plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

ARHIVSKI MATERIJALI S '100% FORUMA' U SVEZI PROJEKTA: plusBANKA (2002-2005)

Ovaj post donosi izbor materijala s moga sada ugasle web stranice/bloga 100% NOVAC! Jedina STo poSTo iSTina u HrvaSTkoj čija je primarna funkcija bila upoznavanje novih poduzetnika s načinima financiranja, pokretanje kategorije poduzetništva i poduzetniak (novi; mikro itd.), projekata poput plusBANKE i sl.


ŠTO SU BANKE I ŠTO ONE ZAPRAVO RADE?

Poslano: sri, 15.06.2005 10:02
________________________________________
Je li to baš tako jednostavno pokrenuti banku? Pročitali smo ovdje info o pliusBanci, gledali powerpoint prezentaciju,ali tu nema konkretno ništa o tome kako se zapravo pokreće banka. Najavili ste neke posebne instrumente i vrijednosne papire.

MODERATOR: Ostoja

Na ovom Forumu neće biti opisi postupaka koji spadaju u djelokrug poslovnih savjetnika, ali zbog boljeg razumijevanja cijelog procesa,kod nas mistificiranog i tako nedostižnog, funkcioniranja i pokretanja banaka, odgovaram Vam s temeljnim postavkama potrebnim za pokretanje jedne banke koja ima svoju naglašenu društvenu ulogu (community bank) i koja svoje proizvode,usluge i ustroj rada dostupa i obavlja na drugačiji način klasičnih fizičkih (brick and mortar) banaka.
Potonje, doduše, imaju i ekstenziju svoj poslovanja putem neta ili bežićnih telefona, ali ustroj odgovara onom tzv. retail banaka, od kojih se neke u nedostatku boljih termina proglašavaju i 'poslovnim bankama' (valjda zbog toga jer tamo drže račune i pravnih osoba?).

Prije pokretanja banke treba utvrditi potrebu i komercijalnu isplativost iste. Drugim riječima, treba pomno analizirati postojeću ponudu, potrebe i potencijalno vjerojatne potrebe (pr. novih poduzetnika) za takovom bankom.
Naravno, pritom je obvezatno provjeriti isplativost i održivost iste u postojećim i projiciranim budućim ukupnim uvjetima (svi čimbenici tržišta, demografski podaci, analiza depozita itd).
Potom, bitno je tko inicira ili pokreće banku, njihovo razumijevanje i poznavanje svih okolnosti kao i neupitna predanost projektu nove banke kao i uspjehu istog. Bez ove osobine, tj. ukoliko netko shvati svoj angažman i cijeli pozamašan postupak, kao jednu od tema za priču za kavicom poslije svih poslova, takve treba odmah zaboraviti. Njihovo je mjesto u hrvatskom javnom gospodarskom ili političkom (pod)zemlju.

Organizatori pokretanja banke suočavaju se s troškovima i obvezama. Postupak pokretanja plusBanke biti će strukturiran drugačije (i kudikamo jeftinije od sličnih), ali bit priče je da organizatori osiguraju oko 10 % ukupnog početnog kapitala banke (temeljni početni kapital banke plus troškovi potrebni da se banka kapitalizira, registrira, kadrovski oplemeni, nabavi oprema, uredi, itd. za početak rada). Ovu dob uobičajeno financira tzv. korespodentna banka tako da organizatori pokretanja banke mogu svoj novac što proaktivnije koristiti u svrhe kvalitetne pripreme osnutka banke i početka rada iste.
Ovom treba pridodati jedan od stožernih dokumenata na kojem se i temelji banka, a to je Strateški poslovni plan koji treba točno definirati potrebu za takvom bankom, jedinstvene proizvode, usluge i ustroja rada koji se temelji na uočenim potrebama ciljanih klijenata. Ovaj plan se razvija rano u postupku pokretanja i mora biti opsežan, stvaran i poseban (u onom što nudi). No, takav se Plan nerijetko smatra poslovnom tajnom pa nije izložen javnosti do zadnje faze kapitalizacije banke.

Naravno, u Planu se navodi i proforma Financijski izvještaj koji sadrži potencijalni rast, predložen u Poslovnom planu. Izvješće se uglavnom zasniva na komparativnom pregledu depozita i kredita drugih banaka u tom trenutku. Financijski i poslovni plan za banke uobičajeno se temelje na petogodišnjem razdoblju, ponekad i trogodišnjem (ali ovo je razdoblje ipak prešpekulativno i u tom bi slučaju odredilo banku kao isključivo kratkoročnog financijera, odnosno komercijalnu banku koja svoje poslovanje temelji na kartičnom ili potrošačkom kreditiranju).
Važno je naglasiti da prije izvodjenja ovakve 'više' vrste plana, organizatorima se savjetuje da naprave prvu detaljnu skicu projekcija očekivanih veličina kako bi se odmah u početku (raz)uvjerili u ispravnost svoje odluke
Obzirom da su banke 'teško' regulirane zakonima i propisima, intelektualni kapital predstavlja glavnu snagu banaka, pa je stoga potrebno definirati potencijalne kandidate za menadžment banke - znane i neznane, mlade i starije stručnjake - te s istim kontaktirati. Tu je potrebno voditi računa o njihovoj kompetenciji, ugledu, vještini, kao i informiranosti u najnovija bankarska dogadjanja, prije svega informatiku.
U ranoj dobi pripreme organizatori trebaju osmisliti najprikladnije i najučinkovitije načine kapitaliziranja banke početnim otvorenim i neposrednim ponudama, tržištima na kojima će ponuditi vrijednosne papire (već tu je Projekt: plusBanka malo napredniji u odnosu na planirani broj i vrste papira primarnog i sekundarnog tržišta). Tu je bitno da postoje mehanizmi koji podržavaju rast i likvidnost vrijednosnih papira tijekom prve tri-pet godina poslovanja banke.
Pritom organizatori pokretanja banke trebaju se obvezati na otkup barem 15% ponude kako bi demonstrirali svoju dobru vjeru i predanost projektu.

U toj 'abecedi' pokretanja banke možda je najvažnija identifikacija pokretača nove banke (de novo) koji, kao što je već napisano trebaju pokrivati 10% ukupnih početnih troškova, odnosno 15% otkupa početne ponude dionica i dr. vrijednosnih papira banke. U jednoj tako reguliranoj industriji ako što je bankarska etička je vrlina,kako olrganizatora tako i menadžmenta, na visokom mjestu.
U jednoj od ranijih faza (dobi), organizatori trebaju odrediti kandidate za izvršnog direktora banke, obzirom da zakoni definiraju uvjete za tak vu poziciju. Takvi direktori, u svakom slučaju, trebaju biti jake osobe s izraženim integritetom.
Organizatorima je pri odredjenim koracima pokretanja banke, poglavito onim koji se odnose na uvjete središnje nacionalne banke i sl., potrebna stručna pravna pomoć. Pomoć tvrtki koje obradjuju tržište je potrebno i kod identificiranja istinski potencijalnog tržišta banke, a pritom veliku ulogu igra dugoročna analiza pojedini lokalnih tržišta koje banka planira obuhvatiti.
Prirodno je da organizatori trebaju održavati kontakt sa svim nadležnim tijelima poput središnje banke, komisijom za vrijednosne papire i dr. kako ne bi počinili griješku u pravnoj regulativi čime bi doveli u opasnost cijeli projekt.
U današnjem svijetu prožetom medijima,marketinški plan koji će kratko,jednostavno i atraktivno prenijeti prednosti proizvoda,usluga i ustroja banke kao i uvećati svjesnost javnosti o postojanju banke, te posljedično stvoriti interes i iščekivanje za početkom rada banke, predstavlja snažan izazov. Tehnologija banke (informatika,prijenos informacija,komunikacija s klijentima, način obavljanja usluga itd.) takodjer je nezaobilazan faktor uspjeha ili neuspjeha (buduće) banke što se posebice odnosi na plusBanku koja upravo smanjivanjem ukupnog opsega troškova uvećava kapital i smanjuje njegovu cijenu za sve strane involvirane u rad Banke.

Nakon što se odrade sve postavke oko buduće banke, podnosi se zahtjev za odobrenje osnivanja iste, što je logički moguće tek nakon kapitalizacije banke. No, zahtjev ili neka druga zatražena vrsta aplikacije takve vrste zapravo daje stručnjacima iz središnje banke najbolji uvid u ispravnost i stručnost obavljenog, te definiciju budućeg rada banke.
I sada dolazi ono najteže, kapitaliziranje banke. Prvo,koliko će trebati vremena da banka pribavi planirani početni kapital. Za početne dobi kapitalizacije postoje posebne tehnike kojih će se držati organizatori pripreme i pokretanja plusBanke.
Ali, tu je i prvi uzrok maloj gorčini i osjećaja nemoći organizatora jer je banka dotad bila 'njihova' (dok banke u stvarnom smislu nije bilo). Kada ljudi uplate za dionice, banka postaje njihova u veličini udjela, a svakim novim kupljenim udjelom prestaje biti organizatora koji su u projekti 'udahnuli' svoju dušu, znanje,žrtvu…


ZAŠTO RADNI LOGO pluBANKE NOSI TEMPLARSKO ZNAKOVLJE

Zašto je radnom logu plusBanke templarski križ? Je li to ima veze s Hrvatskom kao katoličkom zemljom ili neko drugo značenje?

MODERATOR: Ostoja

Dobro pitanje. Vitezovi križari ili tzv. TEMPLARi bili su osim čuvenih graditelja, i prvi bankari u Europi, odnosno oni su zaslužni za nastajanje kasnijeg čeka i kreditne kartice.
Naime, Templari u bili naobraženi, vjeroljubni i skromni čuvari hodočasnika u Sveti grad Jeruzalem kojeg su bili zauzeli ili pokušavali zauzeti Saraceni, tj. agresivni islamisti.
Temnaplari koji su gradili samostane novim materijalima, ulagali u poljoprivredi i ceste mijenjajući time dotad zapuštenu (današnju) EUropu Europi upotrebljavali su svoje znanje i razum u svakoj prigodi, pa tako i onoj što raditi s novcem kojeg su hodočasnici ponijeli sa sobom u Jeruzalem.
Obzirom na opasnost koja je stalno prijetila morem i kopnom, Templari su razvili transfer novca s priznanicom (note of hand).
Hodočasništvo je ubrzo postala unosna 'industrija' i bilo je potrebno organizirati 'paket posjete' te osigurati imovinu hodočasnika od brojnih ugroza. Stoga su Templari deponirali novac hodočasnika i dali im potvrdu, a lokalno templarsko 'zapovjedništvo' je pokrivalo očekivane puta (putovanje, spavanje,hranu, suvenire i poklone koje b i hodočasnici uzeli itd.)
Putem kada bi hodočasnik-putnik želio nešto kupiti, pojesti itd. dao bi Templaru svoju priznanicu koja je bila šifrirana i služila je kao sredstvo plaćanja kao i dokaz o depozitu.
Templar bi po predočenju priznanice platio račun za hodočasnika-putnika, promijenio stanje priznanice i vratio bi je hodočasniku-putniku.
Po povratku, hodočasnik-putnik bi predočio svoju ispunjenu priznanicu Templaru koji ju je i izdao.
Odbivivši troškove od depozita, Temapr bi vratio hodočasniku-putniku njegov deponirani novac. Ukoliko bi se hodočasnik-putnik bio zanijeo i precjenio svoje mogućnosti u odnosu na deponiran novac,Templar bi mu dao račun.
Sve to nosi strahovitu sličnost na današnji paket turizam i kreditiranje/plaćanje putem kreditnih/debitnih kartica.

