Marketing
Gravitacijske leće
Subota je. Svi su vani, a ja sama doma. 
U unutrašnjosti moga tijela se vodi bitka između dobra i zla pa je na površini temperatura za jedan stupanj viša od normalne. Za samo jedan stupanj viša, a osjećam se ... svi ste to prošli. Treba mi nešto jako za skretanje pažnje pa mislim da je došlo pravo vrijeme za predstavljanje najteže objašnjive metode otkrivanja ekstrasolarnih planeta. 
Metoda koristi gravitacijski utjecaj planeta i njegove matične zvijezde na svjetlost pozadinskih zvijezda.
U središtu naše galaktike se nalazi mnoštvo zvijezda, koje su međusobno manje razmaknute nego što su razmaknute zvijezde u ovoj zabiti gdje smo mi. Kad je nebo vedro gledane golim okom gospodske zvijezde iz središta izgledaju kao čestice velike rijeke (npr. Nila, Urumbambe) ili kao mlijeko proliveno po nebu.
Kad se neka zvjezdica slabašna sjaja i njezin planet (koji nas zapravo najviše zanima u cijeloj ovoj priči) nađe na pola puta između nas i blistavih celebritija iz središta, za neko kratko vrijeme (nekoliko dana) će se sjaj celebritija još pojačati. Jeste li pomislili da se sjaj blistave zvijezde treba smanjiti kad je neka druga (ili planet) ispred nje? Nije li povećanje sjaja suprotan efekt od očekivanog?
Slika dijela središta Galaktike
Kad iz dalekog svemira prema nama putuje zraka svjetlosti i na njenom putu se nađe neka druga zvijezda (ili planet), ta zraka će biti zaustavljena, ali će zato druge zrake, koje bi nas inače mimoišle biti masom te zvijezde zakrivljene kao lećom i usmjerene prema nama. U vrijeme pomrčine ( od nekoliko dana) će u objektiv teleskopa s neke daleke zvijezde pasti više svjetla nego inače.
Slika prikazuje kako se mijenja sjaj pozadinske zvijezde kad ispred nje prolazi neka bliža zvijezda i planet.
Takav događaj je rijedak i nepredvidljiv jer je potrebno je savršeno poravnavanje između pozadinske zvijezde, zvijezde koja će poslužiti kao gravitacijska leća i Zemlje. Čekajući takvu rijetkost teleskopi istovremeno snimaju milijune zvijezda. Najčešće su usmjereni prema središtu galaktike jer se u tom smjeru nalazi najveći broj pozadinskih zvijezda. Do sad je na ovaj način otkriveno 8 planeta. Najmanji tako otkriveni planet je 100 puta manji od Jupitera a kruži oko zvijezde 20 puta manje od Sunca.
Najveći nedostatak ove metode je što se mjerenje ne može ponoviti.
Post je objavljen 22.11.2008. u 18:28 sati.