, te duhanski biznis posredno s Hypo Alpe Adria Bankom, preko poslova koje su preko računa otvorenih u Hypo banci obavljali pripadnici organiziranog kriminalnog miljea u Hrvatskoj.

Informacija Deviznog inspektorata Županijskom državnom odvjetništvu, broj 513-08-01/00-26 od 22.5.2000. godine

Da je Devizni inspektorat doista i utvrdio postojanje osnovanih sumnja na financijske operacije pranja novca, dokazuje i informacija koju je Devizni inspektorat Ministarstva financija Republike Hrvatske uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, dana 22. svibnja 2000. godine, pod brojem 513-08-01/00-26, klasa 440-08/99-01/13, kojeg su potpisali Slavica Pezer Blečića, tadašnja načelnica Odjela devizne i vanjskotrgovinske kontrole, te viši devizni inspektori Sanja Kamenski i Vinka Margan.

Iz ove informacije upućene Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, razvidno je kako je poslovanje tvrtke B.R.I.M., te tvrtke Kombial, zatim poduzeća Stočar iz Samobora, te poslovanje fizičke osobe Ivana Gecega i Hypo Alpe Adria Banke bilo pod istragom Deviznog inspektorata Ministarstva financija, te da su tijekom istrage devizni inspektori utvrdili postojanje osnovanih sumnja na pranje novca preko Hypo Alpe Adria Banke, zbog čega su službenim dopisom Financijskoj policiji i Uredu za spriječavanje pranja novca svoje nalaze uputili drugim nadležnim službama na postupanje.

Popis službenih izvješća Deviznog inspektorata o istrazi poslovanja Hypo Alpe Adria Banke sa pripadnicima kriminalnog miljea

Štoviše, iz ove je službene informacije jasno kako je Devizni inspektorat o svojim nalazima o poslovanju pripadnika kriminalnog miljea preko Hypo Alpe Adria Banke, sačinio više službenih izvješća, u istrazi koja je pokrenuta Zahtjevom za uključivanje u nadzor poslovanja tvrtki Kombial i B.R.I.M., pod brojem 513-08-01/99-3, od 15. ožujka 1999. godine, na temelju kojeg zahtjeva je izvršena i kontrola Deviznog inspektoarata u Hypo Alpe Adria Banci.

Tako se navodi Službena bilješka broj 513-08-01/99-9, od 25. svibnja 1999. godine, kao dio dokumentacije o istrazi koju je u svezi poslovanja Blaža Petrovića, tvrtke BRIM i Kombial, te Ivana Gecega preko Hypo Alpe Adria Banke vodio Devizni inspektorat od svibnja 1999. godine do svibnja 2000. godine, dakle, punih godinu dana.

Drugo izvješće koje se navodi u informaciji Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, je Službena bilješka klase 440-08/99-01/13, pod brojem 513-08-01/99-9, odnosno poseban dio ove službene bilješke koji se odnosi na analizu financijskih transakcija preko Hypo Alpe Adria Banke tijekom 1999. godine.

Treći dokument je službena bilješka pod brojem 513-08-01/99-6, od 26. svibnja 1999. godine i Zapisnik o obavljenoj kontroli deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja tvrtke Stočar iz Samobora, pod brojem 513-08-01/99-2 od 10. ožujka 1999. godine, vezano uz istragu o poslovanju poduzeća Kombial.

Zadnja dva dokumenta Deviznog inspektorata koji se navode kao dio dokumentacije o ovoj istrazi su službena informacija Deviznog inspektorata broj 513-08-01/99-22, od 7. listopada 1999. godine, te dopis upućen Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi zagrebačkoj, Sektoru kriminalističke policije, Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, označen brojem 513-08-01/99-13, od 28. lipnja 1999. godine.

Popis dokumentacije koju je Devizni inspektorat 22.5.2000. uputio Županijskom državnom odvjetništvu

Dopisom od 22. svibnja 2000. godine, Devizni inspektorat Ministarstva financija dostavio je na traženje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu svu dokumentaciju i izvješća o kontrolama koje je proveo u svezi poslovanja tvrtki Kombial i BRIM, te Hypo Alpe Adria Banke, od svibnja 1999. godine do svibnja 2000. godine.