Templari koji su bili moćni nisu rabili svoju bankarsku praksu samo pri hodočašćenjima, nego su su organizirali prijenos novca za državu, Crkvu, lokalna i medjunarodna tržišta.

Pitate se kako su zaradjivali obzirom da je u Srednjem vijeku kršćanima bilo zabranjeno uračunavati kamate.To su smejli raditi samo Židovi, što je dovodilo u opasnost taj narod,koji je ionako već bio stigmatiziran činjenicom da su bili 'Kristove ubojice'.
Templari su poučeni iskustvima s Istoka problem naplate novčarskih usluga iznašli na način kao što su radili s nekretninama koje su unajmljivali, jer jer bilo dozvoljeno naplaćivati najma (rentiranje) umjesto kamatne vrste naknade. Templari su se služilili tim postupkom i kod posudjivanja novca. Najam novca je bio naplaćivan u trenutku uzimanja kredita, što je Templarima pomoglo izbjegavanje optužbi da su izvršavali nekršćanske naplate kamata.

Uskoro se bogatstvo templara toliko povećalo da njihove usliuge više nisu
tražili samo trgovci i vlasnici imanja feudalne Europe, nego najviši dužnosnici državca i Crkve. Templari su posudjivali novac biskupima za programe gradnje crkava, prinčevima i kraljevcima za financiranje infrastruturnih radova,gradjevina i križarskih pohoda.

U okviru financijske sigurnosti i sigurnog putovbanja (prije Templara razbojnici bi napadali putnike), Europa se počela mijenjati. Siguran i učinkovit bprijevoz rova (i kapitala) stvorio je mogućnosti akumulacije kapitala i pojavu nove trgovačke klase, urbanih buržuja.Njihovo je bogatstvo promijenilo odnos gradova i sela, Europa je počela disati.....

Templari su unutač svom kratkom postojanju bili glavna snaga promjene u srednjevjekovnoj Europi.Donijeli su u Europu mnoga tehnička rješenja Arapa u Svetom gradu,gotičke katedrale su izgradjene po njihovoj svetoj geometriji (Naziv Templari su i dobili po Solomonovom hramu - templeu- čiji su oblik smatrali savršenstvom,nap.a.)


ŠTO SU TO ISKLJUČIVO INTERNET (INTERNET-ONLY) BANKE? (2004)

MODERATOR: Ostoja

Internet ili multikanalna-banka (putem kompjutera stolnih i prijenosnih, mobitela, digitalnih televizora itd.) predstavlja banku koja ne želi nametati svoju veličinu i izazivati strahopoštovanje i nemoć kod običnih ljudi skupim mramorom (kojeg su ionako kupili od novca tih ljudi,op.a.), redovima za čekanje itd.
Internet(only) banka, obzirom da se ista odnosi na banku koja posluje isključivo putem telekomunikacijskih linija – internet, mobilni telefon i sl.) donosi nisku prednosti svakim danom razvoja IT i telekomunikacija koje postaju brže, djelotvornije i jeftinije.
Prednosti Internet banke kao što će biti plusBanka (uz suradnju s FINA-om) održavaju se u;
ugodi korištenja svih usluga (informiranje, kontakt, zahtjev, brzina odlučivanja, sofisticirano i cjelovitije upravljanje rizicima,brzina reakcije itd.);
povoljnoj vijeni koja je znatno jeftinija (u ukupnim troškovima ) od običnih, tzv. brick- and-mortar banaka (banaka od cigle i cementa), istodobno pružajući jednako kvalitetne, čak i potpunije usluge;
jednostavnog platnog mehanizma i medija plaćanja (što pojeftinjuje cijenu usluge);
dostupna je 365 dana godišnje, 24 sata dnevno;
može joj se pristupiti i koristiti njene usluge s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje postoji veza s internetom.

Isključive Internet banke su pokrenute 1995. godine kada je penetracija javnosti u internet bila simbolična: danas ista iznosi oko 40 posto, a ako uračunamo mobilne telefone novije generacije blizu 67 posto. Stoag je učinkovitije i kudikamo brže raditi putem takve vrste banke radnje radnje kao što su; provjera stanja na računu;
obavljati transfere novca s računa na račun;
provjeravati stanje računa kao i ukupne transakcije;
autorizirati elektronsko plaćanje;
zahtjevati izjave i upotrebljene čekove;
naručivati čekove,
izdati zabranu plaćanja;
aplicirati za potrebne poslovne kredite, kupovinu opreme, vozila itd,;
primati informacije o obavljenim uslugama, troškovima i sl.

Naravno, broj usluga eksponencijalno raste što pridonosi atraktivnosti takve vrste banaka, ali neosporna je činjenica da su Internet banke teško prihvaćene iako se na početku činilo kao da će ljudi pohrliti njima.
Mnoge su banke bile pogriješile upravo u kompliciranosti (umjesto da se sve automatizira i pojednostavni) postupka deponiranja novca i plaćanja. Čelnici nekih Internet banka nisu uopće pokušali detaljnije upoznati svoje (buduće) klijente i njihove potrebe nego su valjda bili uvjereni kako će nepraktična tehnologija riješiti sve probleme.
Ukoliko komitenti internet banke ne iskuse i ne uvjere su u jednostavnost i učinkovitost rada Internet banke koja im štedi novac u vremenu i cijeni transakcija (kao i troškovima, primjerice, odlazaka u banku), malo tko će postati klijent takve banke. Bitno je takodjer da i formulari budu jednostavni i praktični za ispunjavanje putem komopjutera ili mobitela, kao i njihova sigurnost bez stalnog maltretiranjem korisnika raznim pop-up potvrdama i sl., te da komunikacija bude takva da (budući) klijent može konkretno reći što mu treba.
Ljudi nisu uvjereni u sigurnost veza, pa ih je strah da netko ne 'prisluškuje' i skida brojeve kreditnih kartica i tome slično, što je jedan od glavnih razloga nepovjerenja u Internet bankarstvo, makar s razvojem telekomunikacija i ukupnog online bankarstva i ovaj strah smanjio.


IZBOR TRANSKRIPATA S NEFORMALNIH PRIPREMNIH DOGOVORA U SVEZI S MOGUĆIM POKRETANJEM plusBANKE:

1.

Poslano: pet, 03.06.2005 6:45 Naslov: IMA LI ŠTO NOVOG-JESU LI VAS DRUGE BANKE ZAKOČILE?

________________________________________
vidim da je site još uvijek u pripremi,ali zanima me je li se što noga dogodilo s plusbankom, kreće li se sve u dobrom smjeru.samo toliko


Naslov: TRANSKRIPT-02.06.2005


Poštovana Dijana,
veseli nas što se barem formalno raspitujete za napredak u ovoj preddobi pokretanja plusBanke. Tomu i kratki izvadak iz neformalnih razgovora dvojicu (na satnku si bila trojica) pokretača ovog projekta:

TRANSKRIPT, 02.06.2005, 16:50-17:15, Zagreb

IZVATCI:

I.P.: Zvao si me, tu sam bio u blizini, imao sam sastanak pored Brodarskog inistituta pa nije bilo problema. Z-- ne može doći, nije ni u Zagrebu, sada mu je teška frka, operira s broda, mora naći nove t-- da spasi svoju investiciju. R-- je negdje u Slavoniji, tako da ću ih izvijestit što smo danas razgovarali.
I.O: Upoznajte P-- Š---a (pozdravi). Ovaj je dečko ugovorio s programerima, zaista su vrhunski, sustav softvera za banku, oni će doraditi i individualizirati postojeće modele za internet banku.Dakle, kao što sam rekao programski sustav u banci, odnos banke s komitentima, komunikaciju komitenata za one krugove što sam Vam bio govorio, znate da naš novac bude poput Tesline energije- Prostorni novac-komunikaciju banke s FINOM i članovima Grupe.
P.Š.: Zapravo to nije moja zasluga, više mog prijatelja T-- koji je bil mjesec dana tamo, u Č--, s njima se je našal i dogovoril. I-- mu je dal instrukcije o čemu treba pričati s dečkima,dečki su prva liga i ne bu bil nikakvih problema ak' se to sve nekak pokrene kak treba.
I.P.:Želite mi reći da su spremni napraviti programski sustav za banku prema njenim potrebama, klijenterizirati odnose, izračun rizičnosti za gotovo real time odluku.
I.O.: Ja Vam budem preciznije objasnio. P-- i T-- su mi donijeli sve referentne materijale, demo jednog od skalabilnih sustava za banku planirane veličine plusa(misli se na plusBanku,nap.a.).Proučavao sam sinoć do jedan-dva, uz naše specifičnosti, to bi uz doradu bilo ono što možemo uvesti kao početni kapital, odnosno kao privilegiju banke prije ponude, osnivanja itd. Dečki su spremni za dogovore, Vi znate da je S-- rekao da to košta toliko i toliko, skoro kao i početni kapital banke u novcu. Naravno, oni bi spustili cijenu, ali trebaju platititi licencije i tu je zaj--. Nijedan od njihovih programera ne koristi GNU licencije, ne doradjuje softver ili čak open source. Toga nema kod ovih stvari, tako da s ovim pozitivno nastrojenim dečkima, odgodom plaćanja odnosno plaćanjem u povlaštenim dionicama osim onog minimuma to se mora platiti, to budemo uz pomoć partner banke, možemo stvoriti zapravo bazu...
I.P.: Dobro, to je već ..( narudžba kava, očito je konobar došao do stola, I--P-- naručuje engleski čaj s mlijekom,gustim, i medom,ne šećerom)...
I.O.: Isti ste bolesnik, naravno u afirmativnom smislu, kao moj veliki prijatelj i direktor M--. On me svaku put je-- s tim čajevima, crnim, engleskim, indijskim,zna točno koliko treba pustiti vodu da se ohladi, stavi vrećicu, izmiješa je 40 ili 50 sekundi (smijeh za stolom), pa stavi med, opet ga miješa s desne na lijevu stranu pet sekunda, pa s lijeve na desnu osam sekunda i onda uživa. Mein Fuehrer,Mein Gott, svaki put me definitvno dokrajči s tom matematikom.
P.Š.:Kaj i ti nis radil u Londonu kad si bil mladji? Ti bi onda to trebal znat.
I.O.: J-- Carlu del Ponte, i London, i onoga majmuna Chiraca, Barrosa.Gledao sam preksinoć na Sky-u, BBC-u, Euronews-u, desetak drugih news kanala, kako smo pobijedili i u Nizozemskoj, zaustavili te europarazite iz Bruxellesa koji teroriziraju sve narode i povijest radi svoje karijere i imutka. Njima bi Sanader bio guru sa svojim izjavama o pobjedi poslije svakog poraza i debakla.EUropa je negdje drugdje, kume moj. Recimo, suradjujem, u prvoj etapi smo tek, s uredom za glazbu iz Bruxellesa, i to je sve fenomenalno, žele napraviti ujedinjenu europsku platformu za predstavljanje,distribuciju i prodaju glazbe putem interneta, i svaka im čast. S njima komuniciram od 2000-e. Takve stvari,konkretne i udarničke, podržavam . Ali ovo dr--nje u prazno,i to su svi toliko dobro plaćeni i od ovih kava i..čaja koje ovdje imamo, e to me izludjuje, u sebi svaki put ekslodiram.Danas pretažuje Sanader kuću hrvatskog junka, jednog od tisuća i tisuća, da svoj čmar uvali u Bruxelles za par tisuća eura. A nemam novine, dnevne ili tjedne , da to sve korigiram, država meje zaista bacila u stavrnu kanalizaciju.Vrijeme je za povratak.
----
I.P: Moram ići, dignuti kćer iz škole, večeras imamo neko primanje.Koji je danas zaključak?
I.O.: Neka P--kaže.
P.Š.: Dečki su spremni napraviti programsku postavu za banku, I-- je s njima razgovaral, u ovoj fazi gdje je još je za bilo što drugo konkretnije prerano. T-- mi je rekel da postoji dobra volja, on je s njima bil duže vrijeme, nekaj drugo je radil kaj nema veze s ovim, nekretnine ili tak nekak.
I.O.: Budem Vam poslije vikenda donio demo pa da Vi vidite u uredu kako bi to funkcioniralo.
I.P.: Samo da taj sustav niej nešto iz Njemačke pa da nije poštelano na hrvatske zakone, propise, jer bez toga program i knjigovodstvo nemaju smisla.
I.O.: Ne, sve je kako spada, za hrvatsku banku. Sad ću Vam i P-- reći jednu tajnu koja nam daje veliku prednost....(Digitalni dikatafon se gasi)


