< studeni, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (4)
Rujan 2009 (3)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (7)
Listopad 2008 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Potraga za dalekim svjetovima


Broj posjeta

FunBox - WebCounter

Broj online posjetitelja

free counters



gospon profesor
marčelina
ludlud
sagittariusclassic

enciklopedija ekstrasolarnih planeta

galerija slika svemirskog teleskopa Hubble

zvjezdarnica

Veliki medvjed
Image and video hosting by TinyPic
Orion
Image and video hosting by TinyPic
Lav
Image and video hosting by TinyPic
komet Hyakutake
Image and video hosting by TinyPic
planetoid Matilda
Image and video hosting by TinyPic
planetoid Eros
Image and video hosting by TinyPic
Venera
Image and video hosting by TinyPic
Mars
Image and video hosting by TinyPic
Marsov satelit Fob
Image and video hosting by TinyPic
Jupiter
Image and video hosting by TinyPic
Jupiterov satelit Ija
Image and video hosting by TinyPic
Jupiterov satelit Europa
Image and video hosting by TinyPic
Jupiterov satelit Ganimed
Image and video hosting by TinyPic
Saturn
Image and video hosting by TinyPic
Plejade
Image and video hosting by TinyPic
kuglasti skup M13
Image and video hosting by TinyPic
tamna maglica Konjska glava
Image and video hosting by TinyPic
tamna maglica Pilari
Image and video hosting by TinyPic
planetarne maglice
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Andromeda
Image and video hosting by TinyPic
spiralne galaktike
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic









Ekstrasolarni planet
24.11.2008., ponedjeljak
Otkrivanje ekstrasolarnih planeta s pomoću mjerenje perioda pulsara



Image and video hosting by TinyPicDanas o pulsarima. To su zvijezde u poodmakloj fazi razvoja. Istrošile su većinu nuklearnog goriva, a kako imaju veliku masu gravitacijska sila ih je stisnula na dimenzije planeta. Vrlo brzo se vrte i vrlo pravilno emitiraju elektromagnetske (od gama zračenja do radiovalova) pulseve povezane s tom vrtnjom.

Atomski satovi omogućavaju mjerenje kašnjenja pulseva od mikrosekunde a nepravilnosti signala mogu ukazati na utjecaj planeta. Prvi otkriveni planet oko pulsara (1992) je bio oko zvijezde PSR 1257+12 udaljene od nas 980 svjetlosnih godina. Pokazalo se da oko tog pulsara kruže 3 planeta više od 77 puta manje mase od Jupitera (Zemlja je 218 puta manja od Jupitera). Oko pulsara PSR B1620-26 i njegovog zvjezdanog pratitelja kruži jedini do sad poznati planet koji obilazi dvije zvijezde.

Planet veličine Zemlje može dovesti do kašnjenja signala od nekoliko milisekundi pa je tom metodom moguće naći planete i 10 puta manje od Zemlje. Astronomi od 1994. nisu našli niti jedan novi pulsarski planet. Imate li antenu i točan sat?

Kojom od dosad navedenih metoda istrazivanja ekstrasolarnih planeta se moze uociti najmanji planet?
astrometrijski
spektroskopski
fotometrijski
izravnim fotografiranjem
mjerenjem perioda pulsara
  
pollcode.com free polls

- 18:54 - Komentari (4) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #
23.11.2008., nedjelja
Izravno fotografiranje

Ovo je najatraktivnija metoda istraživanja ekstrasolarnih planeta, jer sve do sad spomenute tehnike bave posrednim zapažanjem i računanjem, a ona omogućava da planete konačno vidimo.
Fotografija zvijezde 2M1207 (plavo) i njenog planeta pratitelja, 2M1207b, (crveno) koji je prvi ekstrasolarni planet izravno snimljen. Udaljen je od nas čak 172 svjetlosne godine. Masa planeta je 5 puta veća od mase Jupitera, a masa zvijezde je oko 40 puta manja od mase Sunca.