Dokument Deviznog inspektorata o dostavi ove dokumentacije vrlo detaljno precizira o kakvim se dokumentima radi, te sadrži precizan popis dokumentacije koju je Devizni inspektorat u svibnju 2000. godine uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

„Na vaše traženje u privitku vam dostavljamo sljedeće:

I. Službena bilješka gornje klase, ur broj 513-08-01/99-9 od 25.5.1999. sa pripadajućim privicima.

II. Knjigovodstvena analitička kartica konta 2500 tvrtke B.R.I.M., Zagreb s opisom promjena od 15.2.1999. do 31.3.1999. o evidentiranoj kunskoj uplati u iznosu od 12,250.000,00 kuna i isplati u iznosu od 12,020.000,00 kuna sa saldom u iznosu od 230.000,00 kuna što, prema riječima knjigovotkinje gđe Marice Puškaš, čini dug B.R.I.M.-a Kombialu.

III. Isplate u iznosu od kn 12,020.000,00 potkrijepljene sa ZAP-ovim kompjuterskim izslitima.

IV. Prijenos sredstava od 10,000.000,00 kuna sa računa B.R.I.M.-a na Hypo banku (17.2.1999.) i odobrenje računa 16-05-004642 fizičke osobe Geceg Ivana kod Hypo banke.

V. Kompjuterske kartice kunskog računa Ivana Gecega dobivene od Hypo banke sa stanjem na dan 12.3. i 1.9.1999. Hypo banka je za navedeni iznos kuna izvršila prodaju deviza i knjižila na devizni račun Ivana Gecega DEM 2,557.699,15 (22.2.1999.). Daljnje financijske transakcije opisane su u Službenoj bilješci klase 440-08/99-01/13, ur broj 513-08-01/99-9 od 25.5.1999. godine. tijek opisanih transakcija potkrijepljuje se karticama Hypo banke sa stanjima na dan 12.3. i 1.9.1999. godine.

VI. Službenu bilješku (iste klase), ur br 513-08-01/99-6 od 26.5.1999. godine i Zapisnik o obavljenoj kontroli deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja tvrtke Stočar Samobor (iste klase), ur broj 513-08-01/99-2 od 10.3.1999. godine vezano za tvrtku Kombial.

VII. „Nalog za prijenos sredstava (asignacija)“ Kombial – upravitelj – Trgoproizvod (vezano uz privitak II) o transferu 11,650.000,00 kuna provjerenu kod Hypo banke radi postojanja kunskog računa Trgoproizvoda, Lonjica, navodnog vlasnika tvrtke Ivana Gecega. Provjerom je utvrđeno da kod Hypo banke ne ostoji niti račun tvrtke niti račun obrta Trgoproizvoda te je u vezi s tim sačinjena Informacija glavnom deviznom inspektoru. Sastavni dio ovog privitka je: Informacija iste klase ur broj 513-08-01/99-22 od 7.10.1999.; „Nalog za prijenos sredstava (asignacija“ od 16.2.1999.; Odgovor Hypo banke o postojanju žiro računa fizičke osobe Ivana Gecega.

VIII. Dopis upućen MUP – PU Zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta iste klase, ur br 513-08-01/99-13 od 28.6.1999.

IX. Dopis upućen Ministarstvu financija, Financijskoj policiji, Uredu za spriječavanje pranja novca.

X. Izvješće MUP-a broj 511-01-24/6-20741/00 od 3.3.2000. godine“, stoji u dopisu Deviznog inspektorata Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, od 22. svibnja 2000. godine.

Dopis Deviznog inspektorata Policijskoj upravi zagrebačkoj od 28.6.1999. pod brojem 513-08-01/99-13 klasa 440-08/99-01/13

Iz dopisa Deviznog inspektorata Policijskoj upravi zagrebačkoj, Sektoru kriminalističke policije, Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, od 28. lipnja 1999. godine, pod brojem 513-08-01/99-13, klasa 440-08/99-01/13, jasno je kako je i prije službene dostave dokumentacije Županijskom državnom odvjetništvu, Devizni inspektorat Ministarstva financija dokumentaciju iz ove istrage dostavljao istražnim tijelima na daljnje postupanje.

Tako se iz ovog dopisa Deviznog inspektorata Policijskog upravi zagrebačkoj može jasno vidjeti kako je već krajem lipnja Devizni inspektorat Ministarstva financija raspolagao s određenim saznanjima o kriminalnim aktivnostima vezano uz međusobne poslove poduzeća B.R.I.M., Kombial, Tvornica duhana Zagreb, Stočar Samobor i Centrofasade promet.