Ovo je transkript odabranih rečenica koji se dogodio 14.ožujka o.g. (Novi Zagreb)


Sudionici su označeni inicijalima da ne bi morali snositi posljedice svoje humane i potrebne inicijative u svojim radnim sredinama.
…….
I.P.: Skeptičan sam prema svemu ovome, dok je još ministarstvo stajalo iza projekta moglo se to provesti, sada će banke biti vrlo oprezne i ne vidim kako im možemo predstaviti projekt koji je još na razini početnih elaborata, zamisli, poleta, bez ugrožavanja naše pozicije. Ako im damo kompletan elaborat, sa svim našim jedinstvenim prodajnim osobinama, s novim proizvodima i uslugama, oni će to kao uzeti u razmatranje i implementirati sami ako nešto nadju interesantnim.
T.J.: Ali kvaka je u tome da mi udaramo na one koji su zanemareni od njih, a to je oko 70.000 poduzetnika svih veličina i onih koje žele biti poduzetnici, ali fali im početni kapital,kolaterali…
I.O.: Ma ne T--, dobro je S-- rekao, to ne može biti mala banka poput plusBanke,barem ne na početku. Mi ćemo organizirati buduću banku u najboljoj vjeri za vlasnike te banke, javne i privatne, napravit ćemo poduzeće za strateške usluge, oni će se baviti jamstvima i dostupu prikladnom kapitalu za tu funkciju, poduzetništva,.Sve će to biti kao med i mlijeko, ali moramo na početku istaknuti što je ono što razlikuje plusBanku od drugih banaka i što je toliko inovativno u njima, a dostupno ljudima.
H.G.: Treba naći investitore, onda će sve postati ozbiljnije.
I.O.:Kvaka 22. Banka je odličan projekt dok nema investitora i 'investitora' koji će nam uzeti najbolje ideje, programe itd za sebe, ali nema banke ako nema investitora,kužite spiku? U banku ne ulažu trgovčići i lažni poduzetnici, jer banci treba od tri do pet godina da se potvrdi na tržištu, da razvije tehnologiju rada, organizaciju i svoje unikatne proizvode i usluge, u što može spadati i način rada. Shvaćate li da Program rada banke i poslovni program, izračune itd. treba temeljiti na petogodišnjem razdoblju? Za one koji trebaju kešovinu ranijer postoji mogućnost lombardnih kredita za dio uplaćene svote kod drugih banaka. To eliminira one brze investitore ili lažne investitore, i ostavlja nas u skučenom krugu potencijalnih ulagača u zemlji i inozemstvu. Banci treba, kao što jer H….. napisao,oko godinu dana da implementira svu informatičku i softversku podršku, a pošto smo mi internet banka, to mora biti na vrhunskoj razini i skalabilno, za tri godine unaprijed.
(Buka, dolazi jedan član, pozdravi…..)
Z.M.:Sorry, društvo, vi znate da ja imam stalnih i važnih poslova.
…….
I.O.: Od početka, 1998. dok su još Grci bili u igri, ne to je bilo 1997. da su došli u Zagreb,inzistirao sam s 'burazom' Aristotelom i Fargisom,koji je bio u društvu tamošnjih indrustrijalaca, da banka bude komplementarna postojećim,ali tada je bil adruga scena, Marčinko je vedrio i oblačio, da im ponudimo dio dionica i pravo konzensusa, prema tome nemojmo pričati gluposti. Evo čak i sada dok sjedimo ovdje, za sve koji imamo mobitele znaju u jednoj agenciji d a smo skupa. To je u redu,jer može poslužiti za zaštitu u slučaju opasnosti itd. Već sutra banke će znati da smo bili skupa i što smo govorili. Grupa ljudi u bankama svaki dan provjerava internet sadržaje, imaju tzv. senzore na riječi, sve prate. Ali to je u redu,njihovo pravo. Poanta da je od njih napravimo prijatelje i suradnike, ne neprijatelje, jer mogu blokirati medijski i na druge načine cijeli projekt koji je toliko potreba Hrvatima, hrvatskoj i hrvatskim poduzetnicima.
Z.M: Moramo odrediti koje su naše prednosti, sada u ovoj 'žicarskoj' fazi,tko nam treba,čija podrška, političara ili poduzetnika i tko može uložiti u banku, komu se svidja ideja? Vlasnici malih banaka se žele riješiti svojih banaka, evo i Tod-- pregovara za onu kreditnu banku, velik broj banaka je bil osnovan da njihovi vlasnici mogu must novac za svoja poduzeća iz njih. Ali sada postoji kvota,ograničenja…
I.P.: Banke u Hrvatskoj nude veliki broj usluga namijenjenih poduzetnicima.
I.O. : Možda poduzetnicima iz svojih zemalja obzirom na financiranje uvoza skupim kreditnim karticama. Evo Vam moj radni plan, dignite mi kredit… Nemojmo se lagati, banke financiraju stanovništvo koje upada u dugove za kupovinu uvozne robe, stanova itd. to je zlatna koka bankarima.Neće nam dozvoliti bezbrižan upad na tržište, to je sigurno. Političari ne razumiju ništa , zaboravite na njihovu podršku, i ovoj je banci HDZ u ožujku 2003. bio politički sponzor, ali su rekli da ne znaju kako će drugačije pomoći, tada su još bili oporba s nekim aranžmanima, a kad su se dokopali vlasti, nema ni traga bilo kojem od njih…
H.G: Moraš se vratit u medije da ih raskrinkaš.
T.J.: Kaj nam je onda za radit?
I.O.: Početna misija je stvoriti novu vrijednost u odnosu na tržišnu,to je bitno – i ekipa će, kad budu imali vremena, a zavisno našin pregovorima, napisati jednu kondicionalnu ponudu za …….
(POSLOVNA TAJNA)
/nast/…S time imamo nešto u rukama s čime možemo ići na prve razgovore ili eventualno ponude. Ja sam prilagodio postojeće besplatno, odnosno GNU, softversko rješenje za mikrofinanciranje, jeftine transakcije, mikroplaćanje, neke clearance i settlement sustave, H -- će donijeti prava rješenja, mislim da je vrijednost radova i uspostave cijele tehnologije za veličinu naše banke s originalnim dodacima negdje oko osam milijuna eura, ali to je sve kompletno, uključivši i mobitele, moguće je i manje, sve zavisi na što se odlučimo. Moramo biti jednostavni, atraktivni u nastupu i sučelju i dostupni na svakom koraku Hrvatske i vani 24 sata, za bankarske radnje, dizanje novca itd. Svaka budala se mora služiti našim uslugama bez problemaa. Posebno za osobno bankarstvo…,(POSLOVNA TAJNA … koje će biti drugačije i klijentelno, to je ono što banke pokušavaju izbjeći, jer tu je puno nesigurnosti i priča, kombinacija.
Z.M.: Ako je to tak skupo, isplati li nam se uopće kapitalizacija banke. Temeljni kapital će bit kak sva ta rješenja, oprema.
I.O::Gledaj u pet godina, to je razdoblje. I ne plaća se sve odmah, napravit ćemo neke kombinacije, povlaštene dionice itd. da nam ne bi pojeli sav kapital. Zato i moramo imati partner banku u zemlji ili inozemstvu, jer su i ta rješenja sustava vrijednost,kolateral…
…….
I.P.: Dečki, moram ići.Kaj da vam velim, na dobrem smo putu, samo celu stvar treba formatirati kak spada za ulagače, ponudu, banke, vladu i korisnike usluga. Ali ta etapa ima loših strana jer moramo izać sa svim kaj imamo, svakim detaljom i onda možemo biti za odstrel….
Hvala na interesu, uvijek se iznenadim kad vidim da je netko pronašao ovaj site i Forum, obzirom da je još uvijek 'hladni pogon'.
Zato smo i ukinuli većinu tekstova 100% Crne kronike i preselili ih na jedan drugi, za te mračnije podzemnikalije (da cctiram predsjednika Mesića povodom divljačkog rušenja Zida boli koji simbolizira duše i žrtve tisuća Vukovaraca ubijenih od četnika i žrtvovanih za medjunarodno priznanje Republike Hrvatske).

Ako baš hoćete transkripte, mogu izvući neke s kompjutera. Primjerice, izvatke onih iz listopada 2002 Ovdje piše 16. 10. ali nisam siguran, to su bile moje zabilješke,nije snimano).

TRANKRIPT 4 (prema bilješkama):

Zagreb, oko 16.10. 2002:

D.M.: Ovdje smo se neformalno našli kako bi se što bolje pripremili na sastanak u Ksaveru gdje će ministar, njegovi pomoćnici i ljudi, poput vas, koje smatramo prikladnim za buduće vlasnike banke malog poduzetništva, naravno uz druge interesente iz cijele Hrvatske.Svi ste pročitali općeniti poslovni plan, na svakom daljnjem službenom sastanku kao i našoj medjusobnoj komunikaciji očekujem da banku razvijamo u ovoj pripremnoj fazi prema vašim željama i potrebama, a imajući u vidu okolnosti u Hrvatskoj...
R.Z.: Ja sam ---, iz štedno kreditne zadruge ---..Mi smo ovo pročitali, ali ne vidimo nikakve specifičnosti za ovu banku.Našim zadrugarima poslovna banka --- nudi korištenje kompjutera i vezu za obavljanje poslovnih transakcija...
LJ.S.:Pozdravljam sve nazočne, zovem se ---, dolazim iz ---, od I --- sam primila poziv, pa sam svratila. Svi zadrugari, ŠKZ-ovi, poduzetnici, seljaci i gradjani trebaju shvatiti zašto će u ovu banku, što je u toj banci drugačije i njima pristupačnije nego u drugim bankama.
I.O.: Pozdrav svima, vi ste dobili programe iz Agencije, to je unaprijedjenje poslovnog plana, i konkretiziranja postupka profiliranja banke, pripreme ponude Otvorenom i Neposrednom javnom ponudom,angažmana javnih poduzeća...Previše se novaca dosad izgubilo na transaktivnim troškovima ili kaotičnoj alokaciji kapitala, primjerice, javnih poduzeća kod banaka, od čega su samo banke profitirale. U predlošku ponude koju smo napisali za trojicu potencijalno zainteresiranih ulagača, odnosno predstavnika ulagača u banke i financijsku industriju, jer se i tu ulagači razlikuju...
N.N.(nije se predstavio do kraja sastanka): O kojoj razlici pričaš? (žamor)
I.O.:Nije mi lako, vodim zabilješke sastanka i s vama pričam... Razlika je, čovječe, u tome što investitor očekuje od svog kapitala, za koliko želi povrat novca, je li ekspresan ulagač, tomu i dnevni trading vrijednosnih papira, ili želi sigurniju dugoročnu investiciju. Potonji ulažu u dionice i slično banaka, posebice novih banaka kojima treba najmanje 4-5 godina od dana početka rada da isplate svoj temeljni kapital, povećaju adekvatni kapital, aktivu i sve...
H.S: Pet godina? Od nas se očekuje da investiramo u banku i čekamo pet godina da dobijemo novac natrag?
I.O: Gospodjo H--, ne dobijate Vi ništa natrag. Stalno može prodati svoju dionicu na tržištu ili privatnim aranžmanom, naravno u suglasju s zakonima i odlukama Uprave banke i Nadzornog odbora Banke,ali malo tko će je kupititi dok se ne vidi komercijalni potencijal Banke.
Ž.A.: To bu malo koji zadrugar razumel. Oni, gospodine M--, tako se zovete... (potvrda nekog od nazočnih na sastanku)... želeli bi svoju banku da mogu uzimati kredite za sebe, to je tak jasno.
D.M.: Banka će biti fokusirana na financiranje poduzetništva, ali Zakon o bankama vrlo je strog u odnosu na kreditiranje vlasnika banaka.Bilo je loših iskustava kad su vlasnici manjih banka i štedionica koristili novac štediša kako bi financirali svoja poduzeća. Znate kako su te banke i štedioce završile.
H.S.: Što misli Ministar o ovom projektu?
V.V.: Gospodin DŽ--- nije mogao biti ovdje, danas je van Zagreba,on je jedini meritoran da nastupi ispred Ministarstva. Znamo da Ministar želi što potpuniju podršku poduzetništvu i da se on i cijeli HSS izborio da Banka bude strateški prioritet Vlade (RH).Na kraju, on bi mogel biti i Upravi Banke, naravno u nekoj budućnosti, jel' je on već bil u štedno-kreditnim zadrugama i ostavio je veliki trag svojim radom.
I.O.: V-- ima pravo, bio sam ovog ljeta u Medjimurju,Pitomači, godišnjica osnivanja prve štedno-kreditne zadruge na ovom području. Njega tamo obožavaju koliko je dobrog ostavio.I profesor s Ekonomskog faksa, mislim L--,koji je imao fantastičan i udaran referat kao uvod u taj mali seminar, proslavu,podržava ovaj projekt. A profesor dr. A--B-- mi je rekao da se s ovom Bankom kasni šest godina jer nijedna država i narod nemaju budućnost bez poduzetništva, agronomije, obrta, proizvodnje i razvoja globalno konkurentnih, a kod nas deficitarnih, proizvoda koje sada pokrivamo uvozom,. Zato dižem ovu..kavu, nemam sad ujutro ništa drugo, za Ministra (prihvaćanje aklamacije).
T.H:: Sve je to lepo,moje ime je T-- H--.Mi imamo veliki obrt s 20 zaposlenih, to je više obrta u Zagorju,al nisam nikak mogel još videti svrhu i cilj Banke. Tko je bude imal, tko bude radil u njoj, kome ona bude delala kredite, kakve mi koristi tu...
I.O.: Gospodine T--, samo da Vas prekinem. Iz lijepog ste mjesta, tu sam svojedobno imal simpatiju,malu B---, ali bitno je da razumijete i Vi i svi mi zajedno s drugim osnivačima koje ćemo vidjeti na sljedećim sastancima, da Ministarstvo tu nema previše ovlasti. Banka će se pokrenuti kapitalom osnivača, naravno da tu postoje brojne varijacije kako, ali kad do toga uopće dodje, posavjetovati ću Vas.
Naravno, tu je novac iz javnih poduzeća, gradova itd. Država, a Ministarstvo je Država, tu ne može puno, kao i kod financiranja poduzetnika. Može subvencionirati nekom fiskalnom minijaturom, a u skladu s strateškim programom razvoja malog i srednjeg poduzetništva, komercijalnim bankama jedan ili dva kamatna postotna boda, ali to je sve. Poduzetnici su ostavljeni bankama na milost i nemilost, a one traže jake kolaterale za zaštitu svog kapitala koji i nije njihov nego je njima predat na čuvanje i zaradjivanje na njemu od strane štediša, poduzeća itd.
Banke će radije financirati i kreditirati gradjane koji će trošiti kreditnim karticama, kupovati uvoznu robu po hipermarketima, nego poduzetnike s dozom rizika. Stoga, Banka je investicija, ali ne i korištenje tog novca za poduzetnike vlasnike.To je metoda ŠKZ-ova, i tu će biti gospodine D-- velikih problema.
Ja sam gospodinu DŽ-- poslao tri ili četiri maila kako privući inozemne ulagače kao privremene početne vlasnike s repo ugovorima ili opcijama koje su iste kao ti ugovori, a iza dijela kojih bi stale agencije za jamstva, osiguravajuća društva, vrijednosni papiri formalnih i neformalnih tržišta.
V.V.: I --- , pa ti si čisti genije (na bilješkama piše: 'izrečeno s ogromnim sarkazmom i količinom prezira').
V.G.: Ovo je za nas dvojicu ovdi,za ovog tu, i mene, malo prepuno. Me želimo radit, da imamo banku koja će nam dat šolde kad triba, a ne da klipsamo u Zagreb za svaku stvar.
D.M.: Molim vas da za službeni sastanak, kad bude na Ksaveru, a tako i obavjestite zainteresirane koje znate, pripremite prijedloge konkretnih rješenja za vaše potrebe i nekako sebe ugradite u tu banku pa da vidimo koji će obrazac najviše odgovarati i vama kao vlasnicima i vama kao poduzetnicima,kao i drugim poduzetnicima i komitentima Banke.
R.Z.: Ja tu za nas ne vidim nikakve budućnosti.Evo i Vi ste rekli da za banku osnovat treba godinu godinu i pol dana, ko zna gdje ćemo mi biti dotad.
H.S.: Zašto tu piše..evo na sedmoj strani, da će to biti BankaGruppa i da ćemo imati i medijski projekt radi očuvanja integriteta banke.
I.O.: To sam ja napisao kao jednu od opcija i prijedloga. Dnevni list i televizijska emisija, uz moguće druge medije, ali o tome nećemo sada, potrebni su radi zaštite Banke. Što vi svi mislite da će druge banke radit? Putem Nina Pavića i drugih medija, one Styrie koja je, kažu, kupila Večernji,odmah će nas nasukat.Ja sam puno novinara učio tome, ali tada je to bilo za hrvatske interese. Zato mi trebamo medij kojim ćemo zaradjivati, osvajati udio u tržištu i utjecaju na javnost, ali nonstop držati u ladicama tekstove o drugim bankama i vlasnicima medija. Dosta je da oni čuju da ti tekstovi postoje, svaka ili gotovo svaka banka koji su to tekstovi i kako za njih kobni mogu biti, i svi ćemo živjeti sretno i u zajedništvu.
Hvala mojim rodjacima na informacijama,zaboravite bilo kakvu Hrvatsku bez Hercegovine, to su marljivi i pošteni ljudi osim onih par kriminalaca,tajkunčića,koji će se ionako izvući bez kazne...Sudovi su potplaćeni, suci nemaju pojma,nema porote, sudi se po zakonima, a ne stvarnim činjenicama (odobravanje).
Činjenice i zdrav razum koji razlikuje što je ukradeno a što nije predstavljaju temelj prava i pravde,a ne promašeni zakoni koji nemaju veze s životom i koji su mnoge napravili bogatašima preko noći. Na račun sviju nas (pljesak).
T.H.: Kaj vi velite, da se novinama budemo branili?
I.O.: Ako treba.Ali vjerujem u suradnju s drugim bankama.
M.A.:Ja sam M--, iz Sesveta sam, kako da se spremimo za taj sastanak u Ministarstvu? Što trebamo donijeti sa sobom?
D.M.: Moramo se dogovoriti treba li vama poduzetnicima takva banka i u kako ju je najbolje organizirati.....



<strong>
VRSTE FINACIRANJA PODUZETNIKA


Valjda je ambicioznim i 'sposobnim' poduzetnicima ili budućim poduzetnicima prijavljivanje kao KORISNIKA predstavlja nesavladivu svemirsku tehnologiju, pa pišu na prvi mail kojega dohvate. Osobe imena DARIO poslao je ovaj mail:

Hi. Pročitao sam većinu tekstova s bloga, nešto i Crne kronike (ha,ha). Malo mi se vrti u glavi od svega, ali iz dana u dan stvari mi se poslaguju. Prijatelj i ja bi htjeli otvoriti poduzetništvo za preradu drva.Kako se trebamo financirati, možemo li ići na banku sa papirima zemljišta, ponudama za opremu, a imamo i zainteresiranih kupaca?

Obzirom da je 100% NOVAC web stranica i naše sastajalište još uvijek u 'ugrijavanju', stoga i odgovor DARIJU koji je referentan za veliki broj poduzetnika:

Glupo mi je Ti trebam ponavljati osnove tekstova u 100% Blogu.
O vrstama financiranja sve je napisano po nekoliko puta.
Financirati se možeš dugom (uzimamanjem kredita) ili ustupanjem udjela zainteresiranom ulagaču ili ulagačima. Oni koji posudjuju novac (kreditiraju) imaju drugačije ciljeve od onih koji novac ulažu u projekt, ideju ili poduzetništvo koje je aktivno.
Dug predstavlja novac koji je posudjen i mora biti vraćen u ugovorenom roku s dobiti (kamatom i dr.) kreditora. Izvori kredita mogu biti banke, leasing kompanije, faktoring koampnije, privatne osobe i razni servisi.
Kreditore zanimaju kolika je ričnost kredita i može li poduzetništvo kojeg kreditiraju zaraditi dovoljno da vrati kredit s obvezama. Pritom kreditori ne analiziraju planirani ili čak vjerojatni rast poduzetništva. Privlačniji im su dotadašnji tijek poslovanja i imovina poduzetništva. Kreditori vrlo često, obvežu i vlasnika poduzetništva da jamči svojom privatnom imovinom.
Knjigovodstvena vrijednost pritom uobičajeno predstavlja problem, pa kreditor neće nikad prelaziti 50 do najviše 75 posto kolaterizirane vrijednosti imovine. Razlog tom 'nehumanom' postupku je jednostavan: financijska industrija nije u sektoru poduzetnika, tako neće biti ni u Tvom, pa joj treba niska cijena za likvidaciju imovine brzom prodajom ispod cijene.
Kada i ako budeš imao narudžbe, odnosno vjerovničke papire nad pravnim ili drugim osobama koje Ti moraju platiti za preuzetu ili naručenu robu, kreditori će Ti i to diskontirati na oko 60-70 posto od tražene svote. Kapital ima svoju cijenu u 'vrtnji' i nitko nema tako puno živaca, novaca, energije i zaposlenika da se bavi neurednim platišama, ulazi u 'životne priče' itd.
Privatna imovina tražitelja kredita služi kreditoru kao znak dobre vjere u uspjeh namjene kredita. Ukoliko, pak, vlasnik poduzetništva ne želi jamčiti kredit (i) svojom imovinom, uz ostale kolaterale poduzetništva, tko će mu dati novac za ono u što ni on sam ne vjeruje niti bi za to želio 'riskirati' svoju imovinu ???