Problem ove metode je što su zvijezde oko milijardu puta sjajnije od planeta te ih svojim sjajem prekrivaju. Za sad se mogu snimiti samo veliki planeti (nekoliko puta veći od Jupitera) i prilično odmaknuti od matične zvijezde. Pri fotografiranju se koriste trikovi kao što je koronografija (precizna fizička blokada svjetla zvijezde) i nuling (istovremeno snimanje s dva i više teleskopa i postizanje destruktivne interferencije svjetlosti zvijezde) kako bi slabašni sjaj planeta izašao na vidjelo. Prednost metode je što omogućuje mjerenje polumjera i površinske temperature planeta. U budućnosti će fotografije omogućiti analizu kemijskog sastava i fizičkih svojstava atmosfere planeta i nastanjivost planeta za život.
Infracrvena fotografija zvijezde GQ Lupi (A) koju obilazi planet (b) na udaljenosti oko 20 puta većoj od udaljenosti Jupiter-Sunce.

Koliko je ekstrasolarnih planeta izravno fotografirano?
nijedan
do 10
10 do 50
50 do 150
preko 150
  
pollcode.com free polls

- 16:43 - Komentari (0) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #
22.11.2008., subota
Gravitacijske leće

Subota je. Svi su vani, a ja sama doma. tuzan U unutrašnjosti moga tijela se vodi bitka između dobra i zla pa je na površini temperatura za jedan stupanj viša od normalne. Za samo jedan stupanj viša, a osjećam se ... svi ste to prošli. Treba mi nešto jako za skretanje pažnje pa mislim da je došlo pravo vrijeme za predstavljanje najteže objašnjive metode otkrivanja ekstrasolarnih planeta. blabla

Metoda koristi gravitacijski utjecaj planeta i njegove matične zvijezde na svjetlost pozadinskih zvijezda.

U središtu naše galaktike se nalazi mnoštvo zvijezda, koje su međusobno manje razmaknute nego što su razmaknute zvijezde u ovoj zabiti gdje smo mi. Kad je nebo vedro gledane golim okom gospodske zvijezde iz središta izgledaju kao čestice velike rijeke (npr. Nila, Urumbambe) ili kao mlijeko proliveno po nebu.

Kad se neka zvjezdica slabašna sjaja i njezin planet (koji nas zapravo najviše zanima u cijeloj ovoj priči) nađe na pola puta između nas i blistavih celebritija iz središta, za neko kratko vrijeme (nekoliko dana) će se sjaj celebritija još pojačati. Jeste li pomislili da se sjaj blistave zvijezde treba smanjiti kad je neka druga (ili planet) ispred nje? Nije li povećanje sjaja suprotan efekt od očekivanog?
Image and video hosting by TinyPicSlika dijela središta Galaktike
Kad iz dalekog svemira prema nama putuje zraka svjetlosti i na njenom putu se nađe neka druga zvijezda (ili planet), ta zraka će biti zaustavljena, ali će zato druge zrake, koje bi nas inače mimoišle biti masom te zvijezde zakrivljene kao lećom i usmjerene prema nama. U vrijeme pomrčine ( od nekoliko dana) će u objektiv teleskopa s neke daleke zvijezde pasti više svjetla nego inače.

Image and video hosting by TinyPicSlika prikazuje kako se mijenja sjaj pozadinske zvijezde kad ispred nje prolazi neka bliža zvijezda i planet.

Takav događaj je rijedak i nepredvidljiv jer je potrebno je savršeno poravnavanje između pozadinske zvijezde, zvijezde koja će poslužiti kao gravitacijska leća i Zemlje. Čekajući takvu rijetkost teleskopi istovremeno snimaju milijune zvijezda. Najčešće su usmjereni prema središtu galaktike jer se u tom smjeru nalazi najveći broj pozadinskih zvijezda. Do sad je na ovaj način otkriveno 8 planeta. Najmanji tako otkriveni planet je 100 puta manji od Jupitera a kruži oko zvijezde 20 puta manje od Sunca.

