plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

utorak, 20.10.2009.

ETO REZULTATA 'INVESTICIJA' I RADA BANAKA U HRVATSKOJ - SRAMOTA HNB!!!!!!

20 10 2009

Robovi minusa: Banke neće smanjiti minuse jer time gube milijarde u kamatama

U minusu je čak trećina Hrvata, što znači da se milijun i pol građana ‘krpa’ na taj način

ZAGREB - Trebali bi zakonom zabraniti minuse građana veće od polovice njihovih plaća. Predlažem postupno uvođenje s prijelaznim razdobljem od pet godina. Mjera je to koju je u akciji Jutarnjeg lista Moja Hrvatska predložio naš čitatelj Goran Aleksić iz Kutine.

Iako pritom nije otkrio je li i sam u minusu Goran Aleksić misli da bi takva mjera države bila dobra za psihičko zdravlje građana i za oslobađanje od mentaliteta potrošačkoga društva.

Ograničiti minuse ili ne zasigurno je jedno od pitanja koje će podijeliti građane. Dok su prekoračenja po tekućem računu nekima slamka spasa, drugi su svjesni da je riječ o najskupljem mogućem kreditu na koji pojedine banke naplaćuju najveću zakonom dopuštenu zateznu kamatu do 14 posto godišnje.

Čak trećina Hrvata je u minusu što znači da se oko milijun i pol zaposlenih i umirovljenika ‘krpa’ na taj način. Krajem srpnja potrošački krediti banaka stanovništvu dosegnuli su 52,4 milijarde kuna, a značajna stavka u toj brojci upravo su minusi.

Mladen Vedriš:

Banke bi same trebale ograničiti minuse, za to još nije prekasno

Hrvati imaju oko četiri milijuna otvorenih tekućih računa u bankama, gotovo milijun žiro-računa i više od osam milijuna platnih kartica. Kreditna zaduženost Hrvata upola je veća nego u većini tranzicijskih zemalja, ali i dva do tri puta niža nego u zemljama Europske unije.

Nedopušteno prekoračenje

Samo od kamata na potrošačke kredite stanovništvu banke su u prvom polugodištu ove godine zaradile nevjerojatnih 4,8 milijardi kuna. Zahvaljujući, naravno, velikim dijelom i minusima građana. Dio njih danas zasigurno žali trenutak u kojem im je banka odobrila dopušteno prekoračenje po tekućem računu u iznosu i do 300 posto primanja.

Minus su potrošili već u prvom mjesecu odobrenja i sada plaćaju visoke kamate.

- Da mi banka prije sedam godina nije odobrila tako veliki minus vjerojatno se nikada ne bih našao u poziciji da svaki mjesec strepim od nedozvoljenog minusa. Slikovito rečeno pokrio bi se dekom koliko je duga i nikada ne bih otišao u minus od 26.000 kuna koji više ne mogu kontrolirati - kaže naš čitatelj iz Zagreba koji je pobornik zakonskog ograničavanja minusa.

Premda ima iznadprosječna primanja nedavno se našao u novim problemima jer mu je banka zbog uvođenja kriznog poreza bez upozorenja smanjila minus za oko 900 kuna pa se našao u nedopuštenom prekoračenju.

Poslovna politika

Dok su u Srbiji primjerice ograničili kreditnu zaduženost, uključujući i minuse, na jednu trećinu primanja, Hrvatska je to područje prepustila samim bankama. Na pitanje jesu li ikada razmišljali o zakonskom ograničenju dopuštenih prekoračenja po tekućim računima iz Ministarstva financija jučer su tek poručili da je to stvar poslovne politike banaka. A bankama je naravno cilj zarada.
Zarada

Samo od kamata banke su u prvih 6 mjeseci zaradile 4,8 milijardi kn

Prema pojedinim izračunima klijent kojem s plaćom od 5.000 kuna banka odobri 10.000 kuna minusa koji iskoristi do maksimuma godišnje banci na kamate ostavi oko 1.500 kuna. Jasno je kako je riječ o velikim iznosima koji potvrđuju da su minusi najskuplji krediti. Premda se krediti građanima posljednjih mjeseci zbog opreza građana i strožih uvjeta banaka smanjuju, većina građana i dalje koristi minuse koji se u nekim bankama i povećavaju.

Prijelazno razdoblje

Ekonomist Mladen Vedriš pobornik je ograničavanja minusa i procjenjuje kako za takvu mjeru nije prekasno.