Financiranje ustupanjem udjela je donekle 'romantičnija' varijanta. Poduzetnik ustupa za željeni, odnosno ugovoreni udio u vlasnosti nad poduzetništvom /projektom i sl. za cijenu koju ulagač ocijeni korektnom (fair) u odnosu na stupanj (ne)razvijenosti poduzetništva, rizike i sl. O vrstama ulagača napisano je u nekoliko tekstova 100 % Bloga , ali upravo ta vrsta ulagača, bilo gdje u Europi, može pomaknuti Tvoju pilanu ili poduzetništvo za preradu drva, što već jest.
Za razliku od kreditora, ulagači koji ostvaruju udjele u poduzetništvu zainteresiraniji za rast poduzetništva i povećanje vrijednosti jer tu je njihova zarada - oni će se riješiti svoga udjela prodajom po kudikamo većoj cijeni od uloženog kapitala za isti broj udjela (ponekad je moguće da, naravno pod uvjetom da se tako ugovori, poduzetnik, dakle Ti, ima pravo prvootkupa).
Pozor. Ulagači u udjele nisu paničari, ne vrište poput kreditora, ali očekuju veliku porciju 'kolača' u roku od tri do pet godina od investicije. Naravno, bez iznimno kvalitetnog upravljačkog tima, poduzetništvo ne može polučiti rezultate tako da u slučaju ovakvog financiranja možeš zaboraviti rad s prijateljima ili rodjacima koji 'znaju sve samo nisu nikad prije to radili'. Te fore kod ozbiljnih ulagača ne prolaze.
Napisao sam Tebi i drugim nov(ij)m poduzetnicima ili budućim poduzetnicima, medju kojim su ili će biti, barem se tako ufam, broj trenutačno ili duže nezaposlenih, kako morate pristupiti financiranju poduzetništva. Svaki poduzetnik treba dobro razmisliti koja mu vrsta financiranja odgovara glede namjene kapitala, financijskog stanja poduzetništva, opterećenja financijskog rješenja na projiciranu likvidnost i solventnost poduzetništva ….
Javi se ako nešto započneš da saznamo kako je prošlo.
VISOKI TROŠKOVI BANKARSTVA U HRVATSKOJ (I IZOČNOST INTELKETA U RADU I PALETIA PROIZVODA I USLUGA)


" Smetnja se zove EU i mobilnost kapitala. U uvjetima priključenja Uniji hrvatski će se bankarski sustav integrirati u svijet mobilnog kapitala s najvećim troškovima regulacije u usporedbi s drugim europskim zemljama

U nas nije nepoznato da su troškovi regulacije banaka u Hrvatskoj relativno visoki. Stručnjaci znaju da banke u Hrvatskoj plaćaju jednu od najviših stopa premije osiguranja štednih uloga (0,5 %), da je stopa obvezne rezerve također među najvišima na svijetu (18 %) te da smo među rijetkim zemljama (ako ne i jedini) u kojima postoji obveza izdvajanja čak tri oblika devizne obvezne pričuve (tzv. granična devizna obvezna pričuva od 40 %, stopa minimalne devizne likvidnosti od 32 % te, naposljetku, obvezna rezerva od 18 %). Premda se te mjere djelomično preklapaju, što donekle umanjuje spomenute postotke u stvarnoj primjeni, kombinacija je jedinstvena.

Malo je manje onih koji znaju da je Hrvatska među malobrojnim zemljama u kojima je propisana stopa minimalne kapitalne adekvatnosti veća od 8 %, koliko je preporučeno sporazumom iz Basela (u nas je 10 %), i u kojima postoji dodatna obveza formiranja takozvanih statističkih ili dodatnih rezervi koje se formiraju iz dobiti, ovisno o odnosu stope rasta kredita i stope kapitalne adekvatnosti.

Ako prijeđemo na operativne troškove regulacije banaka, povezane s poreznim sustavom, radnim zakonodavstvom, regulacijom platnog prometa, izvještavanjem regulatora i sl., broj onih koji o tome nešto znaju drastično se smanjuje. Naposljetku, taj broj pada gotovo na nulu kad se povede rasprava o uzrocima, razmjerima i posljedicama troškova regulacije banaka. Uvjereni smo da bi 99 % ili 100 % gledatelja Otvorenog na pitanje “Smatrate li da su visoki troškovi regulacije banaka opravdani visokim stopama povrata što ih (strane!) banke ostvaruju na kapital?” odgovorilo potvrdno.

Profitabilnost banaka ne mora imati puno veze s troškovima njihove regulacije. Ako potražnja za kreditima nije jako osjetljiva na promjene kamatnih stopa (nije elastična), troškovi regulacije se putem tržišnog mehanizma prevaljuju na krajnje potrošače. To znači da bi smanjivanje troškova regulacije moglo ponajprije pogodovati potrošačima (dužnicima), a ne samim bankama. U svjetlu te činjenice, opravdanje visokih troškova regulacije visokim profitima banaka promašuje bit problema. Štoviše, može se zamisliti situacija u kojoj se povrat na kapital banaka ne bi bitno promijenio nakon smanjenja troškova regulacije. Smanjenje bi imalo za posljedicu novu kreditnu ekspanziju uz nižu razliku aktivnih i pasivnih kamatnih stopa pa bi dobitnici, na kraju, bili potrošači. S druge strane, visoki troškovi regulacije banaka još uvijek ne znače da regulacija nije opravdana.
Izvor: BANKA




MODERIRANJE DOPISA NOVIH PODUZETNIKA


DANI:
Upao sam sinoć na ovu stranicu, svega ima puno, još se trebam snaći. Pitao bih za jedan savjet. Želim s grupom prijatelja otvoriti bistro koji ima niz novcosti u odnosu na postojeći. Kako da nadjem investitore, jer mislim da bi od toga mogli napraviti čak i neku franšizu u Hrvatskoj i inozemstvu?

ODGOVOR:
Dani, ti si prvi tko se javio, pa tebi i svim drugima koji počinju ili pripremaju dokumentaciju za banke ili ulagače dugujem opširniji odgovor.
Poslovni plan je osnova svakog početak, pod uvjetom opravdanosti projekta i komercijalne isplativosti istog (feasibilty). O tome se možeš informirati na http://www.poslovniforum.hr,/ http://www.mingo.hr/ i desecima drugih web stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Ukoliklo preskočimo nabrajanje elementarnih čimbenika poslovnog plana, ono što moraš napraviti je da tvoj poslovni plan 'vrišti', da se tvoj poslvni plan izdvaja od drugih. Najgore je što će ti poslovni plan čitati i prestrašeni referenti u bankama, gdje je hijerarhijska stega toliko olovna da su odgovori uglavnom negativni (ako ne postoje čvrsti kolaterali), čak i uz izvanredno i ostvarivu ideju, patent, prava itd.

Treba shvatiti da banke, poput političara u nas, ne postoje radi klijenata i onih kojima treba služiti nego radi sebe i da one zaradjuju novcima svojih klijenata, eliminirajući pritom svoju širu društvenu ulogu (poput, pr. medija).

Temeljna je kvaliteta poslovnog plana je da ne bude tisućita verzija istog obrasca koje razni 'poslovni savjetnici', 'bankarski znalci' i dr. rabe, odnosno da ne bude dosadan (svi ti 'savjetnici' i 'znalci kažu da tako treba biti jer štogod je po njima poslovni plan pisan glupljim i dosadnijim jezikom onda istog kao bolje razumiju u bankama; To je kao 'profesionalni način' prezentacije poslovnih planova.Bljak!,op.p.).
Potom jezik poslovnog plana mora biti jasan i razgovijetan, stil pisanja uzbudljiv, pa ti se neće dogoditi sudbina u jednoj tzv. Venture capital kompaniji (za financiranje poduzetničkih projekata) koja je 1999. god. primila 25.000 zahtjeva za financiranje, a odobrila 40.
Financiranje projekta je težak i nezahvalan posao svugdje u svijetu,ali tamo, za razliku od nas, postoje mehanizmi ponude i tržišta. Svi ulagači, kompanije koje ih predstavljaju i dr. žele prije svega čuti koje prednosti ima tvoj poslovni plan (u ovom slučaju - inovativni bistro- pred drugim bistroima ili ugostiteljskim objektima, kako u tvom mjestu, tako i na cijelom potencijalnom tržištu).
Najvažnije je jasno i precizno napisati što ti radiš (ili grupa ljudi), za koje tržiše i koje klijente, te zašto će upravo taj projekt (tvoj bistro) biti komercijalno isplativiji od konkurencije.
Nadalje, uvijek drži proces rada, projekcije očekivanih troškova (ukoliko nisu fiksirani jer za ulagače, primjerice, uvijek postoje jeftinija oprema od navedene) realnim, ostvarivim i troškovno prihvatljivim. Financijerima je uvijek drago vidjeti grafove kakoi lete u nebo, ali trebaš stvarnim rječnikom obrazložiti svoje postavke razvoja i komercijalnog uspjeha projekta.
Recimo, neki korisnik nam pošalje svoj poslovni plan ili barem provedbeni plan s relevantnim činjenicama, nakon što Studio za poslovne usluge počne s radom. Naša će usluga biti artikuliranje tog plana, analiza istog i ako ga prihvatimo, optimiranje ponude za nama poznata i partnerska tržišta u inozemstvu i djelomice u Hrvatskoj. Interesente u Hrvatskoj i inozemstvu zanimati će postoji li tržište to poduzetništvo, koliko je isto konkurentno na globalnom tržištu itd. Dok se proizvod i usluga ne prodaju, one ne postoje. Točka. Ukoliko ulagači ugledaju tržište, oni angažiraju svoje resurse.
Kužiš spiku? Oni raspolažu sa svojim novcem novcem ulagača koji žele igrati malo više, a zauzvrat očekuju prikladnu premiju na kapital i rizik.
Dani, ti, tvoje kolege i kolegice, trebati ćete napisati tko će upravljati projektom /poduzetništvom, te kvalitete, biografiju itd. osoba koji vode projekt.Neprilika je što ulagači vjeruju poznatijim i zvučnijim imenima.
Potom,trebaš istaknuti financijske projekcije tijeka novca (cashflow), izračune dobitka i gubitka i bilancu za najmanje tri godine. Nitko razuman (pod uvjetom da je riječ o poštenom poslu,da ne mućka s lokalnom korupcijom, 'privatizacijom' ili nekom drugim političkim specijalitetom u Hrvatskoj na račun naroda i javne imovine) ne očekuje profit u prvoj godini poslovanja, ali itekako vodi računa o poslovanju u početnoj i svakoj daljnjoj godini.
Istakni operativni profit i kada se javlja, jer profit ulagačima (vrijednosni papiri) može nastati puno ranije.
Naravno, potrebno je pokazati funkcionalnost proizvoda ili usluge, a financijeri uvijek vole vidjeti ono što će klijenti dobiti. Možeš organizirati simulaciju koja odgovara stvarnoj situaciji (primjerice, za prezentaciju nadješ prijatelja ili poznanika da nacrta na posebnim programima izgled bistroa, dizajn interijera, menu itd.).

DINAMO07: Baš smo ja i prijateljica pročitale vaš odgovor na pitanje Danija, pa me zanima možemo li prijateljica i ja napraviti poslovni plan za jednu farmu u Slavoniji gdje bi uzgajali cvijeće, gljive, ali i goveda, možda za mlijeko. Samo ne znamo, naručitelji ne plaćaju, gledale smo kako seljaci bacaju mlijeko? Je li vas možemo upoznati i predstaviti vam našu ideju?