Najveći nedostatak ove metode je što se mjerenje ne može ponoviti.
- 18:28 - Komentari (0) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #
16.11.2008., nedjelja
Spektroskopsko mjerenje radijalne brzine

Ovom tehnikom teleskopi na Zemlji (bitno jeftiniji od onih u svemiru i zato mnogobrojniji) mogu pronalaziti ekstrasolarne planete, pa ih je upravo njome otkriveno najviše.
Utjecaj planeta na gibanje zvijezde ovisi o masama zvijezde i planeta (što su mase zvijezde i planeta sličnije gibanje zvijezde je brže). Kad se planet giba prema Zemlji, zvijezda se udaljava i spektralne linije se pomiču prema crvenom području spektra, a kad se planet udaljava, zvijezda se približava i spektralne linije se pomiču u plavo (Dopplerov efekt).

Image and video hosting by TinyPic

Gibanje spektralnih linija

Suvremeni instrumenti mjere radijalne (od nas i prema nama) brzine zvijezda veće od 1 m/s. Zemlja pomiče Sunce radijalnom brzinom 0,1 m/s, a Jupiter brzinom 12,5 m/s što znači da se ovom metodom ne mogu naći planeti s masom kao Zemlja, ali se vrlo uspješno otkrivaju veliki planeti.

Najveći nedostatak metode je što se ne može odrediti inklinacija planeta, odnosno prepoznati ravnina u kojoj se planeti gibaju.

Kako planet utjece na spektar zvijezde?
prekriva neke spektralne linije
daje mali doprinos sjaju pojedinih linija
kako kruzi, pojedine linije se zatamnjuju
kako kruzi spektralne linije se pomicu lijevo-desno
kako kruzi spektralne linije se sire i skupljaju
  
pollcode.com free polls

>
- 18:23 - Komentari (8) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #
>
- 18:23 - Komentari (0) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #
10.11.2008., ponedjeljak
Fotometrijsko bilježenje tranzita

To je tehnika istraživanje ekstrasolarnih planeta dostupna teleskopima na Zemlji, čak i teleskopima naprednijih amatera.

Najvažnije je zabilježiti promjenu sjaja zvijezde i uočiti ponavlja li se ta promjena u pravilnim vremenskim razmacima. Kad planet (gledano sa Zemlje) prolazi ispred zvijezde sjaj zvijezde malo padne (zaista malo, svjetlomjer mora biti jako precizan). Ako snimite zvijezdu kojoj se takav pad sjaja događa npr. svakih 10,3 dana i traje 1h i 20 min velika je vjerojatnost da oko te zvijezde kruži planet.
Image and video hosting by TinyPic

Najveći je nedostatak metode što većina planeta (99,5%) ne kruži oko svojih zvijezda tako da ih, gledano sa Zemlje, zaklanjaju, a to znači da je fotometrijski moguće pronaći samo 0,5% postojećih ekstrasolarnih planeta.
Image and video hosting by TinyPicPlejade

Također, metoda pati i od mnoštva lažnih otkrića jer mnoge zvijezde trepere zbog promjena u svom nuklearnom gorenju. Ako ćete okušati sreću kao lovac na planete, dobar je savjet: držite se malih, starih, stabilnih crvenih zvjezdica.cool
- 20:25 - Komentari (2) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #
06.11.2008., četvrtak
Astrometrijsko mjerenje promjene položaja

Pri pogledu na noćno nebo čini se da zvijezde uvijek imaju međusobno isti raspored. Prekratko živimo da bismo primijetili njihova gibanja i promjenu rasporeda, pa ih i nazivamo zvijezde stajačice. Možda prepoznajete neka zviježđa, barem Velikog i Malog Medvjeda.

Znate li koja je od ovih zvijezda Sjevernjača?

Prva ideja otkrivanja planeta je bila preko opažanje ljuljuškanja zvijezde zbog utjecaja planeta koji oko nje kruži. Ta ideja do danas nije urodila plodom. Postojeći teleskopi nisu dovoljno precizni da bi zapazili tako male promjene položaja.



Ne idu mi slike. Metodom pokušaja i pogrešaka sam ovu prilijepila, al nikako da je namjestim kako ja hoću. tuzan

Atmosfera zemlje propusta:
gama-zrake
rendgenske zrake
radiovalove
infracrveno zracenje
cestice Sunceva vjetra
  
pollcode.com free polls

- 22:43 - Komentari (2) - Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se