„U predmetu Kombial d.o.o., Zagreb; B.R.I.M. d.o.o., Zagreb; TDZ d.d., Zagreb; Stočar d.d., Samobor i Centrofasade Promet d.o.o., Zagreb u privitku Vam dostavljamo sljedeće: 1) Službene bilješke o ustupu potraživanja kojim društvo Kombial d.o.o., Zagreb potraživanje od Tvornice duhana Zagreb ustupa B.R.I.M.-u d.o.o., Zagreb, a potraživanje od Stočara d.d. Samobor u omjeru 90:10 ustupa 10% društvu Centrofasada Promet d.o.o. Zagreb sa svim privicima; 2) Kaznenu prijavu protiv Ivana i Vesne Majher, Zagreb, Mašićeva 3a i suučesnika Blaža Petrovića; 3) Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu sa zapisnikom V-St-50/99 od 18.6.1999. o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nad društvom Kombial d.o.o. Zagreb“, stoji u dopisu Deviznog inspektorata Policijskoj upravi zagrebačkoj, od 28. lipnja 1999. godine, kojeg je potpisao tadašnji glavni devizni inspektor Ivan Vrljić.

Tko je u lipnju 2000. godine donio odluku kojom je obustavljena istraga o pranju mafijaškog novca u Hypo Alpe Adria Banci?

Iz dostupnih podataka i dokumenata jasno je kako je već sredinom 1999. godine, a potom i nakon kontrola obavljenih u 2000. godini, Devizni inspektorat Ministarstva financija imao određena saznanja o vezama Hypo Alpe Adria Banke s organiziranim kriminalnim podzemljem i njegovim pripadnicima, te su i sami inspektori Deviznog inspektorata u svojim službenim bilješkama jasno izrazili sumnju u operacije pranja novca organiziranog kriminala preko računa otvorenih na fizičke i pravne osobe kod Hypo Alpe Adria Banke.

Usprkos činjenici da su svi ti dokumenti bili proslijeđeni i kriminalističkoj policiji Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ali i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, iz dokumentacije je razvidno kako je svaka istraga o sumnjama na pranje novca organiziranog kriminala preko Hypo banke, obustavljena nakon lipnja 2000. godine, te da daljnja istraga nije išla u smjeru provjere i istrage sumnjivih financijskih transakcija i operacija u Hypo Alpe Adria Banci.

Točnije, jasno je da je netko u lipnju 2000. godine donio odluku kojom je obustavljeno bilo kakvo daljnje istražno postupanje u odnosu na Hypo banku, te je očito kako su u tom trenutku u to prikrivanje organiziranog pranja mafijaškog novca preko Hypo Alpe Adria Banke bili uključeni najviši dužnosnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ali i Ministarstva financija, pod čijom je izravnom nadležnosti bio Devizni inspektorat.

Domagoj Margetić



- 10:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 08.03.2010.

8.3.2010: Danke, Kroatien! Austrijske banke 'peru' milijarde eura novca kriminalaca!

Talijanska mafija 'oprala' 2 milijarde eura u AustrijiBeč, 08.03.2010., 09:17 | A.E.

Banke u Austriji su od 2005. do 2007. pomogle u pranju oko 2 milijarde eura talijanske mafije, izvijestio je u nedjelju tjednik Austria weekly profil, pozivajući se na podatke talijanskog tužiteljstva.

Transferi su izvedeni preko talijanskih operatera

Prema dokumentima do kojih je došao tjednik, novac je opran preko 14 računa u Raiffeisen Zentralbank i u Bank Austria, koja pripada talijanskom UniCredit Groupu, te austrijskoj ispostavi banke Anglo Irish Bank. Transferi su izvedeni preko talijanskih operatera Fastweb i Telecom Italia Sparkle (TIS), precizira tjednik.
Operateri su austrijske račune koristili za prijenos novca nizu drugih kompanija, nakon što bi uzimale i sebi dio. Prema tom izvoru bečko tužiteljstvo je pokrenulo istragu. Banke su odbile komentirati informaciju, ali su navele da surađuju s vlastima. Prema pisanju tjednika, tri banke su prije objave informacije, informirale vlasti o kretanjima transakcija njihovih talijanskih klijenata.

Tužiteljstvo u Beču je u jesen 2007. godine, odgovarajući na zahtjev kolega u Rimu, naredilo otvaranje bankovnih računa, ali njihovi vlasnici već su do tada znali što će se dogoditi. U veljači je tužiteljstvo Rima tražilo uhićenje 56 osoba, među kojima i Silvija Scaglie, utemeljitelja Fastweba, nakon velike afere pranja novca i fiskalnih prijevara. Fastweb i TIS, filijala Telecom Italia osumnjičene su da su fakturirale fiktivne telefonske i internet usluge u iznosu od 1,8 milijarde eura, što odgovora fiskalnoj utaji od 365 milijuna eura. (Hina)

- 12:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se