ODGOVOR:
Hvala na ponudi.Ipak odgodimo je do daljnjega dok Studio za poslovne usluge ne proradi.
Mali lektorski savjet: ako se nekome obraćaš u jednini s 'Vi', pišeš veliko V. Ako napišeš 'vas', referiraš na zamjenicu množine: vi.
Obzirom da sam ja isključivi moderator (administrativac koji održava 100% Forum, bira pitanja/komentare/savjete itd. i odgovara), obraćaj mi se s ti, jer nas sve zajedno spaja ljubav prema poduzetništvu, želja da uspijemo i da se samoostvarimo, davajući time obol blagostanju Hrvata u domovini.
Poslovni plan, uključujuči i investicijski plan, preduvjet je gotovo svakog novog poduzetništva, osim ukoliko nije u pitanju jedna privatna (neposredna) ponuda nekog reprezentativnog proizvoda (ili usluge).
Poslovni plan je očitovanje namjere. Svaki poslovni plan treba sadržavati detaljne informacije kako ćeš razvijati posao, kada ćeš to napraviti, tko će to napraviti i kako ćeš upravljati novcem.
U poslovnom planu sve treba biti kristalno jasno, nema mistifikacija. Najvažnije je da ti i tvoja prijateljica dadete do znanja potencijalnom ulagaču ili financijeru kako možete najučinkovitije i troškovno najnezahtjevnije ostvariti svoj plan.
Poslovni plan sadržava:
Izvršni sažetak (executive summary) - pregled posla kojeg želiš započeti. Ovaj dio poslovnog plana, kao što bi moj dragi znanac Ćiro Blažević rekao: 'Kceri moja, ovo ti je najvaznije''. Veliki broj ulagača odluku već stvara nakon što pročita ili im se predstavi sažetak poslovnog plan,
Prednosti tvog posla (Business Opportunity) - ukratko, tko si ti, što planiraš ponuditi ili prodavati, zašto i kome. Ovaj dio je neobično važan jer definira aspekte i dosege planiranog poduzetništva (proizvod/-e, usluge, ustroj rada, potrebu za tim proizvodom/-ima, uslugom/-ama, i sl.),
Strategija promidžbe i prodaje - u ovom poglavlju opširnije objašnjavaš i analiziraš razloge radi kojih će ljudi kupovati tvoj proizvod-uslugu (možda je tržiše deficitarno, možda ti nudiš kvalitetniji proizvod-uslugu za istu ili nižu cijenu, možda nudiš bolje pakiran proizvod itd.) , te kako ćeš ih prodati. U ovom poglavlju obradjuješ i konkurenciju, njihove prednosti i mane, te kako im se planiraš nametnuti,
Upravljačko tijelo - tko stoji iza projekta, tko će biti menadžer, koje su odlike upravljačkog tima itd.,
Izvedbeni plan - gdje će se proizvod ili usluga stvarati, postoje li nekretnine, treba li iznajmiti, odnosno kupiti, kakav je informatički sustav, i tome sl.,
Financijske projekcije - najteže (za poduzetnike-početnike) ali i veoma bitno poglavlje Plana.O tome sam napisao Daniju, riječ je uglavnom o realnim projekcijama troškova i očekivanih prihoda, gubitku i dobiti te projekcija konsolidiranih bilanci (od 3 godine do 5 godina).
Ti i prijateljica počnite s Izvršnim sažetkom Poslovnog plana, jer tu (raz)otkrivate dobre i loše strane vašeg projekta. Sažetak zapravo predstavlja sinopsis scenarija, ukratko obradiš najvažnije točke Plana, zašto je proizvod (ili usluga) dobar, koristan, potreban, konkurentan, komercijalno prosperitetan i utrživ, te pokažete svoju ozbiljnost i kredibilitet u odnosu na operacionalizaciju vaše poduzetničke zamisli. Tu se stvara prvi dojam, pozitivno ili negativno stajalište .
Sažetak treba imati oko dvije stranice i treba biti sažetak poduzetničkog projekta i proizvoda, a ne cijelog poslovnog plana. To je jako važno.
Zatim, ne pretjeruj, ne veličaj, jer ti si ta koja treba novac, ne ulagač! On ima znanje o funkcioniranju tog tržišta, ne ti, zato mu ne prodaje birtijaške priče o 'milijunima', 'bankarskim garancijama' itd. To su priče za budale. Nemojte i vi nasjesti na iste, jer je posrijedi kriminal i prjevara.
Glede financiranja vašeg budućeg projekta, ne mogu ti ništa reći dok nemam činjenice ili dok nam ti ne pošalješ svoj poslovni plan, neku skicu tog plana, strateški ili provedbeni plan na 100% NOVAC, u rubriku IZLOG PODUZETNIČKIH PROJEKATA kojemu je svrha približavanje projekata potencijalnim ulagačima.
Moraš znati da globalno postoje dva načina financiranja poduzetništva: na dug (krediti, minusi n aračunu, pozajmice i sl.) i prodajom udjela (dionice, obveznice, udjeli u poduzeću s dogovorenom godišnjom premijom zavrijeme trajanja ugovora i dr.). Kapitaliziranje novog poduzetništva je svugdje težak posao, jedian je razlika što, primjerice u SAD, Velikoj Britaniji itd. postoje ulagači, tržišta rizičnog (poduzetničkog) kapitala, subvencije ulagačima (otpis poreza itd.), a agencije za financiranje pružaju drugačije kredite od klasično-komercijalnih.
Evo, kod dva početna projekta Hit InduSTria (u.o.) i plusBanka moći ćeš 'uživo' svjedočiti kako se projekti nude, kapitaliziraju i kakva je sve dokumentacija potrebna, barem što se ova dva projekta tiče.
Ali nemoj se snužditi, poput tisuća drugih neinformiranih koji pri spomenu Zapada vide novac koji pada s neba na ulicu, kada ti kažem da je kapitalizacija projekta (osiguravanje financija potrebnih za pokretanje i/ili operacionalizaciju zamisli, patenta, prava itd.) zapravo skup posao, jer oni koji organiziraju kapitalizaciju (Otvorenom javnom ponudom - ponuda svekolikoj javnosti i Neposrednom ponudom - ponuda ciljanoj javnosti) iznosi izmedju 10-15% na prvih, recimo, 200.000 HRK (kuna). Time se bave tzv. underwriter-i (kod nas ih zovu aranžerima, a aranžeri mogu biti u dobroj volji - at best effort - ili koji organiziraju obvezu investicijske banke te jamče otkup svih ili dijela ponudjenih dionica, obveznica ili sl.) i investicijske banke (koje nisu klasične banke).
Aranžeri su skupi i u svijetu, primjerice za kapitalizaciju banke do 80 milijuna HRK temeljnog kapitala, uzimaju najmanje 8% + od nominalne kapitalizirane svote, koje im se isplaćuje djelomice u gotovini, djelomice u dionicama (pr. povlaštenim) projekta kojeg aranžiraju i na slične načine.
Ali sve gorenavedeno zasad je malo predaleko za tebe i prijateljicu,kao i za kapacitet vašeg programa koji spada u malo poduzetništvo.
Neki se projekti mogu financirati minusom na kreditnoj kartici, leasingom opreme, nekretnina i
pokretnina, a kao jamstvo možeš dati, primjerice, Pismo namjere za višegodišnji otkup tvog proizvoda od nekog trgovačkog društva s kredibilitetom i bonitetom. Riječ je naravno o uvjetnom interesu i obvezi (kao je Pismo pravo), ali jamči da ćeš prodati proizvod ako uspiješ pokrenuti projekt i zadovoljiti uvjete iz Pisma namjere,koje može prerasti u ugovor čim se uvjeti ispune.
Iz tog razloga ovakvo Pismo ili ugovor zovemo uvjetnim, jer kisti predmnijeva postojanje okolnosti koje jamče za predmet Pisma namjere ili ugovora, a koje u tom trenutku ne postoje.
Odgovornost. Kod nas se mnogim nekažnjenim gospodarskim kriminalima, koji su de facto legalizirani neradom sudova, stvorio utisak kako direktori i osnivači d.o.o.-ova nemaju nikakvih osobnih obveza, nego je to sve kao obveza d.o.o.-a. Što je tek manjim dijelom točno, ako pročitaš Zakon o trgovačkim društvima i druge relevantne propise.
Iz tog će razloga ulagači željeti utvrditi koliko su tvoje obveze u projektu i kakva je tvoja odgovornost, jer lako se zezati i brbljati po kafićima s tudjim ili posudjenim novcima.
O tome uskoro više u jednoj maloj studiji ili osvrtu na agro-projekt u karlovačkoj županiji koji obiluje nedostacima. Ponekad loši savjetnici ili pak korumpirana birokracija mogu stvoriti poduzetniku bez iskustva i bez pretjerne inteligencije probleme do kraja života.
Sramota i skandal je da su 90 posto gradjana RH uvjereni kako korupcija, dakle kriminal javnog sektora u Hrvatskoj, nije samo način rada nego način života (pojedinaca iz javnog sektora).

ZAGOR-ZG:
Upao sam u 100% novac putem googlea, ima svega, malo je natrpano, ne mogu se snać… Kako mogu profitirat ako pratim i ćitam ovu web stranicu?

MODERATOR:
Za početak, mogao bi se naučiti pisati, to će ti biti početni profit.
Nadalje, izgleda da se na 100% Forum javljaju samo mladji ljudi što je lijepo, ali nadao sam se da će 100% NOVAC privući u nekom razumnom vremenu i vaše majke, očeve, starije ljude od kojih su mnogi nezaposleni, nedostaje im do-obrazovanja i stoga su naprosto izgubljeni u ovom predatorskom 'političkom kapitalizmu' u nas do kojeg je došlo načinima donekle opisanim u Crnoj kronici.
Ukratko, do te najniže forme 'kapitalizma' došlo je pljačkom zatečene imovine koja je pretvorbena u ruke nekolicine, na načine o kojima je pisano i o kojima ćemo još pisati (moj članak o tome je bio nedavno na portalu T-COM-a).
Na žalost, Hrvati žele i najbolje znaju raditi ono što ne znaju i takva je negativna selekcija prava viroza u birokratskim i politokratskim službama. Za vrijeme SFRJ drugovi funkcioneri ništa nisu ni trebali znati osim vikati 'bratstvo i jedinstvo', 'smrt neprijatelju komunizma' 'živio drug Tito'. Danas se trebaju klanjati premijeru i šefovima stranki.
To ti pišem da shvatiš u kojim je (još uvijek traumatskim) okolnostima došlo do pokretanja, makar s devet godina zakašnjenja, ove web stranice.
Rubrike su jasne: 100% BLOG - o financiranju i podršci poduzetništvu, 10% IZLOG- ponuda provedbenih, strateških i poslovnih planova pouzetničkih projekata mogućim ulagačima.
100% IZLOG će se uskoro, po pokretanju Studija za poslovne usluge, pretvoriti u vrstu 100% BURZE s zajamčenom reakcijom. Projekti se šalju emailom na mail: izlog@stopostonovac.com ili ponuda@stopostonovac.com. Mogu ih slati samo oni koji postanu korisnici (članstvo je besplatno, ali neke vrste poslovnih usluga u kasnijoj dobi neće biti besplatne, ali će zato ponuditi nekim pošiljateljima mogućnosti o kojima su dotad mogli samo sanjati).
FUNKCIJA SITEA / BLOGA 100% NOVAC (2005., VIŠE NE POSTOJI) I UPITI PRVI GOSTIJU NA 100% FORUMU