- Nije nužno da se zakonom ograniči minuse već je logično da to učine i same banke kroz Hrvatsku udrugu banaka. U situaciji prezaduženosti građana moralni hazard ne ide u korist niti građanima niti bankama. Takvo ograničavanje ne bi bila prohibicija već način da se građane dovede u odgovornu poziciju - ističe Vedriš.

On predlaže uvođenje prijelaznog razdoblja da se građanima omogući vraćanje postojećih minusa i skup kriterija prema kojem bi se određivalo dozvoljeno prekoračenje po računu, a koji bi uključivali postojeću zaduženost i visinu plaće, ali i neke nove uvjete. Dakle, puno strože uvjete po uzoru na korporativni sektor.

U većini banaka u minusu je svaki drugi klijent. U Erste banci minuse koristi oko 50 posto klijenata koji su prosječno u minusu oko 3.300 kuna. Prosječan iznos odobrenog okvirnog kredita po tekućem računu pak iznosi oko 6.100 kuna. U Hrvatskoj poštanskoj banci minuse koristi 66 posto klijenata u prosječnom iznosu od oko 3.500 kuna. Slično je i u Zagrebačkoj banci u kojoj prekoračenje koristi 51 posto klijenata.

U Srbiji nema minusa ako je plaća manja od 250 eura

ZAGREB - U strahu od galopirajuće inflacije, Narodna banka Srbije još lani je donijela mjere kojima je pokušala ograničiti zaduženje po tekućim računima građana.

Slično uvjetima kakvi su kod nas bili početkom desetljeća, u Srbiji vam rata kredita ne smije biti veća od trećine plaće. Po odluci Narodne banke Srbije, od srpnja prošle godine minus na tekućim računima računa se kao kreditno zaduženje.

Zbog toga je dio banaka svojim klijentima smanjio iznos dozvoljenog minusa. Nisu to učinile sve banke: maksimalni dozvoljeni minus je u iznosu tri mjesečne plaće.

Banke koje dozvoljavaju minus veći od trećine plaće, dužne su to zaduženje pokriti dodatnim rezervama. Beogradska Hypo banka tako dopušta minus u trećini plaće (nakon svih odbitaka, kredita, alimentacija i drugog), a Erste banka u iznosu prosječne plaće.

Kriza je i u Srbiji mnoge potakla na smanjenje plaća, ili pak na povratak u sivu zonu i isplatu plaća na ruke. Kako bi usporili taj trend, donesena je odluka da nisu kreditno sposobni oni koji na račun plaće primaju manje od 20.000 dinara mjesečno (manje od 250 eura). Oni ne mogu dobiti kredit, niti im se odobrava minus na tekućem računu. (S.P. )

Godišnje kamate do maksimalnih 14 posto

ERSTE BANKA

- oko 50 posto klijenata koristi minuse
- prosječan iznos odobrenog kredita oko 6.100 kuna
- prosječan iskorištenog minusa oko 3.300 kuna
- kamata na dozvoljeni minus do 13,95 posto godišnje

HYPO BANKA

- dopušteno prekoračenje do tri neto plaće
- kamata na dopušteno prekoračenje 12 posto
- kamata na nedopušteni minus 14 posto

PBZ

- oko 30 posto klijenata koristi dopušteno prekoračenje
- dopušteno prekoračenje do tri prosječne plaće
- na dopušteno prekoračenje kamata od 9,98 posto do 13,98 posto
na nedopušteno prekoračenje 14 posto

ZAGREBAČKA BANKA

- klijenti koriste oko 30 posto sredstava dopuštenog prekoračenja
- 51 posto klijenata koristi minus
- visina kamate od 9,99 do 13,99 posto godišnje

RAIFFEISEN BANKA

- udio dopuštenih prekoračenja nešto manji u odnosu na isto razdoblje lani
- udio nedopuštenih prekoračenja povećao se za pet posto u odnosu na lani
- 63 posto iskorištenih odobrenih prekoračenja
- maksimalni iznos dopuštenog prekoračenja za isplatu plaće 40.000 kuna
- kamata na nedopušteni minus 14 posto godišnje

KOMENTARI Komentiraj
| saicsedmi | 20.10.2009 02:20:28
Rule your mind or it will rule you. -Horace- =kapitalizam i demokracija
| babgida | 19.10.2009 21:54:59
nitko nas u ovoj državi ne pljačka više od banaka,jedni razlog zbog kojeg bi volio da sve propadne jesu banke,to je nemjerljiva pljačka ovog naroda

- 09:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se