100% CRNA KRONIKA donosi uglavnom objavljene tekstove uz naše nove tekstove o crnim 'rupama' u gospodarstvu u Hrvatskoj i svijetu. DIREKTAN EMAIL donosi komunikaciju pojedinih posjetitelja i korisnika koji ne žele čitati, savjetovati ili diskutirati putem 100% FORUMA, a 100% FORUM bi trebao postati jedno od meritornih mjesta hrvatskog poduzetništva, posebice za nekoliko kategorija dosad poniženih i podcjenjenih poduzetnika ili nesudjenih poduzetnika.
Nadam se i budućih poduzetnika, što bi cijelom web siteu (to je prihvatljiviji termin nego web stranica, jer se site (čitati:sait) sastoji od velikog broja podstranica, programa itd.).
TRAŽILICA služi za potragu željenih sadržaja, kako na cijelom webu tako na ovom siteu. Smisao ARHIVE je jasan, kao i LINKOVA (hiperpoveznica) na odlične sadržaje i svih informacija o poduzetništvu, novcu i gospodarstvu, trgovačkim društvima, obrtima, financijam, makrogospodarskim politikama, službenim statistikam i izvješćima… Podatci od onih elementarnih do sofisticiranih za naprednije koroisnike i posjetitelje kojih će takodjer biti velik broj.
KORISNICI - to to je ful besplatno, dakle čitanje tekstova, sudjelovane u Forumu, odgovori na razinu odredjenih pitanja na mailu i 100% FORUMU su besplatna, a kad se pokrene Studio za poslovne usluge, kao prethodnica daljnjim projektima, onda ćemo navesti usluge kojim se neki od vas žele koristiti.
100% NOVAC iznad svega ima obrazovnu i informativnu funkciju.
Svaki će aranžman biti individualan, neće biti paušalnih tarifa, birati ćemo projekte i ponude jer nemamo mogućnasti obradjivati i zastupati veći broj projekta istovremeno.
Što se tiče 100% PONUDE i IZLOGA, tu je očitovanje vaših poduzetničkih projekta besplatno, samo neće biti imena, naziva lokacija i svega što bi identificiralo projekt. Naravno, projekt, poslovni plan ili štogod pošaljete vlasništvo je onoga koji je poslao i tu nema diskusije. No, svaki projekt ili većina će imati svoju email adresu, posebnu ili kolektivnu (primjerice, za projekt farme pilića: farma@stopostonovac.com ili pak izlog@stopostonovac.com, ponuda@stopostonovac.com ), čime dobijate stručnu podršku i arbitre u postupku početka pregovora s zainteresiranim kod izmjene informacija, početka 'pregovora' i pregovora, sastanaka i sl.
Osnovna je postavka da ne vjerujete 'dobrim dušama' koji žele pomoći hrvatskim mladim i drugim poduzetnicima. Šmrc! Oni, u stvarnosti, žele uzeti ideju, 'ukrasti' je ako je prosperitetna, tome služe razni natječaji naziva Ideja i njima sličnih, kako u svijetu tako i zemlji.
Nadalje, usvajanjem broja projekata mi ćemo iste osobno artikulirati (ako je potrebno) i predstaviti bankama-partnerima kao i nekolicini partnerskih grupa ulagača u inozemstvu, koji spadaju u vrh ponude tržišta poduzetničkog kapitala.
Ne možemo sada elaborirati kako će se sve kretati, imamo iskustvo i modele za kapitalizaciju zahtjeva s potrebnim, nedovoljnim ili tek djelomičnom dovoljnom kolateralima.
O tome tek kada se Izlog odnosno 100% Ponuda 'razigraju'

GOST: Čitala sam plusBanku i Hit Industriju, i odgovore na ovom forumu. Nekaj ne kužim. Nas su na ekonomiji učili drugačijim provedbenim planovima nego kaj je onaj za Industriju. Jesi to namjerno ili taj plan ima neko drugo značenje?

MODERATOR: Mediji su rizična investicija, posebice u glazbenoj industriji (u Hrvatskoj to je obrt) gdje imaš loš lokalni medijski proizvod u što spada najmanje 90% hrvatskog proizvoda. Poslušaj album bilo koje grupe naše grupe ili 'pevaljke'. Jedna,dvije pjesmice, deset gnjavaža mozga, ukusa. A oni to spremaju godinu i više dana. Mein Gott!
Morali smo stoga malo odstupiti od parametara Provedbenog plana kako bi ulagačima prikazali neke važne činjenice. Ulagača će biti jer je projekt jeftin u odnosu na početne vrijednosti (početne: u toku prve godine), proizvodi su globalno komercijalni. plusBanka, s druge strane, predstavlja drugačiju vrstu investicije. Tu su najvažnije činjenice u ovom trenutku poslovna tajna, iako sam iznio veliki broj podataka. O tome u neko skoro vrijeme, kada reakcije započnu (10-15 dana).

LICANIN:
Ja sam rodjo iz Like, Otočca, imamo i mi ovdje Internet i puno mogućnosti (zemlja, voda), ali nekako izumiremo,ko da smo na kraju svita ja bih poceo neki posao ali ovdi niko ne kaže ništa pa me posavjetujte sto bi bilo Najbolje,

MODERATOR: Možda u neko skorije vrijeme, do jeseni, dodjem i ja do Like da konačno otpočnemo projekt koji se vrti već dvi(je) godine a što da ti kažem moja Liko nego da onda i ti možeš vidit, možda na svoje oči, kako se to radi, priprema, započinje, kako se prave financijske konstrukcije, premošćuje doba hladnog pogona na početku kad su samo troškovi a novca nigdi inače to što ja gonjam je iz poljoprivrede za šta je Lika dušu dala.

GOST:
Zašto nitko ne započinje nijednu temu, nego svi u uopće diskusije. J….te, pari ka da u Hrvatskoj 400.000 mladih ljudi ne mogu smislit deset pravih ideja. Od čega oni misle živit ili svi misle postat oni zastupnici u Saboru ili općinam i vatat zjake u zraku?
MODERATOR:
Zasad oni misle kako je to isplativo 'poduzetništvo'. Ne radit ništa, pretvarat se kaoi da obavljaš neke visoke državničke i ine poslove i skupljati novac. Uskoro će se oni i takvi 'poduzetnici' uvjeriti da je istinsko poduzetništvo koje stvara nove vrijednosti ipak negdje drugdje.
Inače,oko tema imaš pravo. Stvarno čekam da netko otvori temu, da piše o njoj kvalitetno i da svi zajedno ojačamo ovaj poduzetnički kutak. Ali svi valjda sanjaju da idu u marketing, telekome, politiku, odnosno nitko ne bi želio ništa raditi u životu i imati sve. I izigravati da su zauzet, da puno rade, znaš on 'Boli ih glava od manedžerskog stresa', vozikati se skupim autom stvarjući nesnosnu gužvu po gradu (Zagrebu), skijati da se odmori od napornog rada tijekom godine, 'peglati' karticu…

GOST:
Postoje li krediti za razvoj novog proizvoda, u našem slučaju poboljšane termike konzervi za piće (pivo, bezalkoholni negazirani i gazirani sokovi itd.) i senzora temperature ili i tu trebaju hipoteke i slično?

MODERATOR:
Obratite se, primjerice, BICRO-u, oni podržavaju inovacije. Vlada je osnovala taj poslovni investicijski centar 1998. kako bi pomoću njega poticala razvoj malih i srednjih poduzetništava temeljenih na znanju. Izlagao sam pored njihovog štanda na Zagrebačkom velesajmu 2001. godine i oni mogu poslužiti kao referentna točka, ali opet ćete morati natrag u banke. Vi ste zasigurno već bili u nekim, barem lokalnim podružnicama banka, i oni su vas otkantali ne razumijevajući uopće što nudite i što tražite.
Pritom, nemate jamce, zaloge plaća, hipoteke, osiguranja itd. Pošast hrvatskog (n)ovčarstva koje se krivnjom neznanja i koristoljublja hrvatskih političara prometnulo u sredstvo financiranja uvoza i razvoja drugih zemlja, ali ne i Hrvatske.
Situacija je kritična, krajnje alarmantna, tome i 100% NOVAC. S godinama zakašnjenja radi politike, sudova, zločina koji su napravili prema mnogima i meni (uzmite najnoviji primjer radnika 'Sljemena', nekakvih Finagra, čisti kriminal Fonda za privatizaciju i vlada jer ne može netko kupovati poduzeće novcem poduzeća koje kupuje - što je kriminalni specijalitet naše 'privatizacije' po ključu odabranih od strane političara i višepozicioniranih birokrata u raznim fondovima i sl. Što je onda smisao privatizacije ako je ista formalno proved(b)ena radi kvalitetnijeg rukovodjenja poduzeća i hrvatske ekonomije?).

INVESTITOR1:
Možda forum nije pravo mjesto za ovo pitanje, jer ste napisali kako se sve dodatne informacije u svezi s ponudjenim projektima (za početnu demonstraciju: Hit InduSTRia i plusBanka, nap.a.) mogu dobiti na mailovima koji se odnose na ponudjen projekte. Ipak, kod Hit Industrie me zanima kako katalog pjesama može imati funkciju kolaterala ili jednog od kolatgerala za ulagače, te što se podrazumijeva pod izrazom ozbiljne namjere buduće kupovine dionica plusBanke? Je li to warrant ili neki drugi instrument koji služi reguliranju početne ponude? Hvala na odgovorima.

MODERATOR:
Hvala na pitanjima. Prije svega, svi namjernici i ozbiljno zainteresirani mogu svoje upite poslati na mail: plusbanka@stoppostonovac.com (za Projekt: plusBanka) i hitindustria@stopostonovac.com (za Projekt: Hit InduSTria), odnosno na direktni mail na naslovnici.
Diskrecija je zajamčena, ali cijeniti ćemo kvalitetne i sadržajne upite ili pak savjete, komentare i sl.
Ovo je ipak pre-razdoblje skorašnje službene Javne i Neposredne ponude. Molimo sve da pročitaju tekstove koje smo nastojali napraviti što je moguće informativnijim u ovoj dobi projekata tako da ne pitaju ono što je već napisano ili razjašnjeno.
Glede 100% Foruma, rado ću odgovarati na upite koji pokrivaju šire područje od same ponude ili ponuda.
U skorije vrijeme kada ponude materijala postanu dvojezične (hrvatski i engleski) i kada plusBanka i Hit InduSTria dobiju svoje internet adrese, detaljno ćemo informirati potencijalne (ali ozbiljne i odgovorne) ulagače o glazbenoj i medijskoj industriji u svijetu, podacima, statistikama i svemu ostalom od značaja za odluku, kao i o bankama, osnivanjima banaka, tržištu specijaliziranih banaka, obzirom da su stručnjaci u medijima stvorili utisak zagušenosti hrvatskog tržišta i pretjeranom broju banaka u Hrvatskoj.
Slažemo se jedino da je previše klonirano istih banaka kod nas.
A što se tiče instrumenta ozbiljnog izraza namjere stjecanja (kupovine) dionica plusBanke, taj je izraz namjere kondicionalan i zavisi o daljnjem tijeku projekta i kapitalizacije istog, kao i vremenskog roka izvedbe. Dobro ste primijetili, taj izraz namjere služi kao regulator strukture interesanata, jer je plusBanka predvidjena još od 2001. godine kao privatno-javno vlasništvo (oko 75% privatno, 25% javno, ali odnosi su uvjetni jer zavise o tijeku kapitalizacije). Potom, plusBanka će biti kapitalizirana dragovoljno, a ne poreznim pritiscima i zaduživanjem gradjana za naknadu šteta koje su nastale radom, primjerice, Hrvatske poštanske banke, jer su takvi modeli i nekažnjeni gospodarsko-politički kriminal civilizacijska sramota i nadasve neustavni.
VINKO:
Pišem iz Vinkovaca. Čitam neke od tekstova na blogu i piše kako je politika najbolji biznis u Hrvatskoj. Kad si tako pametan što nisi osnovao političku stranku kao dioničko društvo, he he?

MODERATOR:
Kasniš. Naravno da sam nakon rasula HDZ-a 2003. godine i tzv. Sabora u Rijeci, gdje je sve bilo organizirano poput najcrnjih komunističkih vremena i sve je ispalo čista farsa, ponudio broju inicijalnih i časnih članova HDZ-a (za razliku od Žužula, Kosorice, Sanadera i njima sličnih koji su se pridružili kasnije, nakon komunističkih i nedoličnih prijašnjih života) pokretanje stranke naziva HDZ Original.
Napisao sam statut, svu dokumentaciju, odličan udarni program (posebice za gospodarstvo, konkretan i izvediv), slogane (Mi smo HDZ Original. Svi drugi su jeftina kopija, i sl.), ali tada se odjednom ti članovi prepali. Valjda su se nadali da će im pridošlica u stranku, veliki poduzetnik iz dijaspore, koji je po svojim riječima 'zaradio toliko da je osigurao obitelj za tri života' (bez komentara, nap.a.), ponuditi neko sitno mjesto u Središnjem odboru.
Rojs nije budala, makar ponekad može izgledati malo rudimentarno, kad je rekao da cijelu Vladu (ili je to bio Sabor) može kupiti za pet milijuna DEM. Malo se tu zeznuo u valuti. Valjda je želio reći pet milijuna kuna, to je realniji opis njihovih profila.To se vidi kako drhte od EUrope kada im u posjet dodje desetorazredna ogavna i odvratna antihrvatska činovnica Carla del Ponte.
Dakle, za domovinu i boljitak Hrvatske uvijek spreman. Činjenično, još uvijek smo u (političkom) paleolitskom dobu u kojem vladaju neandertalci (prethodnica homo sapiensa). Stoga idemo osnovati stranku koja će privući gotovo sve Hrvate neglasače i svakog iole razumnijeg čovjeka koji želi dobro i bolje Hrvatima, Hrvatskoj, sebi, svojoj djeci i okolini.
Drugi će glasati i glasovati kao i dosad, prema svom stupnju (ne)znanja i (ne)hrvatstva.
Kažeš d.d. stranka? Dobar štos! Zakonom to nije moguće, ali bilo bi dobro da se konačno vidi tko ima Hrvatsku. I po kojoj cijeni.

MLADEN-jaska:
Možda bi trebala neka instrukcija novim posjetiteljima o strukturi web stranice 100%NOVAC, kako se služiti rubrikama…Stavili ste odlične linkove, ali sigurno ima i dobrih iz amerike ,Njemačke, Engleske. Mislite i na nas koji znamo jedan ili više stranih jezika. Inače ja onako amaterski programiram jednostavne kompjuterske igre pa se budem javio kada ima pravi proizvod, da me uputite tajne 'pakiranja' projekta, ponude, financiranja.

ODGOVOR:
Mladene, Vi ste vjerojatno iz Jastrebarskog, meni dragog mjesta s velikim poduzetničkim potencijalom. Linkove smo rasporedili tematski (ministarstva, banke, posao, poduzetništvo itd.) i služe kao odlična informacija svakom posjetitelju. I više od toga,veliki je broj kvalitetnih web stranica.
Nove linkove malo pričekajte dok ovaj site, naš zajednički site svakog hrvatskog poduzetnika, budućeg poduzetnika i svakog Hrvata dobre vjere i čestitosti, malo 'prohoda' i uspostavi svoje mjere prema interesu posjetitelja i korisnika.
Glede strukture stranice, mislim da ne bi trebalo biti problema u snalaženju. Dva su tematska bloka tekstova, onaj radi kojega 10&% NOVAC i postoji- 100% BLOG i onaj tužni i ružni o gospodarskim i moralnim kriminalima, zločinima ili u najmanju ruku sramotnim radnjama javnih osoba, institucije, pače i država, čak i saveza država.
1oo % BLOG je ono što treba čitati i sponzorirati (od strane banka, poduzeća itd.), tu su informacikje i uskoro vodilje o financiranju poduzetništva u svakoj dobi.
Na 100% FORUM se ulazi bez problema, sve su instrukcije napisane, izaberete (kao što jeste) svoje korisničko ime, zaporku (password, šifru) ostavite Vašu email adresu da potvrdimo prijam i po aitomatskoj potvrdi možete sudjelovati našem 100% Forumu u jednoj od zadanih tematskih cjelina ili općim temama kao što je ova cjelina Foruma.
Na sve se funkcije i alatke ulazi klikom, ali pozor u 100% PONUDI materijali za Hit InduSTriju i plusBanku su u pdf formatu (program-čitač se može besplatno skinuti sa http://www.adobe.com/ i drugih web stranica s inačicama pdf programa), ako i ppt-u. To je standard ta takve dokumente.
Zainteresirani mogu odmah postaviti ozbiljna (znači sadržajna ) pitanja na kontakt emailu ispod logo-a ponude, a tako će biti za većinu projekata hrvatskih poduzetnika ili barem budućih poduzetnika u Izlogu i Ponudi koje budemo objavili. S mailovima se postiže razina komunikacije i oobilje pravih informacija, koje je zapravo nemoguće postići u,primjerice, postupku Neposredne ponude. Takva Ponuda je naime više marketinški trik biranih riječi, a manje dublja analiza.
Što je još ostalo? Sudjelovanje u anketi, tražilica (100% NOVCA ali i cijelog interneta - pravilnije je reći Mreže /weba/,nap.a.), informacije o tome tko smo mi, što radimo i planiramo napraviti, odgovori na pitanja itd.


<strong>JE LI PROJEKT plusBANKA PROFITABILAN?

05.04.2005


Postano: čet, 02.06.2005 8:20 Naslov: ODGOVOR NA PITANJE: JE LI PROJEKT plusBANKA PROFITABILAN


________________________________________
Jedan nadobudni i posve neupućeni korisnik pretjeranog naziva 'bizmaster' uputiom nam je na email pitanje:
Mislimo li da će plusBanka biti profitabilna (mi kažemo, iznimno profitabilna) kada hrvatskim bankama ne ide(?????)

Izbrisao sam ovo pitanje, odgovor je sljedeći:

Moj dragi bizmaster, tvoje korisničko ime malo je prenapuhano za neznanje koje iskazuješ u pitanju. Banke u RH su turboprofitne i to s minimalnim opsegom usluga i penetracijom u poduzetništvo. plusBanka će, ako dragi Bog dade i sve bude išlo kako logično treba, zaokružiti banakrsku industriju u Hrvatskoj novim proizvodima, uslugama i načinom rada.
U medjuvremenu, malo pročitaj današnja izvješća o profitabilnosti banaka na godišnjoj razini (20% gdje toga ima, a moj dragi poznanik, vlasnik elitnog ugostiteljskog objekta požurio je 7:45 do banke (koja otvara u 8:00 da dobije broj tako da može ranije doći do šaltera).

CIT:
Prihod banaka od trgovanja devizama povećan je lani sa 114 mil. na 750 mil. kuna, pokazuje analiza u Hrvatskoj bankarskoj industriji, posebnom izdanju časopisa Banka. Banke su lani zaradile i 103 mil. kuna trgovanjem financijskim derivatima, čime se ranije nisu bavile, dok je prihod od provizija porastao 11%, upotpunivši sliku o sve većem udjelu nekamatnih prihoda…

Građani prošle godine ukupno uložili 13,7 mlrd kuna
Jedino su banke i investicijski fondovi povećali svoje udjele u novouplaćenim sredstvima građana u odnosu na godinu ranije.Građani su tijekom 2004. godine u sve financijske institucije zajedno uplatili 13,7 mlrd kuna. Od toga se 6,5 mlrd kuna ili 48% slilo u banke, 3,2 mlrd (23%) u mirovinske fondove, 1,5 mlrd kuna (oko 11%) u osiguranje života, 1,4 mlrd (11%) u stambenu štednju, a 850 mil. kuna (6%) u investicijske fondove.
Jedino su banke i investicijski fondovi povećali svoje udjele u novouplaćenim sredstvima građana u odnosu na godinu ranije – banke su naime, 2003. od nove štednje koja je iznosila oko 9,3 mlrd kuna“pokupile 41%, a investicijski fondovi samo 3%, o čemu, među ostalim, pišemo u posebnom prilogu mjesečnika “Banka” – Hrvatska bankarska industrija.

Bilo bi zanimljivo uključiti i podatke o novim investicijama sektora građanstva direktno na tržište kapitala, no javnosti dostupni podaci ne omogućavaju pouzdanu procjenu o tome», kaže Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB, društva koje je mjesečniku «Banka» ustupilo podatke, odnosno procjene o uplatama građana. (Bankamagazin)
Građani su tijekom 2004. u sve financijske institucije zajedno uplatili 13,7 mlrd kuna. Od toga se 6,5 mlrd kuna ili 48 % slilo u banke, 3,2 mlrd (23 %) u mirovinske fondove, 1,5 mlrd kuna (oko 11 %) u osiguranje života, 1,4 mlrd (11 %) u stambenu štednju, a 850 mil. kuna (6 %) u investicijske fondove. Jedino su banke i investicijski fondovi povećali udjele u novouplaćenim sredstvima građana u odnosu na godinu ranije.
Banke su se restrukturirale, sve bolje upravljaju rizicima, postigle su zavidnu razinu konkurencije i po mnogo čemu najuspješnije mogu predstavljati Hrvatsku u Europi. Danas, dok odlično prodaju proizvode i usluge, uz kamate koje nikad dosad nisu bile tako niske, hrvatske banke uspijevaju premašiti profitne zahtjeve vlasnika.
Prema podacima koje su za posebni prilog mjesečnika Banka HRVATSKA BANKARSKA INDUSTRIJA dostavile banke, ukupna aktiva na kraju 2004. iznosila je 228,9 mlrd kuna ili 13 % više nego godinu ranije, dok je neto dobit banaka dosegnula 2,98 mlrd kuna, uz porast veći od 20 posto.

Stopa adekvatnosti kapitala od 14,10 %, povrat na kapital koji je porastao na 16,51 %, udio loših plasmana koji je u ukupnima pao na 4,51 %, bolje upravljanje troškovima negoli u EU-15 i u većini novih članica Unije (udio troškova u prihodima hrvatskih banaka snizio se na prosječnih 54,4 %)… potvrđuju kako hrvatski bankarski sektor posluje stabilno i profitabilno.
Upravo su efikasnije upravljanje troškovima i dobre zarade na provizijama, gdje su prošle godine banke ostvarile rast od 11 %, bitno utjecali na rast profita banaka. Za razliku od prijašnjih godina sve značajnije rastu i ostali nekamatni prihodi, odnosno poslovi vezani uz trgovanje vrijednosnim papirima, devizama i derivatima. Dok u 2003. nije zabilježena niti jedna kuna dobiti od trgovanja derivatima, u 2004. ostvarena su 103 mil. kuna, a dobit banaka od trgovanja devizama iznosila je 750 mil. kuna, dok je prethodne godine to bilo 114 mil. kuna.
U posebnom prilogu mjesečnik Banka donosi rang-listu banaka po ključnim pokazateljima poslovanja te posebnu analizu o sedam najvećih banaka: Zagrebačkoj, PBZ-u, Erste& Steiermärkische, Raiffeisenbank, HVB Splitskoj, Hypo Alpe-Adriji i Novoj banci
Poznato je da su ukupni depoziti banaka tijekom 2004. zabilježili trend usporavanja u odnosu na prijašnje godine (8,06 %), no u svim velikim bankama oni su porasli iznad prosjeka.
Građani i dalje najviše novca povjeravaju bankama. Prema podacima koje je mjesečniku Banka ustupio Allianz ZB, priljev novih sredstava građana u sve financijske institucije zajedno iznosio je u 2004. godini 13,7 mlrd kuna, a od toga se 6,5 mlrd kuna ili 48 % slilo u banke. Usporedbe radi, godinu ranije u bankama je završilo 41 % novouplaćenih sredstava građana. Preostali ulozi raspoređeni su na sljedeći način: 3,2 mlrd (23 %) u mirovinske fondove, 1,5 mlrd kuna (oko 11 %) u osiguranje života, 1,4 mlrd (11 %) u stambenu štednju, a 850 mil. kuna (6 %) u investicijske fondove. Jedino su banke i investicijski fondovi povećali udjele u novouplaćenim sredstvima građana u odnosu na godinu ranije.